img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Običaji

Sezona slava: Mrsni post

19. decembar 2022, 10:04 Zoran Majdin
Foto: Jelena Mrđa
Copied

Obredno sećanje na paganstvo ostalo je da živi samo na teritoriji koju kanonski „pokriva“ Srpska pravoslavna crkva: bogatu trpezu može spremiti onaj koji ima. Tada treba da se seti svih koji su u bedi i nevolji i da im pomogne koliko može. Samo tako doživeće duševni mir, spokojstvo i zadovoljstvo

Krsna slava kao pojam prvi put je zabeležena 1018. u Ohridu, četiri godine nakon propasti Samuilovog carstva, ali kao obred datira još iz vremena početaka pokrštavanja Južnih Slovena krajem osmog veka, za vladavine kneza Mutimira. Prvobitno je to bila hramovna slava crkve podignute u čast nekog svetitelja. Jedan vek kasnije, zahvaljujući hrišćanskim misionarima Ćirilu i Metodiju, kasnije njihovom učeniku i prvom slovenskom arhiepiskopu Klimentu, kao i devedesetšestorici njegovih učenika, koji su u pokrštavanju paganskih plemena pragmatično nudili hrišćanske svece kao supstitut kućnih bogova – zaštitnika porodice, bratstva i plemena, godišnja versko-porodična svetkovina dobila je koliko-toliko hrišćanska obeležja. To je razlog što se ranohrišćanski sveci: Jovan, Nikola, Đorđe, Dimitrije, Paraskeva, Alimpije, Stevan Prvozvani… najčešće svetkuju. Danas, naime, na popisu svetaca-zaštitnika ima preko stotinu imena, ali u vreme pokrštavanja Slovena i drugih paganskih plemena izbor nije bio predugačak.

Iako su misionari propovedali novu religiju po svim slovenskim zemljama, krsna slava kao centralni porodični praznik do danas se održala samo na zapadnom Balkanu. Za to je zaslužan prvi srpski arhiepiskop Sava, koji je u skladu sa 15. kanonom Prvog vaseljenskog sabora 325. godine u Nikeji („Uništiti običaj koji se protivu apostolskoga pravila u pojedinim mestima ukorenio“) liturgijski sistematizovao preimenovane paganske kućne bogove. Kako je tada propisan, crkveni obred ostao je (skoro) isti do danas, uz malu „doradu“ mitropolita Srbije Mihaila 1862. godine.

MONOTEISTIČKI PAGANIZAM: Svrha novih odredaba, zabrana prinošenja žrtava u krvi, kao i priređivanje gozbi kod hramova, bila je da se mnogobožački rituali, pre svega prinošenje žrtve u krvi, prekinu i uspostave novi, koji bi bili u skladu sa novom, hrišćanskom religijom. Tako, propisano je da se u crkvama može proslavljati spomen na svetitelje samo onako kako to hrišćanima dolikuje, da se zemaljski plodovi – žito, hleb, ulje i vino – mogu prineti radi blagoslova, a ne radi prinošenja žrtve i gozbe.

Običaj prinošenja žrtava, međutim, nije se iskorenio. Iako su primili hrišćanstvo, mnogi su i dalje nastavili da prinose žrtve zaštitnicima svoga doma i svoje porodice – hrišćanskim svetiteljima, kao što su i ranije u idolopokloničko vreme činili: životinja koja je bila namenjena kao žrtva svetitelju dogonjena je crkvama kod kojih je i klana, a njeno meso služilo je za gozbu. Taj običaj održao se do danas, doduše ne u crkvenim portama, već u domovima svečara.

Ceo tekst „Mrsni post“ možete pročitati na veb adresi https://www.vreme.com/mozaik/mrsni-post/

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

zaštitnik porodice slava mrsna slava slavski kolač
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nikola Selaković

Afera „Generalštab"

10.jun 2026. I.M.

Selaković stigao na suđenje, okupljeni građani i studenti ga izviždali

U Beogradu se nastavlja suđenje u slučaju „Generalštab“, u kojem su optuženi ministar kulture Nikola Selaković i još tri osobe zbog navodnog nezakonitog ukidanja statusa kulturnog dobra toj zgradi

Bivši načelnik beogradske policije

Hronika

10.jun 2026. I.M.

Istraga tužilaštva: Veselin Milić u vreme ubistva nije bio u restoranu na Senjaku

Više javno tužilaštvo u Beogradu je nakon analize snimaka, listinga telefona i svedočenja zaključilo da ne postoje osnovi sumnje da je Veselin Milić učinio krivično delo pomaganja nakon izvršenja krivičnog dela. Postupak protziv bišgeg šefa beogradske policije ipak nije obustavljen

Policija

Hronika

10.jun 2026. I.M.

Hapšenje pripadnika Interventne jedinice: Privedeni komandant i zamenik zbog zaštite Bosketa

Nekolicina pripadnika Interventne jedinice 92 je uhapšena zbog sumnje da su prikrili pucnjavu u restoranu na Autokomandi u Beogradu. Slučaju se dovodi u vezu sa Sašom Vukovićem Bosketom koji je osumnjičen i za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje u restoranu na Senjaku

Univerzitet na raskrsnici

09.jun 2026. S. Ć.

Akademska zajednica: Svaka država bi se ponosila Beogradskim univerzitetom

Blokirajući raskrsnicu ispred Vlade Srbije, učesnici protesta „Univerzitet na raskrsnici“ poručili su da ne odustaju od odbrane autonomije Univerziteta

Glasačka kutija

Lokalne samouprave

09.jun 2026. Katarina Stevanović

Nova lica stare vlasti: Gde (ni)su došle promene

Deset lokalnih samouprava dobilo je novu-staru vlast. Opozicija je ojačala, negde su izmenjeni predsednici opština, a šta su glavne poruke izmena

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure