img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Sud u Strazburu: Krajnja instanca za istinu o zvučnom topu

26. март 2025, 16:04 Mila Jovanović
Evropski sud za ljudska prava Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Evropski sud za ljudska prava
Copied

Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Srbije odgovore na pitanja o mogućoj upotrebi soničnog oružja na protestu u Beogradu. Šta to znači za Srbiju i kakve uopšte obaveze ona, inače članica Saveta Evrope, ima prema odlukama suda u Strazburu

Za svega nekoliko dana vlast u Srbiji prešla je put od toga da policija nema zvučni top, preko pretnji da će biti gonjeni svi koji šire „takve obmane” i „uznemiravaju javnost”, pa do priznanja da policija ipak ima sonične uređaje, ali da ih nijednom nije upotrebila.

Zvučni top postao je goruće pitanje u javnosti- od izrevoltiranih građana, sektora nevladinih organizacija, pravnika i opozicionih političara, svi žele da dobiju tačne podatke o tome šta je izazvalo huk, a potom i stampedo tog 15. marta.

Strazbur traži istinu

Situacija je kulminirala, a sada je na potezu i Evropski sud u Strazburu.

Naime, Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Srbije odgovore na pitanja o mogućoj upotrebi soničnog oružja na protestu u Beogradu.

U saopštenju koje je dostavio Beogradski centar za ljudska prava navodi se da je Srbiji dat rok da se do 31. marta ove godine izjasni o tome da li su korišćena nedozvoljena sredstva protiv demonstranata, koji je pravni osnov za navodno korišćenje takve vrste oružja i koje su mere zaštite od arbitrarne upotrebe takvih sredstava.

U podnesku koji je upućen Sudu u Strazburu za izricanje privremenih mera, organizacije civilnog društva su ukazale na činjenicu da je tišina za stradale u Novom Sadu nasilno prekinuta upotrebom „još uvek nepoznatog i opasnog soničnog ili drugog sličnog sredstva, koje je izazvalo telesno povređivanje, veliko uznemirenje, paniku i stampedo okupljenih“.

Dodaje se da se tim organizacijama javilo više od 4.000 građanki i građana Srbije koji su svedočili o tome šta se desilo i prijavili niz zdravstvenih tegoba, telesnih povreda, fizičkih i psihičkih problema i/ili simptoma.

Sud u Strazburu je takođe od građanki i građana koji su se obratili Sudu zatražio da, do 31. marta 2025. godine, dostave konkretne informacije, posebno u vezi sa zdravstvenim stanjem i posledicama po zdravlje koje su pretrpeli.

Šta sve može sud u Strazburu?

Marko Milanović, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Redingu i bivši potpredsednik Evropskog udruženja za međunarodno pravo, objašnjava za “Vreme” kakve mere sud u Strazburu može da izrekne u ovom slučaju i kolike mogu biti posledice po Srbiju.

„Odluke Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i one koje podrazumevaju neke privremene mere su obavezujuće za Srbiju i donose se na osnovu Člana 39 Poslovnika suda”, pojašnjava

Kako dodaje, „u dosadašnjoj praksi, Srbija je ovakve odluke manje-više poštovala. Do sada su se odluke uglavnom donosile u slučajevima u kojima nekom licu preti deportacija”.

Posledice koje Srbija može da snosi ukoliko ne ispoštuje odluke suda, jesu pre svega da sud u nekoj presudi utvrdi da je do kršenja odluke došlo i da zbog toga traži dodatnu naknadu štete. Druga posledica je da na dalje raspravu o slučaju vodi Komitet ministara Saveta Evrope.

„Ovaj komitet može da utvrdi da Srbija ne poštuje obaveze koje ima kao članica Saveta Evrope. Ako, u slučaju korišćenja soničnog oružja, Srbija ne da potpune i ispravne podatke, sud će izreći potrebne mere. Evropski sud nikako neće biti zadovoljan nepotpunim saopštenjem od dva paragrafa.”

Hitnost postupka

Milanović dodaje da javnost mora imati u vidu da se radi o jednom veoma hitnom postupku, te da je ovakva vrsta postupka veoma retka.

Upravo zbog hitnosti, nevladine organizacije su se direktno obratile sudu u Strazburu, obično poslednjoj instanci u pravnim procedurama, do koje slučaj dolazi tek kada se iscrpe sve mogućnosti nacionalnih pravosudnih organa.

„Slučajevi ovakve tematike i ovolike političke osetljivosti, nisu nešto što je sud do sada imao u svojoj praksi u mnogo navrata. Ne možemo da predvidimo odluku suda, ali Srbija mora tu odluku da poštuje”.

Zaključuje da čak i ukoliko sud u Strazburu ne donese nikakvu meru, to nužno ne znači da nema prostora za dalji rad na slučaju, niti da sigurno nije došlo do korišćenja soničnog oružja.

Vučić: „Nemamo šta da krijemo”

Za to vreme, predsednik Srbije tvrdi da je u Briselu u utorak najvišim zvaničnicima Evropske unije (EU) preneo da na protestu u Beogradu 15. marta „nije bilo upotrebe zvučnog topa” i da su srpske vlasti spremne da EU to proveri.

Posle radne večere sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom, Vučić je rekao da vlast u Srbiji „nema šta da krije”.

„Rekao sam mojim domaćinima da nije bilo nikakvog zvučnog topa, da smo spremni da to provere na svaki način i da ćemo pružiti odgovor i Evropskom sudu za ljudska prava, bez obzira što to nigde u Evropi nije zabranjeno za korišćenje”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da je „Srbija spremna za svaku vrstu procesa” i optužio nevladine organizacije koje su se obratile Evropskom sudu da „učestvuju u pokušaju obojene revolucije u Srbiji”.

Najavio je i da u Beograd „za dva do tri dana dolazi FSB (ruska Federalna služba bezbednosti)”, a da se nada da će „za sedam, osam dana doći i FBI (američki Federalni istražni biro)”, kako bi dalje sproveli istragu o upotrebi zvučnog topa.

Ovu najavu je oštro osudio lider pokreta “Kreni promeni” Savo Manojlović, uz argument da je potpuno neprihvatljivo mešanje stranih bezbednosnih službi, čija je uloga, kako kaže, da vode računa o sopstvenim interesima.

„Srbija je članica UN, Saveta Evrope i OEBS, kao i potpisnica međunarodnih ugovora, pa je normalno da one sprovode istragu, kao što peticijom zahteva 600.000 građana,“ rekao je Manojlović u saopštenju.

„Vreme“ od prvog dana istražuje šta se dogodilo u Ulici kralja Milana. Dobili smo niz svedočanstava o tome šta se događalo, ali i dalje ostaje nerešeno pitanje – šta je izazvalo paniku među učesnicima protesta u Beogradu 15. marta.

O svemu tome čitajte u istraživanju u narednom broju nedeljnika „Vreme“ od četvrtka 27. marta.

Tagovi:

Nevladine organizacije Sud u Strazburu Zvučni top
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure