Srbija je poslednjoj meseci u političkoj krizi čije rešenje mnogi očekuju od studenata. Onih koji su promene pre više od pet meseci pokrenuli.
Načinili su studenti već velike politčke poteze za zemlju – oborili su jednu vladu i pokrenuli ljude na jasno počnu da izražavaju sopstvene stavove.
U mesecima blokiranih fakulteta, obustave rada u pojedinim sektorima, Srbija je dobila novu Vladu na čelu s endokrinologom Đurom Macutom, ali studentski zahtevi ostali su neispunjeni. Zato su studenti sada, posle mnogo pređenih koraka po zemlji i Evropi, odlučili da odu korak dalje u de fakto političkom smeru – tražeći vanredne parlamentarne izbore.
„Mi smo krenuli sa studentskim zahtevima u nadi da će institucije krenuti da rade njihov posao da bi se zahtevi ispunili. Ušli smo duboko u peti mesec naših blokada, a ni do pomaka ka ispunjenju tih studentskih zahteva nije došlo”, govori za „Vreme” Aleksa Savić, student Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Univerziteta u Novom Sadu.
Da su potencijalni izbori na čijem će listiću biti i studentska lista mogući, najavili su studenti tog fakulteta nedavno. Od tada se polemiše ko bi na listi mogao da se nađe i da li su vanredni parlamentarni izbori sledeći korak u političkom životu u Srbiji.
„Pre tri plenuma izglasali smo pitanje o tome da li smatramo da će trenutna vlast ispuniti naše zahteve i odgovor je bio skoro pa jednoglasno – ne. Nakon toga, morali smo da nađemo drugo rešenje za izlaz iz ove situacije i to će biti izbori, demokratska volja naroda kojom će se, mi se nadamo, izabrati neka sledeća vlast koja će ispuniti naše zahteve”, pojašnjava Savić za „Vreme”.
Govore o tome studenti već neko vreme, a sada su i javno izašli sa takvim stavom, otkriva za „Vreme” Bogdan Jevtić, student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
„Mi na ovom zahtevu radimo oko mesec dana, ali smo ga tek sada objavili”, govori Jevtić za „Vreme”.
Bubica sa FTN-a
Na čitavom planu radili su studenti novosadskog FTN-a, uz studente Pravnog i Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda, pojašnjava Aleksa Savić.
„FTN je prvi izašao u javnost, kako bi se bacila bubica da studenti razmišljaju i o toj opciji. U međuvremenu se krenulo u ozbiljne sastanke u čitavoj zemlji vezane za taj naš plan za izlaz iz političke krize”, dodaje sagovornik „Vremena”.
Očekuju studenti sa kojima je „Vreme” razgovaralo da odluka o vanrednim izborima bude što pre donesena, kako bi se oni i što pre održali.
„Mislili smo da je svrsishodno da izađemo što ranije, da bismo mogli da se što bolje spremimo i da bi izbori mogli da budu održani u neko dogledno vreme. U slučaju da predsednik raspiše izbore 15. maja, imamo 45 do 60 dana do izbora. Onda bi izbori mogli da budu krajem juna, što je neko normalno vreme, ljudi su tu, podrška neće opasti. Išli smo na te karte”, pojašnjava Bogdan Jevtić, student prava u Beogradu.
Kako dodaje, ako izbori budu u centralnom periodu leta, to neće biti dobro, je mnogo ljudi neće biti tu, biće velike vrućine.
Šta o tome misli vlast?
Ako je suditi po prvim izjavama predstavnika Srpske napredne stranke i koalicionih partnera, oni zahtevom studentata za raspisivanje vanrednih izbora nisu oduševljeni.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić u objavi na društvenoj mreži Iks (X) napisala je da „blokaderi pojma nemaju ni koji su im zahtevi ni ko je, u skladu sa Ustavom i zakonima, nadležan za te zahteve. Inače ne bi mogli da izjave glupost da traže izbore kako bi im se ispunili zahtevi”.
Dodala je u objavi Brnabić da je istina da su „blokaderima” zahtevi od početka bili samo izgovor i paravan, podsećajući i da je predsednik Aleksandar Vučić o tome govorio.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da smatra da nema razloga za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, navodeći da je Srbiji potrebna politička stabilnost i nastavak ekonomskog razvoja. On je naveo da se ne plaši rezultata izbora i dodao da „oni (koji traže izbore) ne razumeju da to može da bude kraj njihovog sna da mogu nešto da urade na tim izborima“.
Pre nego što su studenti objavili poslednji zahtev, o potencijalnim vanrednim izborima govorio je i doskorašnji premijer, a sada samo predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
On je rekao da su „blokaderi sad na terenu čiste politike“, kao i da se vanredni parlamentarni izbori traže kad je „propala revolucija i zahtev za prelaznom ‘Đilasovom’ vladom“.
Student FTN-a Aleksa Savić kaže za „Vreme” kako vidi da predstavnici režima „nešto nisu za izbore”.
„Kada smo mi krenuli s blokadama, režim je tada govorio da nije nikakav problem da oni pobede na izborima, i da nije nikakav problem da oni pokažu da ih podržava većina. Nakon pet meseci, 15. marta i nekoliko stotina hiljada ljudi u Beogradu, došli smo do toga da istraživanje CRTE pokazuje da 51 odsto ispitanika podržava studente, a svega 33 SNS. To su čisti podaci s terena, kojih su oni svesni i zato sada negiraju svaku potencijalnu opciju izbora”, zaključuje Savić.
Ako se i kada izbori raspišu, počinje da teče rok od 60 dana za njihovo održavanje.
Koja bi sve, osim studentske liste, mogla da bude opcija na glasačkom listiću zasad nije poznato, ali ono što jeste je da na studentskoj listi neće biti studenata.
Ko bi sve mogli da budu kandidati na studentskoj listi, „Vreme” je objavilo u posebnom tekstu.