img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Srbija u sudaru slonova: Kako je REM hitno dao licencu ruskom kanalu na nemačkom

17. decembar 2021, 12:41 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen
Srbija između čekića i nakovnja: U nemačkoj nepoželjni ruski RT sa srpskom licencom na nemačkom jeziku
Copied

Od četvrtka ruska državna televizija RT emituje linearni program na nemačkom jeziku - pozivajući se na licencu koju je nedavno izdao srpski REM. Srbija je tako ušla u nadvlačenje konopca velikih sila između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cena gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište

Pre dve sedmice su ljudi u Regulatornom telu za elektronske medije (REM) imali hitan posao. Tog petka (3. decembar) valjalo je brzo pripremiti nesvakidašnju dozvolu za emitovanje – za ruski državni medij RT, i to njihov kanal na nemačkom jeziku.

Kako kažu izvori „Vremena“, naređenje je došlo direktno od prve žene REM-a Olivere Zekić. Vratolomnom brzinom i bez mnogo papirologije stvar je pripremljena. Televizija ranije poznata kao Russia Today dozvolu je dobila na sednici Saveta REM-a već narednog ponedeljka (6. decembar), premda u objavljenom izveštaju sa sednice ta tačka dnevnog reda ne postoji.

Malu misteriju je razrešila članica Saveta REM Judita Popović. Ona je za portal „Cenzolovka“ rekla da je tačka naknadno uvrštena u dnevni red, te da je ona bila protiv dodele licence, ali je osmoro ostalih kolega bilo za.

Prema njenim rečima, iz dokumentacije se vidi da je u pitanju ruski medij sa sedištem u Rusiji, pa Judita Popović izdavanje licence smatra kršenjem zakona.

Zakon o elektronskim medijima, doduše, nudi brojne opcije da se neki medij smatra „nadležnošću Republike Srbije“, ali do zaključenja ovog teksta nije pojašnjeno po kojem osnovu kanal RT DE (na nemačkom) uopšte može biti stvar Srbije.

Na sajtu REM-a se u međuvremenu navode podaci o izdatoj dozvoli za TV Novosti, kojoj pripada RT, ruskom državnom servisu sa sedištem na adresi Borovaja 3 u Moskvi. Licenca za kanal RT na nemačkom izdata je na period od osam godina, sve do 6. decembra 2029. godine.

I tu stvari postaju pikantne. Jer, Srbija je ušla u nadvlačenje konopca velikih sila Nemačke i Rusije, između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cene gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište.

Brzina kojom je doneta odluka REM-a odgovara najavi RT DE da će konačno krenuti sa linearnom televizijom – dakle neprestanim programom od 24 sata – od četvrtka (16. decembar). Na kraju je tako i bilo, premda kanal uživo može da se prati samo na portalu RT DE i putem satelita.

RT DE se poziva na dozvolu iz Srbije i Evropsku konvenciju o prekograničnim televizijama. Prema njoj, srpska licenca za neki televizijski program bi trebalo da važi i u drugim evropskim zemljama, isto kao što bi licenca izdata u Nemačkoj trebalo da važi u Srbiji. Rusija, međutim, tu konvenciju nije ratifikovala.

„Srbija se namestila kao zgodan partner za zaobilaženje nemačkih propisa“, piše Cenzolovka.

RT DE, koji još od 2014. ima portal na nemačkom, od nemačkih regulatora nije ni tražio dozvolu jer je, kako se procenjuje, ne bi dobio. Letos su pokušali preko Luksemburga, ali su im tamo odvratili da pokušaju u Nemačkoj, kad već u Berlinu imaju sedište i redakciju.

Medijski zavod Berlin-Brandenburg, koji bi kao regulator trebalo da je nadležan, saopštio je da, prema preliminarnoj proceni, srpska licenca za emitovanje na koju se poziva RT DE „ne predstavlja dovoljan osnov za emitovanje programa u Nemačkoj“. Kako je pojašnjeno, RT DE ima sedište u Berlinu, pa bi odluku o licenci trebalo tamo i doneti.

Vodeći nemački tabloid „Bild“ prenosi saznanja da bi nadležni mogli da traže sudsku zabranu emitovanja RT DE. „Bild“ ocenjuje da je taj kanal u četvrtak krenuo sa emitovanjem „očekivane propagande“.

Platforma Jutjub, koja pripada američkom koncernu Gugl, obrisala je Jutjub-kanal nove ruske televizije samo nekoliko sati nakon što je i tamo krenulo emitovanje uživo.

Kako je pojasnio portparol Jutjuba, RT na nemačkom od septembra ima zabranu da rukovodi kanalima na najpopularnijoj video-platformi sveta. Tada je jedan od kanala RT DE privremeno blokiran zbog „kršenja smernica“, to jest, „širenja laži o pandemiji“. Kada je RT DE nastavila da postavlja sadržaje na jedan drugi kanal, trajno su udaljeni sa platforme.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je napisala da je upravo davala intervju za RT DE kada se, zbog blokade, prekinuo prenos na Jutjubu. „Ali ništa drugo nismo ni očekivali“, dodala je ona.

Glavna urednica RT Margarita Simonjan je izjavila da ta televizija nigde na svetu nije doživela toliko „otpora i neprijateljstva“ kao u Nemačkoj. „Istovremeno se nemačka javnost pokazala veoma otvorenom“, rekla je ona.

Sa druge strane, poslanik nemačkih Liberala Tomas Haker – čija je stranka deo nove vladajuće koalicije – reagovao je oštro: „Sa pravom su Medijski zavod i Jutjub odmah spustili roletne ovom piratskom kanalu neprijatelja demokratije.“

Nemačka je prethodnih dana proterala dvojicu ruskih diplomata nakon što je sud u Berlinu na doživotni zatvor osudio jednog Rusa zbog ubistva Čečena sa gruzijskim državljanstvom. Zločin se pre dve godine odigrao u nemačkom glavnom gradu, u parku Tirgarten. Sud je ocenio da je ubistvo akt ruske države, osveta tom Čečenu koji je početkom veka bio u paravojnim formacijama koje su se borile protiv ruske vojske.

Rusija je najavila odgovor na proterivanje diplomata, ali i saopštila da stvar ne treba da ugrozi odnose sa novom vladom socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca.

U toj vladi je pak šefica diplomatije Analena Berbok iz stranke Zelenih, koja odranije zagovara oštrije sankcije protiv Rusije zbog dešavanja u Ukrajini. Berbok je prošlog vikenda ponovila da se protivi puštanju u rad rusko-nemačkog gasovoda Severni tok 2.

Izjava je došla u osetljivom trenutku, dok cene gasa dostižu vrtoglave visine, a Nemcima se računi za grejanje uvećavaju za četvrtinu. Tržišta su na reči Analene Berbok reagovala novim poskupljenjima.

Mnogi stručnjaci za energetiku veruju da je Rusija veštački doprinela rastu cena u Evropi, pokušavajući da izvrši pritisak kako bi se novi gasovod konačno pustio u rad.

I tu se, kod gasa, u igru vraća Srbija. Naime, nedavno je predsednik Aleksandar Vučić iz Sočija doneo povoljnu cenu gasa od 270 dolara za hiljadu kubnih metara, barem za narednih šest meseci. Kako tvrde izvori „Vremena“ upućeni u dešavanja u REM-u, Vučić je doneo i „molbu“ Vladimira Putina da RT DE dobije licencu u Srbiji.

To bi Srbiju moglo dublje da uvuče u borbu slonova u kojoj obično najviše nagrabuse mali igrači koji im se petljaju oko nogu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nemačka cena gasa Aleksandar Vučić REM Olivera Zekić RT Rusija ruska državna televizija Russia Today Judita Popović licenca za emitovanje TV Novosti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure