img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Srbija u sudaru slonova: Kako je REM hitno dao licencu ruskom kanalu na nemačkom

17. децембар 2021, 12:41 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen
Srbija između čekića i nakovnja: U nemačkoj nepoželjni ruski RT sa srpskom licencom na nemačkom jeziku
Copied

Od četvrtka ruska državna televizija RT emituje linearni program na nemačkom jeziku - pozivajući se na licencu koju je nedavno izdao srpski REM. Srbija je tako ušla u nadvlačenje konopca velikih sila između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cena gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište

Pre dve sedmice su ljudi u Regulatornom telu za elektronske medije (REM) imali hitan posao. Tog petka (3. decembar) valjalo je brzo pripremiti nesvakidašnju dozvolu za emitovanje – za ruski državni medij RT, i to njihov kanal na nemačkom jeziku.

Kako kažu izvori „Vremena“, naređenje je došlo direktno od prve žene REM-a Olivere Zekić. Vratolomnom brzinom i bez mnogo papirologije stvar je pripremljena. Televizija ranije poznata kao Russia Today dozvolu je dobila na sednici Saveta REM-a već narednog ponedeljka (6. decembar), premda u objavljenom izveštaju sa sednice ta tačka dnevnog reda ne postoji.

Malu misteriju je razrešila članica Saveta REM Judita Popović. Ona je za portal „Cenzolovka“ rekla da je tačka naknadno uvrštena u dnevni red, te da je ona bila protiv dodele licence, ali je osmoro ostalih kolega bilo za.

Prema njenim rečima, iz dokumentacije se vidi da je u pitanju ruski medij sa sedištem u Rusiji, pa Judita Popović izdavanje licence smatra kršenjem zakona.

Zakon o elektronskim medijima, doduše, nudi brojne opcije da se neki medij smatra „nadležnošću Republike Srbije“, ali do zaključenja ovog teksta nije pojašnjeno po kojem osnovu kanal RT DE (na nemačkom) uopšte može biti stvar Srbije.

Na sajtu REM-a se u međuvremenu navode podaci o izdatoj dozvoli za TV Novosti, kojoj pripada RT, ruskom državnom servisu sa sedištem na adresi Borovaja 3 u Moskvi. Licenca za kanal RT na nemačkom izdata je na period od osam godina, sve do 6. decembra 2029. godine.

I tu stvari postaju pikantne. Jer, Srbija je ušla u nadvlačenje konopca velikih sila Nemačke i Rusije, između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cene gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište.

Brzina kojom je doneta odluka REM-a odgovara najavi RT DE da će konačno krenuti sa linearnom televizijom – dakle neprestanim programom od 24 sata – od četvrtka (16. decembar). Na kraju je tako i bilo, premda kanal uživo može da se prati samo na portalu RT DE i putem satelita.

RT DE se poziva na dozvolu iz Srbije i Evropsku konvenciju o prekograničnim televizijama. Prema njoj, srpska licenca za neki televizijski program bi trebalo da važi i u drugim evropskim zemljama, isto kao što bi licenca izdata u Nemačkoj trebalo da važi u Srbiji. Rusija, međutim, tu konvenciju nije ratifikovala.

„Srbija se namestila kao zgodan partner za zaobilaženje nemačkih propisa“, piše Cenzolovka.

RT DE, koji još od 2014. ima portal na nemačkom, od nemačkih regulatora nije ni tražio dozvolu jer je, kako se procenjuje, ne bi dobio. Letos su pokušali preko Luksemburga, ali su im tamo odvratili da pokušaju u Nemačkoj, kad već u Berlinu imaju sedište i redakciju.

Medijski zavod Berlin-Brandenburg, koji bi kao regulator trebalo da je nadležan, saopštio je da, prema preliminarnoj proceni, srpska licenca za emitovanje na koju se poziva RT DE „ne predstavlja dovoljan osnov za emitovanje programa u Nemačkoj“. Kako je pojašnjeno, RT DE ima sedište u Berlinu, pa bi odluku o licenci trebalo tamo i doneti.

Vodeći nemački tabloid „Bild“ prenosi saznanja da bi nadležni mogli da traže sudsku zabranu emitovanja RT DE. „Bild“ ocenjuje da je taj kanal u četvrtak krenuo sa emitovanjem „očekivane propagande“.

Platforma Jutjub, koja pripada američkom koncernu Gugl, obrisala je Jutjub-kanal nove ruske televizije samo nekoliko sati nakon što je i tamo krenulo emitovanje uživo.

Kako je pojasnio portparol Jutjuba, RT na nemačkom od septembra ima zabranu da rukovodi kanalima na najpopularnijoj video-platformi sveta. Tada je jedan od kanala RT DE privremeno blokiran zbog „kršenja smernica“, to jest, „širenja laži o pandemiji“. Kada je RT DE nastavila da postavlja sadržaje na jedan drugi kanal, trajno su udaljeni sa platforme.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je napisala da je upravo davala intervju za RT DE kada se, zbog blokade, prekinuo prenos na Jutjubu. „Ali ništa drugo nismo ni očekivali“, dodala je ona.

Glavna urednica RT Margarita Simonjan je izjavila da ta televizija nigde na svetu nije doživela toliko „otpora i neprijateljstva“ kao u Nemačkoj. „Istovremeno se nemačka javnost pokazala veoma otvorenom“, rekla je ona.

Sa druge strane, poslanik nemačkih Liberala Tomas Haker – čija je stranka deo nove vladajuće koalicije – reagovao je oštro: „Sa pravom su Medijski zavod i Jutjub odmah spustili roletne ovom piratskom kanalu neprijatelja demokratije.“

Nemačka je prethodnih dana proterala dvojicu ruskih diplomata nakon što je sud u Berlinu na doživotni zatvor osudio jednog Rusa zbog ubistva Čečena sa gruzijskim državljanstvom. Zločin se pre dve godine odigrao u nemačkom glavnom gradu, u parku Tirgarten. Sud je ocenio da je ubistvo akt ruske države, osveta tom Čečenu koji je početkom veka bio u paravojnim formacijama koje su se borile protiv ruske vojske.

Rusija je najavila odgovor na proterivanje diplomata, ali i saopštila da stvar ne treba da ugrozi odnose sa novom vladom socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca.

U toj vladi je pak šefica diplomatije Analena Berbok iz stranke Zelenih, koja odranije zagovara oštrije sankcije protiv Rusije zbog dešavanja u Ukrajini. Berbok je prošlog vikenda ponovila da se protivi puštanju u rad rusko-nemačkog gasovoda Severni tok 2.

Izjava je došla u osetljivom trenutku, dok cene gasa dostižu vrtoglave visine, a Nemcima se računi za grejanje uvećavaju za četvrtinu. Tržišta su na reči Analene Berbok reagovala novim poskupljenjima.

Mnogi stručnjaci za energetiku veruju da je Rusija veštački doprinela rastu cena u Evropi, pokušavajući da izvrši pritisak kako bi se novi gasovod konačno pustio u rad.

I tu se, kod gasa, u igru vraća Srbija. Naime, nedavno je predsednik Aleksandar Vučić iz Sočija doneo povoljnu cenu gasa od 270 dolara za hiljadu kubnih metara, barem za narednih šest meseci. Kako tvrde izvori „Vremena“ upućeni u dešavanja u REM-u, Vučić je doneo i „molbu“ Vladimira Putina da RT DE dobije licencu u Srbiji.

To bi Srbiju moglo dublje da uvuče u borbu slonova u kojoj obično najviše nagrabuse mali igrači koji im se petljaju oko nogu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

REM Olivera Zekić RT Rusija ruska državna televizija Russia Today Judita Popović licenca za emitovanje TV Novosti Nemačka cena gasa Aleksandar Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure