Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će posetiti Moskvu, kako bi prisustvovao obeležavanju Dana pobede nad fašizmom u Rusiji, 9. maja. Kakve će posledice ovaj čin ostaviti na Srbiju i zašto je došlo do ovakvog čina
Vlada Srbije usvojila je Odluku o obrazovanju Radne grupe za obeležavanje 80 godina od pobede u Drugom svetskom ratu, koji Srbija i Rusija treba da obeleže zajedno. Njen zadatak je, kako stoji u saopštenju, zajedničko obeležavanje Srbije i Ruske Federacije 9. maja, u znak sećanja na dan kada je 1945. godine nacistička Nemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svetskom ratu, prenosi FoNet.
Predsednik Vučić izjavio je da će otići u Rusiju čak i ako mu se „nebo sruši na glavu“, aludirajući na upozorenja zemalja Evropske unije da je njegov odlazak neprihvatljiv.
„Tako se ne vodi ni diplomatija ni spoljna politika“, objašnjava za „Vreme“ spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
„To je jedna potpuno nediplomatska odluka, imajući u vidu vreme trenutka u kojem je doneta“, objašnjava Jakšić misleći na Vučićev odlazak u Rusiju i dodaje da zbog ratova u Ukrajini, Zapad i Rusija potpuno odvojeno slave Dan pobede.
„Odlučiti se za Moskvu gde je Putin pozvao 19 takozvanih ‘prijateljskih zemalja’ je direktna manifestacija svrstavanja uz Rusiju, a protiv Zapada, što je u vremenima dok još uvek traje agresija u Ukrajini politički vrlo kratkovido, imajući u vidu da se radi o zemlji koja ne teži da se učlani u neki savez sa Rusijom i Belorusijom, nego u Evropsku uniju“, kaže Jakšić.
Foto: Vesna LalićAleksandar Vučić i državni vrh Srbije na vojnoj paradi u čast Vladimira Putina
Šta je drugo mogao da učini?
S obzirom na situaciju u kojoj se bira između Zapada i Rusije, odluka šta se moglo učiniti nije bila tako crno-bela.
Kako navodi Jakšić, Vučić je u toj situaciji imao mnogo pametniju opciju – da Dan pobede slavi u Beogradu.
„To nije uradio jer ga je više vodila želja da se vidi sa Putinom nego da Dan pobede proslavi u Beogradu, jer ako neka zemlja u Evropi ima puno legitimno pravo da sama slavi Dan pobede, onda je to ovde, jer je bivša Jugoslavija sama izvojevala slobodu“, objašnjava Jakšić.
Kako navodi, predsednik Srbije imao je sve političke argumente da ostane u Srbiji, čime bi izbegao zameranje obema stranama, i Rusiji i Zapadu, ali je ipak prevagnula želja da se iskaže srdačnost sa Moskvom i kako kaže, da se tamo sretne sa kineskim predsednikom.
„Mislim da bi cinični vrhunac bio ukoliko se tamo nađe i Kim Džong Un – onda smo kompletirali priču“, zaključuje Jakšić.
Upozorenja i potencijalne kazne
Govoreći o najavljenoj poseti Vučića Rusiji, Jakšić je podsetio da su upozorenja predsedniku od strane Brisela još odavno poslata, naglašavajući da takav čin može veoma da škodi.
On kaže da se pominje i potpuno zaustavljanje procesa integracija, zbog jednog takvog „prkosnog čina“.
„Onda smo u jednoj vrlo nezahvalnoj situaciji“, navodi Jakšić.
Objasnio je da za bilo kakvo kažnjavanje Srbije, u vidu sankcija, uvođenja viza i sličnog, cenu plaća narod.
„Za jednu ovakvu odluku direktno je odgovoran pojedinac pod imenom Aleksandar Vučić“, kaže Jakšić i osvrćući se na vremena Slobodana Miloševića i na sankcije koje su zbog njega sprovedene, podsetio da je narod nosio teret ovih njegovih posledica.
„Tako da bi Evropljani, ako se odluče na neke sankcije, morali dobro da razmisle da ne kažnjavaju građane Srbije, već onoga ko je najodgovorniji za jednu takvu nediplomatsku i prkosnu odluku koja nije bila potrebna“, zaključio je Jakšić.
Njegova prognoza je da postoji veća mogućnost da se sve završi na retoričkim upozorenjima, iako će sve ostati negde zapisano.
Stav suseda i akcije studenata
Jakšić je objasnio da Srbija godinama nije imala tako loše odnose sa susedima, i dodao da su ti odnosi posledica politike zaoštravanja sa Hrvatskom, Zagrebom, Sarajevom i Podgoricom.
„Naravno da će ovo dodatno uticati na odnose sa susedima i da nažalost i studenti koji su trčali u Varaždinu ne mogu da poprave sve štete koje je Vučić u stanju da nanese“, kaže Jakšić i dodaje da je poseta predsednika Vučića Rusiji „jedno apsolutno nepotrebno zaoštravanje i unošenje tenzija u odnose Srbije i Zapada i Srbije i regiona“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Lider Socijalistička partija Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se prvi put nakon hospitalizacije. Kako je naveo, zbog teškog zdravstvenog stanja proveo je pet dana bez svesti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić za ugledni nemački “Zidojče cajtung” sanja o tome kako će decu da trenira u košarci, priča o komandantu SAJ-a, kaže šta zamera Putinu i Trampu, kako lažu studenti da ih je neko tukao. I još ponešto fascinantno
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin kaže da nije tačno da je Spens bio logor za Hrvate, kao što je naveo Toni Cetinski otkazujući koncert nekoliko sati pre početka
Lista „Ujedinjeni za Sevojno“ proglašena je za lokalne izbore 29. marta nakon što je Izborna komisija donela novo rešenje. Nosilac liste Dušan Matić zahvalio je građanima na podršci tokom obraćanja ispred komisije
Posledice stravične saobraćajne nesreće još tresu Surdulicu. Protest protiv bahate vožnje delom se pretvorio u zahtev za proterivanjem albanske porodice, a opozicioni odbornik sumnja da se iza toga krije želja za profitom
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!