img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Srbija u sudaru slonova: Kako je REM hitno dao licencu ruskom kanalu na nemačkom

17. decembar 2021, 12:41 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen
Srbija između čekića i nakovnja: U nemačkoj nepoželjni ruski RT sa srpskom licencom na nemačkom jeziku
Copied

Od četvrtka ruska državna televizija RT emituje linearni program na nemačkom jeziku - pozivajući se na licencu koju je nedavno izdao srpski REM. Srbija je tako ušla u nadvlačenje konopca velikih sila između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cena gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište

Pre dve sedmice su ljudi u Regulatornom telu za elektronske medije (REM) imali hitan posao. Tog petka (3. decembar) valjalo je brzo pripremiti nesvakidašnju dozvolu za emitovanje – za ruski državni medij RT, i to njihov kanal na nemačkom jeziku.

Kako kažu izvori „Vremena“, naređenje je došlo direktno od prve žene REM-a Olivere Zekić. Vratolomnom brzinom i bez mnogo papirologije stvar je pripremljena. Televizija ranije poznata kao Russia Today dozvolu je dobila na sednici Saveta REM-a već narednog ponedeljka (6. decembar), premda u objavljenom izveštaju sa sednice ta tačka dnevnog reda ne postoji.

Malu misteriju je razrešila članica Saveta REM Judita Popović. Ona je za portal „Cenzolovka“ rekla da je tačka naknadno uvrštena u dnevni red, te da je ona bila protiv dodele licence, ali je osmoro ostalih kolega bilo za.

Prema njenim rečima, iz dokumentacije se vidi da je u pitanju ruski medij sa sedištem u Rusiji, pa Judita Popović izdavanje licence smatra kršenjem zakona.

Zakon o elektronskim medijima, doduše, nudi brojne opcije da se neki medij smatra „nadležnošću Republike Srbije“, ali do zaključenja ovog teksta nije pojašnjeno po kojem osnovu kanal RT DE (na nemačkom) uopšte može biti stvar Srbije.

Na sajtu REM-a se u međuvremenu navode podaci o izdatoj dozvoli za TV Novosti, kojoj pripada RT, ruskom državnom servisu sa sedištem na adresi Borovaja 3 u Moskvi. Licenca za kanal RT na nemačkom izdata je na period od osam godina, sve do 6. decembra 2029. godine.

I tu stvari postaju pikantne. Jer, Srbija je ušla u nadvlačenje konopca velikih sila Nemačke i Rusije, između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cene gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište.

Brzina kojom je doneta odluka REM-a odgovara najavi RT DE da će konačno krenuti sa linearnom televizijom – dakle neprestanim programom od 24 sata – od četvrtka (16. decembar). Na kraju je tako i bilo, premda kanal uživo može da se prati samo na portalu RT DE i putem satelita.

RT DE se poziva na dozvolu iz Srbije i Evropsku konvenciju o prekograničnim televizijama. Prema njoj, srpska licenca za neki televizijski program bi trebalo da važi i u drugim evropskim zemljama, isto kao što bi licenca izdata u Nemačkoj trebalo da važi u Srbiji. Rusija, međutim, tu konvenciju nije ratifikovala.

„Srbija se namestila kao zgodan partner za zaobilaženje nemačkih propisa“, piše Cenzolovka.

RT DE, koji još od 2014. ima portal na nemačkom, od nemačkih regulatora nije ni tražio dozvolu jer je, kako se procenjuje, ne bi dobio. Letos su pokušali preko Luksemburga, ali su im tamo odvratili da pokušaju u Nemačkoj, kad već u Berlinu imaju sedište i redakciju.

Medijski zavod Berlin-Brandenburg, koji bi kao regulator trebalo da je nadležan, saopštio je da, prema preliminarnoj proceni, srpska licenca za emitovanje na koju se poziva RT DE „ne predstavlja dovoljan osnov za emitovanje programa u Nemačkoj“. Kako je pojašnjeno, RT DE ima sedište u Berlinu, pa bi odluku o licenci trebalo tamo i doneti.

Vodeći nemački tabloid „Bild“ prenosi saznanja da bi nadležni mogli da traže sudsku zabranu emitovanja RT DE. „Bild“ ocenjuje da je taj kanal u četvrtak krenuo sa emitovanjem „očekivane propagande“.

Platforma Jutjub, koja pripada američkom koncernu Gugl, obrisala je Jutjub-kanal nove ruske televizije samo nekoliko sati nakon što je i tamo krenulo emitovanje uživo.

Kako je pojasnio portparol Jutjuba, RT na nemačkom od septembra ima zabranu da rukovodi kanalima na najpopularnijoj video-platformi sveta. Tada je jedan od kanala RT DE privremeno blokiran zbog „kršenja smernica“, to jest, „širenja laži o pandemiji“. Kada je RT DE nastavila da postavlja sadržaje na jedan drugi kanal, trajno su udaljeni sa platforme.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je napisala da je upravo davala intervju za RT DE kada se, zbog blokade, prekinuo prenos na Jutjubu. „Ali ništa drugo nismo ni očekivali“, dodala je ona.

Glavna urednica RT Margarita Simonjan je izjavila da ta televizija nigde na svetu nije doživela toliko „otpora i neprijateljstva“ kao u Nemačkoj. „Istovremeno se nemačka javnost pokazala veoma otvorenom“, rekla je ona.

Sa druge strane, poslanik nemačkih Liberala Tomas Haker – čija je stranka deo nove vladajuće koalicije – reagovao je oštro: „Sa pravom su Medijski zavod i Jutjub odmah spustili roletne ovom piratskom kanalu neprijatelja demokratije.“

Nemačka je prethodnih dana proterala dvojicu ruskih diplomata nakon što je sud u Berlinu na doživotni zatvor osudio jednog Rusa zbog ubistva Čečena sa gruzijskim državljanstvom. Zločin se pre dve godine odigrao u nemačkom glavnom gradu, u parku Tirgarten. Sud je ocenio da je ubistvo akt ruske države, osveta tom Čečenu koji je početkom veka bio u paravojnim formacijama koje su se borile protiv ruske vojske.

Rusija je najavila odgovor na proterivanje diplomata, ali i saopštila da stvar ne treba da ugrozi odnose sa novom vladom socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca.

U toj vladi je pak šefica diplomatije Analena Berbok iz stranke Zelenih, koja odranije zagovara oštrije sankcije protiv Rusije zbog dešavanja u Ukrajini. Berbok je prošlog vikenda ponovila da se protivi puštanju u rad rusko-nemačkog gasovoda Severni tok 2.

Izjava je došla u osetljivom trenutku, dok cene gasa dostižu vrtoglave visine, a Nemcima se računi za grejanje uvećavaju za četvrtinu. Tržišta su na reči Analene Berbok reagovala novim poskupljenjima.

Mnogi stručnjaci za energetiku veruju da je Rusija veštački doprinela rastu cena u Evropi, pokušavajući da izvrši pritisak kako bi se novi gasovod konačno pustio u rad.

I tu se, kod gasa, u igru vraća Srbija. Naime, nedavno je predsednik Aleksandar Vučić iz Sočija doneo povoljnu cenu gasa od 270 dolara za hiljadu kubnih metara, barem za narednih šest meseci. Kako tvrde izvori „Vremena“ upućeni u dešavanja u REM-u, Vučić je doneo i „molbu“ Vladimira Putina da RT DE dobije licencu u Srbiji.

To bi Srbiju moglo dublje da uvuče u borbu slonova u kojoj obično najviše nagrabuse mali igrači koji im se petljaju oko nogu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ruska državna televizija Russia Today Judita Popović licenca za emitovanje TV Novosti Nemačka cena gasa Aleksandar Vučić REM Olivera Zekić RT Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

ANEM

04.april 2026. I.M.

Medijska udruženja: Koordinisano preuzimanje nezavisnih medija u Srbiji

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i drugi medijski savezi istakli su da smena direktora televizije N1 označava početak koordinisanog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji, što ozbiljno ugrožava slobodu novinarstva i pluralizam u zemlji

Bratina ministar informisanja

Ministar informisanja

04.april 2026. I.M.

Boris Bratina: Studenti nisu svesni da policija ima pravo da bije i ubije

Izjava ministra informisanja Borisa Bratine da policija „ima pravo da bije i ubije“ mlade izazvala je oštre reakcije – studenti poručuju: „Sram Vas bilo", a opozicija zahteva smenu i izvinjenje

Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure