AP Photo/Seth Wenig)
Koliko je istorijski maksimum Vučićevog lošeg raspoloženja u poslednjih deset godina zapravo pokazatelj da Srbija reaguje samo na pretnje i ucene
Da li će polaznici naprednjačke Akademije mladih lidera uskoro učiti da glasanje Srbije za Rezoluciju Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu predstavlja Vučićevo „ne“ Putinu? Poput onog Titovog „ne“ Staljinu 1948?
Istina, naravno, neće biti od značaja u toj lekciji. Dok je Tito svoje „ne“ rekao uprkos pritiscima, Vučićevo je posljedica njihovom podlijeganju. Sam je to priznao u obraćanju naciji.
Da ne bude nesporazuma – dobro je i veoma važno što Srbija spada u jednu od 141 države koje su osudile Putinovu agresiju. Ali da li je bio potreban čitav onaj rijaliti u posljednjih nekoliko dana? Režim se, najprije, dva dana pravio mrtav, zatim je kupovao potrošeno vrijeme dvosmislenim zaključcima Savjeta za nacionalnu bezbjednost da bi, na kraju, uradio ono što je od samog početka bilo jasno da mora.
Ali ako je zvanična politika Beograda zaista principijelna u poštovanju međunarodnog prava, zašto su ga evropske i američke diplomate toliko morale pritiskati? Ukoliko nije – da li je istorijski maksimum Vučićevog lošeg raspoloženja u posljednjih deset zapravo pokazatelj kako Srbija reagira samo na prijetnje i ucijene?
Ovakav signal izuzetno je opasan. On trasira buduće odnose prema Beogradu. U svijetlu dramatičnih promjena međunarodnih odnosa, Srbija neće moći računati na značajnije razumijevanje. Naprosto, ne djeluje solidno i iskreno.
Novi pritisci uskoro stižu. Ne krije ih ni sam Vučić. Ticaće se sankcija usmjerenih na ruski bankarski sektor, avio-prijevoz, Putina, Lavrova… Mada Srbija nije glasala za devet akata u kojim se one spominju, to nikako ne znači da su nestale sa dnevnog reda.
Naprotiv, uvođenje sankcija Rusije biće tema sljedećeg kruga pritiska. Ne treba biti posebno vidovit pa shvatiti kako će to uticati na kosovski problem, ali i na brojna druga otvorena pitanja u regionu. Priprema protestne note Turskoj zbog Erdoganovog nagovještaja prijema Kosova u NATO neće promijeniti ništa, ali jezgrovito pokazuje kako stvari stoje.
Na kraju, budimo pošteni – nije Srbija jedina zemlja čija se vanjska politika preko noći raspala u pramparčad. Ono što joj predstoji jeste da maksimalno kreira novu bez pucanja u vlastite noge. U puno težoj situaciji, Tito i Koča Popović su znali što im je činiti.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države
Hoće li i kada Srbija dobiti Savet REM-a, pitanje je od milion dolara, a ministar informisanja sada najavljuje ponavljanje postupka bez glasanja
Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu
Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene
Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
