img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Sud u Strazburu: Krajnja instanca za istinu o zvučnom topu

26. mart 2025, 16:04 Mila Jovanović
Evropski sud za ljudska prava Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Evropski sud za ljudska prava
Copied

Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Srbije odgovore na pitanja o mogućoj upotrebi soničnog oružja na protestu u Beogradu. Šta to znači za Srbiju i kakve uopšte obaveze ona, inače članica Saveta Evrope, ima prema odlukama suda u Strazburu

Za svega nekoliko dana vlast u Srbiji prešla je put od toga da policija nema zvučni top, preko pretnji da će biti gonjeni svi koji šire „takve obmane” i „uznemiravaju javnost”, pa do priznanja da policija ipak ima sonične uređaje, ali da ih nijednom nije upotrebila.

Zvučni top postao je goruće pitanje u javnosti- od izrevoltiranih građana, sektora nevladinih organizacija, pravnika i opozicionih političara, svi žele da dobiju tačne podatke o tome šta je izazvalo huk, a potom i stampedo tog 15. marta.

Strazbur traži istinu

Situacija je kulminirala, a sada je na potezu i Evropski sud u Strazburu.

Naime, Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Srbije odgovore na pitanja o mogućoj upotrebi soničnog oružja na protestu u Beogradu.

U saopštenju koje je dostavio Beogradski centar za ljudska prava navodi se da je Srbiji dat rok da se do 31. marta ove godine izjasni o tome da li su korišćena nedozvoljena sredstva protiv demonstranata, koji je pravni osnov za navodno korišćenje takve vrste oružja i koje su mere zaštite od arbitrarne upotrebe takvih sredstava.

U podnesku koji je upućen Sudu u Strazburu za izricanje privremenih mera, organizacije civilnog društva su ukazale na činjenicu da je tišina za stradale u Novom Sadu nasilno prekinuta upotrebom „još uvek nepoznatog i opasnog soničnog ili drugog sličnog sredstva, koje je izazvalo telesno povređivanje, veliko uznemirenje, paniku i stampedo okupljenih“.

Dodaje se da se tim organizacijama javilo više od 4.000 građanki i građana Srbije koji su svedočili o tome šta se desilo i prijavili niz zdravstvenih tegoba, telesnih povreda, fizičkih i psihičkih problema i/ili simptoma.

Sud u Strazburu je takođe od građanki i građana koji su se obratili Sudu zatražio da, do 31. marta 2025. godine, dostave konkretne informacije, posebno u vezi sa zdravstvenim stanjem i posledicama po zdravlje koje su pretrpeli.

Šta sve može sud u Strazburu?

Marko Milanović, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Redingu i bivši potpredsednik Evropskog udruženja za međunarodno pravo, objašnjava za “Vreme” kakve mere sud u Strazburu može da izrekne u ovom slučaju i kolike mogu biti posledice po Srbiju.

„Odluke Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i one koje podrazumevaju neke privremene mere su obavezujuće za Srbiju i donose se na osnovu Člana 39 Poslovnika suda”, pojašnjava

Kako dodaje, „u dosadašnjoj praksi, Srbija je ovakve odluke manje-više poštovala. Do sada su se odluke uglavnom donosile u slučajevima u kojima nekom licu preti deportacija”.

Posledice koje Srbija može da snosi ukoliko ne ispoštuje odluke suda, jesu pre svega da sud u nekoj presudi utvrdi da je do kršenja odluke došlo i da zbog toga traži dodatnu naknadu štete. Druga posledica je da na dalje raspravu o slučaju vodi Komitet ministara Saveta Evrope.

„Ovaj komitet može da utvrdi da Srbija ne poštuje obaveze koje ima kao članica Saveta Evrope. Ako, u slučaju korišćenja soničnog oružja, Srbija ne da potpune i ispravne podatke, sud će izreći potrebne mere. Evropski sud nikako neće biti zadovoljan nepotpunim saopštenjem od dva paragrafa.”

Hitnost postupka

Milanović dodaje da javnost mora imati u vidu da se radi o jednom veoma hitnom postupku, te da je ovakva vrsta postupka veoma retka.

Upravo zbog hitnosti, nevladine organizacije su se direktno obratile sudu u Strazburu, obično poslednjoj instanci u pravnim procedurama, do koje slučaj dolazi tek kada se iscrpe sve mogućnosti nacionalnih pravosudnih organa.

„Slučajevi ovakve tematike i ovolike političke osetljivosti, nisu nešto što je sud do sada imao u svojoj praksi u mnogo navrata. Ne možemo da predvidimo odluku suda, ali Srbija mora tu odluku da poštuje”.

Zaključuje da čak i ukoliko sud u Strazburu ne donese nikakvu meru, to nužno ne znači da nema prostora za dalji rad na slučaju, niti da sigurno nije došlo do korišćenja soničnog oružja.

Vučić: „Nemamo šta da krijemo”

Za to vreme, predsednik Srbije tvrdi da je u Briselu u utorak najvišim zvaničnicima Evropske unije (EU) preneo da na protestu u Beogradu 15. marta „nije bilo upotrebe zvučnog topa” i da su srpske vlasti spremne da EU to proveri.

Posle radne večere sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom, Vučić je rekao da vlast u Srbiji „nema šta da krije”.

„Rekao sam mojim domaćinima da nije bilo nikakvog zvučnog topa, da smo spremni da to provere na svaki način i da ćemo pružiti odgovor i Evropskom sudu za ljudska prava, bez obzira što to nigde u Evropi nije zabranjeno za korišćenje”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da je „Srbija spremna za svaku vrstu procesa” i optužio nevladine organizacije koje su se obratile Evropskom sudu da „učestvuju u pokušaju obojene revolucije u Srbiji”.

Najavio je i da u Beograd „za dva do tri dana dolazi FSB (ruska Federalna služba bezbednosti)”, a da se nada da će „za sedam, osam dana doći i FBI (američki Federalni istražni biro)”, kako bi dalje sproveli istragu o upotrebi zvučnog topa.

Ovu najavu je oštro osudio lider pokreta “Kreni promeni” Savo Manojlović, uz argument da je potpuno neprihvatljivo mešanje stranih bezbednosnih službi, čija je uloga, kako kaže, da vode računa o sopstvenim interesima.

„Srbija je članica UN, Saveta Evrope i OEBS, kao i potpisnica međunarodnih ugovora, pa je normalno da one sprovode istragu, kao što peticijom zahteva 600.000 građana,“ rekao je Manojlović u saopštenju.

„Vreme“ od prvog dana istražuje šta se dogodilo u Ulici kralja Milana. Dobili smo niz svedočanstava o tome šta se događalo, ali i dalje ostaje nerešeno pitanje – šta je izazvalo paniku među učesnicima protesta u Beogradu 15. marta.

O svemu tome čitajte u istraživanju u narednom broju nedeljnika „Vreme“ od četvrtka 27. marta.

Tagovi:

Nevladine organizacije Sud u Strazburu Zvučni top
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

Državni univerzitet u Novom Pazaru

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Gard Security Sistem 036: DUNP nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koja je angažovana, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure