Srbija i Hrvatska će u narednom periodu nastaviti da pojačanim snagama rade na rešavanju otvorenih pitanja i unapređenju odnosa, rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić u četvrtak u Zagrebu otvarajući Srpski kulturni centar. Deluje da bismo smeli da se nadamo boljim danima
Komentari na društvenim mrežama povodom vesti o otvaranju Srpskog kulturnog centra u Zagrebu su pozitivni, što je u izraženoj i neskrivenoj politici odbojnosti prema susedima, i porastu desničara i njihovih ambicija – lepo znati.
I političari, prisutni na otvaranju u četvrtak, bili su puni lepih reči i optimizma pa bi se smelo ponadati da je „ovo još jedan pokušaj da se iznova krene“, kao što je njihove izjave i atmosferu na jučerašnjoj svečanost prokomentarisao Milorad Pupovac predsednik srpskog narodnog veća (SNV) i poslanik u Saboru Hrvatske.
Ključna reč budućnost
Marko Đurić, ministar spoljnih poslova izjavio da će Srbija i Hrvatska u narednom periodu nastaviti da pojačanim snagama rade na rešavanju otvorenih pitanja i unapređenju odnosa.
„Za mene je, kada je reč o našim međudržavnim i međunacionalnim odnosima, uz svo uvažavanje prema prošlosti i teškim trenucima, ključna reč budućnost. Ja verujem da u toj budućnosti možemo da se baziramo na ključnim rečima kao što je poštovanje, koje treba da preraste u veće poverenje, koje, uveren sam, u budućnosti može da preraste u prijateljstvo. Znam da su ovo možda velike reči, ali posvećen sam, i bićemo posvećeni tome da radimo na rešavanju svih pitanja i unapređenju odnosa“, poručio je Đurić, prenelo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije“, rekao je Marko Đurić.
Takođe, naglasio je, da će uložiti dodatne napore da hrvatska zajednica u Srbiji bude svoja na svome.
Osim Marka Đurića, iz Srpske vlade otvaranju je prisustvovao i Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog te predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, i razni drugi predstavnici dve države i manjinskih zajednica. Ministar kulture Nikola Selaković nije bio na otvaranju, iako njegova koleginica iz Zagreba, ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek – jeste. Sa Hrvatske strane je bio i Milorad Pupovac, predstavnici gradske vlasti, kao i srpske zajednice u Hrvatskoj.
Mesta okupljanja
Eugen Jakovčić, portparol Srpskog narodnog vijeća, kaže za „Vreme“ da „Srpski centri pre svega služe za okupljanje ljudi, motivišu ih da se otvaraju ka većinskom stanovništvu, ali imaju i političku poruku o državnoj suradnji“.
Gospodin Jakovčić podseća da se u Preradovićevoj gde se nalazi Srpski kulturni centar već nekoliko godina unazad održavaju programi, kao i da je ceo projekat završen zahvaljujući vladama Zorana Milanovića pa zatim i Andreja Plenkovića. Dodaje da ih na to obavezuju i Zakon o manjinama, i EU.
Osim u Zagrebu, navodi gospodin Jakovčić, u Republici Hrvatskoj, „friško su otvoreni i srpski kulturni centri u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Udbini, Kninu, Belom Manastiru, u Osijeku i Glini. Veliki su i vrlo atraktivni, naročito onaj u Glini. I svi dobro rade“.
Iz istorije
Istražujući istoriju prostora u kome je sada Srpski kulturni centar, Nikola Bajto je za bilten Srpskog narodnog vijeća došao do interesantnih podataka. Njegov tekst prenosimo u celini.
„Veliki kompleks s djevojačkim internatom Zagrebačke dobrotvorne zadruge Srpkinja bio smješten preko puta Privrednikova sjedišta u Preradovićevoj ulici, na površini od 4600 četvornih metara.
Supruge Isidora Dobrovića i Vladimira Matijevića, Kristina Dobrović i Paulina Matijević, utemeljile su 1896. godine zagrebačku Srpkinju, po uzoru na istoimene ženske dobrotvorne zadruge iz Vojvodine, čiji su ciljevi bili moralno, prosvjetno i materijalno pomaganje srpskog ženskog pomlatka. Kasnije, unutar zadruge u Zagrebu, osnovan je u Preradovićevoj ulici 21 i 23 i Srpski djevojački internat.
U vrijeme NDH zadruga Srpkinja je ugašena a kompleks je prešao u državno vlasništvo.
Za vrijeme rata ustaške su vlasti na tim adresama namjeravale izgraditi gradsko plivalište sa sportskim hotelom prema prvonagrađenom rješenju kasnije čuvenoga socijalističkog arhitekta Drage Galića, ali projekt nije realiziran.
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta u prvim je poratnim godinama postalo glavni korisnik imovine srpskih nacionalnih institucija. Ono je preuzelo i cijeli kompleks Zagrebačke dobrotvorne zadruge Srpkinja u Preradovićevoj 21 i 23.
Tu je u prosincu 1945. otvorena Prosvjetina čitaonica, a uskoro je pokrenuta i štamparija.
Štamparija Prosvjete spaja se 1955. s knjižarama i tako se stvara Izdavačko poduzeće Prosvjeta, u vlasništvu Društva. Poduzeće je tiskalo velik broj knjiga u okviru niza biblioteka, jednim dijelom i na ćirilici, a vrlo dobrim poslovanjem financijski je pomagalo rad Društva.
Gubitak zgrade u Preradovićevoj 21, površine 1546 četvornih metara, vezan je za loš ugovor koji je Prosvjeta 1957. sklopila s izdavačkim poduzećem Borba, kojeg je na tom mjestu naslijedio izdavački zavod Informator, kada je došlo do uzurpacije nekretnina iako su cijelo vrijeme bile upisane na Prosvjetu.
Prosvjeta je objekte uspjela vratiti tek nakon dugotrajnog sudskog postupka protiv Zagrebačke tiskare i tvrtke Slovo, pravomoćnom presudom iz 2014.
Gubitak drugih objekata vezan je uz period hrvatskog proljeća, kada je uz Maticu hrvatsku stradala i Prosvjeta, koja je državnim rješenjem ugašena 1980., a objekti u Preradovićevoj 23 su prešli u vlasništvo državnih organizacija.
Prosvjeta je obnovljena početkom 1990-ih i počela se boriti za povrat uzurpirane i oduzete imovine.
Nakon što je Prosvjeta u lipnju 2015. ponovno podnijela formalni zahtjev za darovanje nekretnina površine 3066 četvornih metara u Preradovićevoj 23, Vlada je na sjednici od 10. rujna iste godine donijela o tome pozitivnu odluku, čime se nekadašnji kompleks zadruge Srpkinja u Zagrebu konačno vratio srpskoj zajednici.“
Prva faza
Otvaranje Srpskog kulturnog centra u Zagrebu bilo je ujedno i otvaranje izložbe „Barbarogenij nadrealizma“ povodom stogodišnjice Nadrealističkog manifesta Andre Bretona, a i tradicionalne manifestacije „Dani srpske kulture“ u organizaciji SKD Prosvjeta, koji su ove godine posvećeni velikom srpskom piscu Dušanu Kovačeviću.
U četvrtak je otvorena prva faza Srpskog kulturnog centra, a tek predstoji veliki posao izgradnje novih objekata. Kada sve to bude završeno Srbi u Zagrebu dobiće zaista reprezentativni prostor koji će omogućiti pozorišne predstave, izložbe i razne druge kulturne manifestacije.
Inače, na otvaranju je rečeno i da se u Zagrebu uskoro dovršava i Memorijal za porodicu Zec na Sljemenu, gde su mučki ubijeni članovi srpske porodice, među kojima i devojčica Aleksandra Zec.
Predsednik Aleksandar Vučić i njegova SNS ne znaju šta će sa studentskim protestima koji neće zamreti. Upitno je da li režim sme u takvoj situaciji da gura „svoje“ projekte poput Jadra i da li će pobeći u svoju omiljenu disciplinu – vanredne izbore
Članovi Odbora Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojili su sa 11 glasova za i četiri glasa protiv listu predloženih kandidata
Studenti su na plenumu ispred Skupštine Novog Sada izglasali nepoverenje predsednici gradskog parlamenta Dini Vučinić i gradonačelniku Milanu Đuriću
Za sve koji su bili skeptični u vezi studentskih blokada za Novu Godinu, stiže poruka: „Nema Nove, za staru ste nam dužni“. U Beogradu, Novom Sadu i Nišu studenti će jedan od najradosnijih praznika provesti - u potpunoj tišini
Vladimir Kecmanović je osuđen na 14,5 godina robije, a Miljana Kecmanović na tri godine zatvora. Instruktor iz streljane je osuđen na 15 meseci zatvora zbog lažnog svedočenja
Režim Aleksandra Vučića se hvali da ima para koliko hoćeš na računu – pa je ipak zadužio Srbiju za još milijardu evra pod užasnom kamatom. Zašto? Jer im se može
„Novinari“ koji su, nepotpisani, priredili ispovest porodice koja je izgubila dve devojčice pod nadstrešnicom dobro su znali šta rade i u šta uprežu ucveljene ljude
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
