
Specijalni tužilac
Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“
Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida
Zašto i kako se patrijarh Porfirije u „inkvizitorskom” procesu okomio na teologa Blagoja Pantelića koji – bez ikakvih privilegija, funkcija i moći – postavlja nezgodna pitanja i ne pristaje da ćuti, za “Vreme” objašnjava sveštenik Nenad Ilić
U Crkvenom sudu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke pokrenut je postupak protiv teologa Blagoja Pantelića. Pantelić je laik – dakle, nije sveštenik, monah ni crkveno lice – što ovaj slučaj čini izuzetno retkim, gotovo bez presedana. I dok bi se u zdravoj crkvenoj zajednici takav korak morao shvatiti kao ozbiljan, rigorozan čin, u Srbiji 2025. godine on pre liči na pokaznu vežbu crkvene samovolje i političke netrpeljivosti.
Pantelić je jedan od retkih ljudi iz crkvenog okruženja koji otvoreno i argumentovano kritikuje vrh Srpske pravoslavne crkve, pre svega na društvenim mrežama. Njegove poruke usmerene su mahom na patrijarha Porfirija i način na koji se SPC danas ponaša – ili bolje rečeno, ne ponaša – u odnosu na aktuelni režim u Srbiji. Zamerke se tiču ćutanja o nasilju, legitimizacije autokratije, kao i činjenice da se ova institucija sve češće koristi za dnevnu političku propagandu.
Ispostavilo se da delatnost Blagoja Pantelića nije prošla nezapaženo. Zbog toga je i pokrenut postupak u Crkvenom sudu Arhiepiskopije.
Tako se došlo do situacije u kojoj će, vrlo brzo, Blagoje Pantelić odgovarati pred sudom, dok mnogi drugi koji ulaze u crkvu, sa podebelim policijskim dosijeima, nisu predmet bilo kakvih istraga u okviru SPC. Takođe, mnogi od dobitnika prestižnih crkvenih priznanja i nagrada su perjanice sadašnje vlasti, protiv kojih predstavnici opozicije najavljuju pokretanje detaljnih istraga odmah nakon promene režima. Svi oni su članovi Crkve bez ikakvog problema i smetnje, dok se nekako namestilo da je Blagoje Pantelić postao problem broj jedan.
Na način na koji je sadašnja vlast ušla u sve pore života u Srbiji, čini se da je ušla i u SPC, pa se sada dodela crkvenih priznanja sve više doživljava kao čin političke lojalnosti, a ne duhovne zasluge.
Ali, vratimo se na početak.
„Inkvizitorski” proces
U objavi na mreži X, Pantelić je naveo da je pozvan na saslušanje u Patrijaršiji 7. avgusta, ali da mu nije saopšteno ni zbog čega ga pozivaju, ni koja je konkretna optužba. Kaznu mu je, kako navodi, patrijarh već izrekao i pre procesa – što se tumači kao otvoreno kršenje crkvene procedure.
„Ovaj proces je, nažalost, već sada obeležen serijom ozbiljnih nepravilnosti”, napisao je Pantelić, nazvavši ga „kafkijanskim“.
„Tačna je informacija da sam iz Crkvenog suda Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, koji je u nadležnosti patrijarha Porfirija, mejlom dobio poziv za saslušanje. Nije navedeno o čemu ću morati da se izjašnjavam. Tačno je i da mi je patrijarh, i pre samog sudskog procesa, izrekao jednu od najtežih kazni. Na dopis iz Crkvenog suda ću blagovremeno odgovoriti i, naravno, pojaviću se u zgradi Patrijaršije 7. avgusta, u 10 časova, kada mi je zakazano saslušanje. Detaljnije o čitavom procesu, koji je, nažalost, već sada obeležen serijom ozbiljnih nepravilnosti, informisaću javnost uskoro”, stoji u objavi Pantelića.
Reakcije su ubrzo su usledile – mnogi korisnici, većinom sakriveni pod pseudonimima, ovaj proces su prozvali „inkvizitorskim”, podsećajući na to da Crkva nikada nije pokretala postupke protiv, na primer, sveštenika optuženih za seksualno zlostavljanje, pronevere, pa čak i kriminalna udruženja.
„Nisu im smetali oni koji šuruju s mafijom, bogate se iz crkvenih fondova, blagosiljaju oružje i mržnju, ali im smeta jedan teolog koji – bez ikakvih privilegija, funkcija i moći – postavlja nezgodna pitanja i ne pristaje da ćuti”, stoji u jednom od mnogih komentara.
Naprednjačka bahatost Srpske pravoslavne crkve
Međutim, onih koji bi pod imenom i prezimenom da progovore o ovom slučaju i o samom radu i postupcima SPC-a gotovo da nema.
Jedan od retkih koji javno komentariše čitavu stvar je sveštenik Nenad Ilić. On u razgovoru za “Vreme” ocenjuje da je SPC zbog blizine sa sadašnjom vlasti poprimila i „deo njenih bolesti”.
„Rekao bih da je slučaj sa pozivanjem Blagoja Pantelića na Crkveni sud žalostan primer toga da kad Crkva uđe u previše blizak zagrljaj sa državom, kao prvo biva u mnogome od nje porobljena, a putem sumnjivo uspostavljenih spojenih sudova lako prima i deo bolesti državnih vlasti. U ovom slučaju deo gangrene trulih vlasti u Srbiji. Crkva jeste zasnovana na autoritetu. Pre svega na autoritetu Isusa Hrista, a zatim i na zemaljskim autoritetima episkopa, sveštenstva, duhovnika. Ali u Crkvi se radi o autoritetima koji nastaju iz odnosa ljubavi i poverenja. Kad autoriteti u državi padnu, kao što je sad to kod nas slučaj, a crkvena organizacija se previše oslanja na državnu organizaciju, može da dođe od pokušaja imitacije vlasti od strane visoke crkvene jerarhije, do ugrožavanja autoriteta i u crkvenoj organizaciji”, kaže Ilić.
Znak slabosti vrha Crkve
Ukazuje da je protiv Blagoja Pantelića pokrenut postupak, bez razgovora ili kontakta sa njim.
„Između ostalog pokretač je odličnog sajta Teologija.net koji održava u veri mnoge vernike zbunjene aminovanjem nepočinstava vlasti. Bez ličnog kontakta koji bi bio duboko crkven, bez razgovora sa njim, bez pokušaja da se u direktnom kontaktu rasprave nesuglasice i s ljubavlju očinski se ukaže na njegove greške, ako ih tako vidi neko od episkopa, patrijarh ili ko već pokreće sudski postupak, sve se kao po nečijoj direktivi sa strane rešava birokratskim putem, kafkijanski, bez da on uopšte i zna za šta je optužen – sablažnjivo je i za vernike i za one koji su možda na pola puta da postanu vernici. A pre svega govori o slabosti i nesigurnosti onih koji posežu za takvim stredstvima”, napominje Ilić.
Naglašava da se ovakvim stilom unosi sumnja u to da je „visoka crkvena jerarhija nezavisna od vlasti i da je na neki način, kao što mnogi već i misle, ucenjena službama-naslednicima UDBE.
„Definitivno liči na posezanje za zastrašivanjem u cilju kontrole koja ne liči na pravoslavni način komuniciranja”, ističe sagovornik „Vremena”.
Na pitanje koji su istorijski presedani u okviru SPC-a ili pravoslavlja kada je reč o sudskim postupcima protiv laika, Ilić odgovara:
„U odnosu episkopata i sveštenstva postoje mnogi problemi nastali oslanjanjem na državu i stil vlasti u određenom periodu. Sveštenici su praktično lišeni mogućnosti da u javnosti budu iskreni. U slučaju da javno ispolje svoje mišljenje, koje se razlikuje od mišljenja njihovih episkopa, ugroziće egzistenciju svojih porodica i lako mogu da ostanu van poziva koji su izabrali i za koji su se školovali. Pozicija stalnog sveštenika praktično već dugo i ne postoji, svi su privremeni, lako zamenljivi. U predratnim novinama mogli ste čak i na naslovnim stranama da čitate rasprave sveštenika i vladika. Sad, posle komunizma koji je bio sabio Crkvu u rezervat, tako nešto je nezamislivo. Crkva je izašla iz rezervata i ponovo se kod nas podigla na talasu nacionalne obnove, koju je pokrenula država, ali nekih mehanizama koje je zbog ugroženosti pod komunizmom usvojila nije se još uvek oslobodila. A zatim su se u prilagođavanju novoj državi uspostavili i novi mehanizmi koji zapravo i nisu crkveni”, ukazao je Ilić.
Primećuje i da „uvođenje posebnog disciplinovanja laika pomalo liči na parodijsku verziju srednjovekovne rimokatoličke inkvizicije”.
„Razočaravajuće za mnoge vernike i simpatizere. Znak slabosti, a ne snage”, ocenjuje sagovornik „Vremena”.
“Nemam pravo da ćutim”
Pošto i sam često kritički nastupa, logično sledi pitanje da li očekuje da će i on snositi posledice zbog svojih stavova i kritika?
„Svi moji kritički nastupi u odnosu na stanje u Crkvi su iz ljubavi prema Crkvi kojoj sam predao svoj život. Ne iz bilo kakvih interesa niti ideoloških ili političkih pobuda. Kao građanin ove zemlje naravno da imam i određene političke stavove koji se tiču države koja je u očiglednom ‘kvaru’ već dugo vremena. Osećam kao obavezu da svedočim ne samo svoj stav, nego i stav mnogih iz Crkve koji ne mogu tako lako da izađu iskreno u javnost”, navodi Ilić.
Kaže da u ovom vremenu, „ kad se dogodilo autentično čudo neočekivanog buđenja srpskog naroda“, želi da „podiže moral ljudima i podržava želju za pravdom i normalnim životom”.
„Nemam pravo da ćutim”, naglašava Ilić.
Pantelić se jedini usudio da digne glas
Ipak, priznaje da ni njegovi stavovi nisu ostali bez odjeka.
„Bilo je nekih pokušaja da mi se skrene pažnja da malo smanjim komentare u odnosu i na Crkvu i u odnosu na državnu vlast. Odgovorio sam da mogu da prihvatim samo argumentovane kritike, a ne bilo kakav pritisak. I dok sam bio đakon i dok sam vodio parohiju imao sam još neke zanate i poslove – režiju, pisanje, predavanja studentima umetnosti, što mi je davalo određeni prostor za nastupanje koje je rukovođeno samo savešću, a ne spoljnim pritiscima. A sad već, u ovim godinama – kako i koliko Bog da”, kaže Ilić.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida
Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je osuđujuću prvostepenu presudu predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika
Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo
U sklopu „masovnog pokušaja tužilačkog državnog udara“ uhapšen je bivši ministar trgovine Tomislav Momirović i još 13 osoba, tvrde „Novosti“.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg došla je u Srbiju da podrži borbu za slobodu, protiv korupcije i iskorišćavanja prirodnih dobara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve