img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

RTS i kultura

RTS preusmerava budžet: Da li je „Carstvo mraka“ poslednja sačuvana predstava

04. februar 2023, 18:47 Sonja Ćirić
Foto; Muzej pozorišne umetnosti
Jedna od misija RTS-a: Zoran Radmilović, Maja Čučkovi, Milutin Butković, Caci Mihailović u "Radovanu Trećem
Copied

Posle 55 godina i više od 200 snimljenih pozorišnih predstava, RTS odlučio da budžet namenjen čuvanju pozorišne baštine preusmeri na komercijalniji program. Ministarka kulture traži od uprave RTS-a da nastave svoju misiju. „Snimci RTS-a su neopisiv trag za pozorišnu istoriju, oni su jedinstven korektiv svim pozorišnim autorima, udžbenik studentima“, kaže Nebojša Bradić

Ministarka kulture i informisanja i potpredsednica Vlade Maja Gojković, pisala je direktoru RTS-a Draganu Bujoševiću i predsedniku Upravnog odbora Branislavu Klanščeku da nastave sa snimanjem pozorišnih predstava.

„Pozorišna građa koja se na ovaj način čuva od zaborava, važan je materijal i za naučni i istraživački rad u oblasti istorije pozorišne umetnosti“, piše između ostalog u pismu Maje Gojković.

Pismo ministarke kulture je zapravo reakcija na niz novinskih tekstova novinarke Vukice Strugar u „Večernjim novostima“, iniciranim odlukom RTS-a da nakon 55 godina, prestane da snima pozorišne predstave.

Foto: Narodno pozorište

Odluku da predstava Carstvo mraka Narodnog pozorišta koja je snimljena 26. decembra prošle godine, bude i poslednje delo pozorišne umetnosti koje će biti sačuvano za naredne generacije, čelnici RTS-a pravdaju smanjenim budžetom, što je uslovilo preusmeravanje sredstava na komercijalno isplatljivije, igrane serije.

„Za sada nemamo u planu snimanje novih predstava“, rekao je „Večernjim novostima“ Marko Novaković odgovorni urednik Redakcije dramskog i domaćeg serijskog programa RTS, i naveo da su imali u planu snimanje i predstave Putujuće pozorište Šopalović, da prethodnih godina zbog korone nisu bili u prilici da snime veći broj predstava, i da kvalitetan serijski programa koji im je fokusu, „okuplja najveći broj gledalaca što je veoma važan segment funkcionisanja RTS poslednjih godina“.

Ovu izjavu negira podatak o direktnom televizijskom prenosu Olimpa Jana Fabra, oktobra 2017. godine, predstave 51. Bitefa, koji je trajao 24 sata. Zna se da je u jednom momentu predstavu pratilo 220.000 televizijskih gledalaca, kao i da je dan pre početka direktnog prenosa Olimpa, RTS 3 bio 41. kanal po gledanosti, a da je pri kraju prenosa bio na 14 mestu.

Reditelj Nebojša Bradić koji je inicirao ovaj poduhvat, tada glavni i odgovorni urednik Umetničkog programa RTS-a, kaže za portal „Vremena“ da je o prestanku RTS-ovih snimanja pozorišnih predstava „počelo da se priča krajem prošle godine, ali je to svima zvučalo neverovatno i nemoguće, s obzirom da je jedna od osnovnih misija RTS čuvanje domaćeg stvaralaštva.“

Priča da se baš u to vreme festival „Dani komedije“ u Jagodini, čiji je umetnički direktor i selektor, spremao da „napiše pismo RTS-u s predlogom da snime neku njihovu predstavu, ali smo odustali.“

„RTS je jedini koji može da bude ne samo čuvar za budućnost, već može i sadašnjim gledaocima da pokaže šta rade pozorišta u drugim gradovima. Snimci RTS-a su neopisiv trag za pozorišnu istoriju. Oni su ogledalo rediteljima, glumcima, svim autorima predstave, oni su jedinstven korektiv. Studentima su udžbenik bez koga ne mogu da studiraju.“

Bradić kaže i da RTS ima mogućnosti kao retko ko da kvalitetno snimi predstavu, što ga čini još odgovornijim da nastavi da ih skuplja i emituje.

„Dobro je što je Ministarstvo kulture reagovalo. Možda će, ako RTS zaista nema budžet za pozorišnu tradiciju, država imati neko rešenje. Mislim da će RTS posle pisma ministarke Gojković morati da preispita svoju odluku“, kaže Nebojša Bradić.

Prvi živi prenos jedne predstave u Jugoslaviji bio je 28 decembra 1958. godine. Bila je to predstava Teatar Joakima Vujića u režiji Vladimira Petrića u beogradskom „Ateljeu 212“.

Kada je nabavljen magnetoskop zbog prve Konferencije nesvrstanih 1961. godine, počele su predstave i da se snimaju. Najstariji snimci u arhivi RTS-a su iz 1967. godine, Jegor Buličov Mate Miloševića u Jugoslovenskom dramskom sa Milivojem Živanovićem u glavnoj ulozi.

Te iste ’67, sačuvana je i Jelena Ćetković Ace Popovića u Narodnom pozorištu sa Ksenijom Jovanović i Mijom Aleksićem, u režiji Bore Grigorovića. Značajna je i zbog toga što se u njoj vidi kakav je fantastičan pozorišni glumac bio Mija Aleksić. Treći, najstariji snimak je Arsenik i stare čipke Ateljea 212 u režiji Milenka Maričića, sa Rahelom Ferari i Vukom Dunđerović.

Od tada do sad snimljeno je oko dve stotine predstava.

Vukica Strugar, autorka tekstova u „Večernjim novostima“ o ovom problemu, podseća da  „pozorišna, najefemernija od svih umetnosti, jedino na snimanjem predstava može da ostavi trag u vremenu. Živa reč i živ čovek na sceni, ta neuhvatljiva simbioza, odlaze u nepovrat kada se predstava jednom skine sa repertoara. Ostaju fotografije, pozorišni plakati, kritike, intervjui, ali kako je Ljuba Tadić igrao Odbranu Sokratovu ili Prljave ruke, niko danas ne može ni naslutiti ukoliko ne postoji snimak.“

Tagovi:

Dragan Bujošević Maja Gojković Nebojša Bradić reditelj predstava Olimp RTS televizijski prenos predstave Olimp televizijski snimci pozorišnih predstava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Radio-televizija Srbije

24.oktobar 2025. I.M.

Konkurs za generalnog direktora RTS-a: Šansa za nezavisnost ili novo pokoravanje

Radio-televizija Srbije je raspisala konkurs za generalnog direktora. Pod upravom Dragana Bujoševića opozicija je RTS kritikovala da je glasilo naprednjaka, a Aleksandar Vučić besneo na svaku naznaku nepokoravanja. Bitka za nezavisnost Javnog servisa sada ulazi u novu fazu

Onima koji „danas prete ‘lustracijom’“ i koji se „bave spiskovima, pretnjama i neistinama“, biznismen Bogoljub Karić je poručio da bi trebalo da izađu „sa ozbiljnim programom i rešenjima“.

Bogoljub Karić

24.oktobar 2025. B. B.

„Vizionar i graditelj“: Zašto je Bogoljub Karić podigao glas protiv naprednjačke vlasti

Bogoljub Karić, koji je poslovnu imperiju izgradio u vreme Slobodana Miloševića, u Srbiju se vratio tek kad su naprednjaci došli na vlast. Sada se žali da u Srbiji nema mesta njegovom biznisu

U incidentu u Ćacilendu upucan je jedan čovek i zapaljen šator.

Ćacilend

24.oktobar 2025. B. B.

„Njujork tajms“: Incident u Ćacilendu podstakao tenzije uoči obeležavanja 1. novembra

Incident u Ćacilendu je najnovije u nizu zaoštravanja situacije u Srbiji od pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, piše "Njujork tajms"

Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure