img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

SAD: Najgora suša u poslednjih 1200 godina

04. новембар 2022, 10:51 Ivona Simonović
Foto: Marion on Pixabay
Copied

Američki Zapad preživljava najgoru i najdužu sušu od 800. godine nove ere, otprilike od vremena kada je vladao Karlo Veliki, objavljeno je u časopisu „Nature Climate Change.“ Poslednja višedecenisjka suša u Americi dogodila tokom 1500-ih godina, ali nije bila ovako pogubna

Suša koja je u toku na zapadnom delu severnogameričkog kontinenta dovela je do pada nivoa jezera, rezervoara i reka u Kaliforniji na rekordno niske nivoe, što je prouzrokovalo veći broj šumskih požara, tvrde naučnici. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change oslanjala se na podatke dobijene preko prstenova na drveću i drvenih greda sačuvanih na arheološkim nalazištima Indijanaca. Slike presušenih jezera, pejsaža pogođenih šumskim požarima, praćenih snegom i zajednicama bez vode razotkrivaju posledice istorijske suše.

Zapadna strana Sjedinjenih Država iskusila je sušu veći deo protekle dve decenije, prema podacima američkog monitora za sušu. Prošle godine došlo je do nestašice vode na reci Kolorado, jednom od najvećih izvora života na zapadu SAD-a, što je pogodilo oko 40 miliona Amerikanaca. Svet se već zagrejao za oko 1,2 stepeni celzijusa otkako je počela industrijska era, a temperatura će nastaviti da raste osim ako vlade širom sveta ne porade na drastičnom smanjenju emisija, komentariše BBC.

Arizona traži spas u kišnici

U jeku kampanje Breda Lankastera, stručnjaka iz oblasti sakupljanja kišnice i vodoprivrede u Tuson, Arizona, je doneo nekoliko mera kako bi u potpunosti iskoristio kišnicu kao vrstu resursa. Godine 2008. doneta je uredba da novi komercijalni objekti navodnjavaju polovinu zemljišta korišćenjem sakupljne kišnice. Godine 2013. usvojena je „Politika zelenih ulica“ kojom se nalaže svim javno finansiranim projektima puteva da zahvate prvih pola inča (1,3 cm) kiše tokom padavina. A sa novijom inicijativom, „Infrastruktura zelenih kišnica“ 2020. godine, Tuson je počeo da naplaćuje malu sumu od stanovnika za račune za vodu kako bi se prikupljanjem oko 3 miliona dolara godišnje pružila podrška javnim projektima za prikupljanje kišnice, kao što je gradska „Iniicijativa za milion stabala“.

forest-g252e6865e_1920
Foto: PublicDomainImages on Pixabay

Lankaster, koji danas vodi konsultantsku firmu za permakulturu koja savetuje Tuson i klijente širom sveta, smatra da u tipičnoj godini mnogo više kiše padne na Tuson nego što svi njegovi građani troše u domaćinstvu u komunalnoj vodi. „Suludo je što još uvek trošimo toliko novca da donesemo vodu nižeg kvaliteta sa udaljenostiod 480 km, kada imamo ovu ogromnu količinu vode koja dolazi besplatno sa neba i koju možemo da koristimo kao primarni izvor,“ prenosi BBC.

Rendolf iz Babit centra za politiku zemljišta i vode Linkoln instituta za politiku zemljišta, ne veruje da samo skupljanje kišnice može da obezbedi vodu u meri kao što to čini sistem rezervoara. Ona kaže da to nije opcija za svaki grad doživljava nestašicu vode. Ali, kako klima postaje toplija i potražnja raste, ona misli da će “žetva“ kiše biti češća.

„Kamen gladi“ u Evropi

Kako prenosi N1, zbog najveće suše u Evropi u poslednjih pet vekova, rečna korita su sve praznija, a brodski transport otežan. Ovako drastičan stogodišnji minimum vodostaja reka doneo je velike štete. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin kaže da prokopavanje korita Dunava kao rešenje zvuči neverovatno, ali da ćemo u budućnosti morati da se okrenemo alternativnim vidovima transporta, poput prevoza kamionom ili železnicom.

boats-g2482e0723_1920
Dunav / Foto: Anna Armbrust on Pixabay

Koridor Rajna-Dunav sa svojim kapilarnim putevima je stožer transporta u Evropi, a on trenutno ne funkcioniše. Problema ima i na donjem toku Dunava, pa su se tako, objašnjava Galetin, barže koje su prevozile srpsku robu ka rumunskoj luci Konstanca, čak i sa manjim tovarom zaglavile negde u Bugarskoj. Katastrofalna hidrološka situacija utiče na enrgetiku, pa srpske hidroelektrane tako danas proizvode za trećinu manje struje nego uobičajeno. U poslednjih deset godina, čak su sedam bile sušne, i svaki put se pokreće tema navodnjavanja, dok rezultati izostaju.

„Navodnjavanje je ozbiljan problem, treba mu prići stručno i ozbiljno. Nije to baš tako jednostavno, kada se svi vodni resursi balansiraju, ne možete pored svake njive zabosti štap i da vam voda curi“, kazao je Galetin i istakao da Srbija ima problem isuviše malih površina pod zalivnim sistemima.

Kako je „Vreme“ ovog avgusta pisalo u tekstu Kamen gladi, gnev i jara, u koritu reke Elbe izronila je vekovima stara poruka upozorenja iz 1616. godine, uklesana u kamen poznat kao “Hungersteine” ili “kamen gladi”, koja glasi: “Ako me vidiš, plači”. “Kamenje gladi” je, zapravo “hidrološki orijentir”, koji izviri samo kada je nivo vode veoma nizak, uz kratak zapis o posledicama velike suše: loša žetva, glad siromašnih ljudi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

istorijska suša kišnica Klimatske promene struja suša šumski požari Suša suša evropa suša kalifornija suša u americi sve manaje vode sve manje vode tuson arizona suša Vodostaj vodostaj rečni saobraćaj zagrevanje planete žarkogaletin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Mural posvećen ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku

Politika

17.октобар 2025. Svetozar Savić (DW)

Heroj srpske desnice Čarli Kirk

Berlinski list „Taz“ analizira kako srpska desnica koristi lik Čarlija Kirka da se približi američkom predsedniku Trampu

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Povezane vesti

Lični stav – Konferencija o klimatskim promenama u Glazgovu COP26

04.октобар Fransin Pikap

Može li svet da preokrene tok klimatskih promena

Srbija će morati da pokaže spremnost da se preorijentiše na ekonomiju koja se manje oslanja na fosilna goriva. Smanjenje zavisnosti od ove vrste goriva doneće i druge pozitivne efekte za srpsku privredu, jer će postati konkurentnija na inostranim tržištima. To se naročito odnosi na EU kao najznačajnije izvozno tržište Srbije, kao i na ekonomski razvijenije zemlje gde se već favorizuju roba i usluge sa smanjenim ugljeničnim i ekološkim otiskom. Ovo je posebno važno uoči uvođenja novih ugljeničnih carina i taksi pri uvozu strateških dobara proizvedenih van EU, koje se očekuje 2023. godine

Globalno zagrevanje

04.август Slobodan Bubnjević

Klimatska štrafta

I dok je na Siciliji zabeleženo rekordnih 48,8 stepeni, ovog leta besne sve jači požari u Rusiji, SAD, Turskoj i Grčkoj. Klima postaje neumoljiva

Klimatske promene

04.новембар Slobodan Bubnjević

Crni usud

Republika Srbija proizvodi samo oko 1,2 promila ugljen-dioksida koji se godišnje u svetu emituje u atmosferu, ali bi smanjenje ove emisije moglo biti skuplje od bilo koje druge nevolje koja je zadesila Balkan

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure