Od nešto manje od 30 odsto izašlih na referendum, na osnovu preliminarnih rezultata oko 57 odsto je glasalo "za", a oko 42 odsto "protiv" promene Ustava. U Beogradu je 54,6 odsto zaokružilo NE
Na referendumsko pitanje „Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?“, na osnovu 98 odsto obrađenog uzorka, “za” potvrđivanje Akta o izmenama Ustava Republike Srbije na referendumu je glasalo 57,4 odsto građana upisanih u birački spisak, dok je “protiv” glasalo 41,6 odsto, saopštila je Posmatračka misija Crte.
U Beogradu je DA zaokružilo 45,4 odsto, a NE 54,6 odsto glasača, saopštio je Aleksandar Vučić na konferenciji za štampu u sedištu Srpske napredne stranke.
Od 6.510.323 upisanih birača na referendum izašlo manje od 30 odsto, što je za oko 20 odsto manje od izlaska na referendum o promeni Ustava 2006. kada je uz velika natezanja „za“ glasalo 52,31 odsto, odnosno 3.434.279 građana. Na osnovu nedavnih promena Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi ne postoji cenzus u pogledu izlaznosti kao uslov da bi referendum uspeo.
„Izlaznost je bila očekivano mala, s obzirom na malu pažnju koja je bila posvećena referendumu. Za tu malu pažnju su odgovorni državni organi Republike Srbije. Sa druge strane, radi se o materiji koja je za većinu građana relativno daleka i izgleda im komplikovano“, ocenila je Vesna Rakić Vodinelić u specijalnoj emisiji na TV N1
Glasači sa Kosova i Metohije, budući da vlasti u Prištini nisu dopustile Srbima da glasaju na biračkim mestima u kojima žive, su svoje referendumsko opredeljenje iskazali na biračkim mestima u Kuršumliji, Raški, Novom Pazaru i Vranju.
O promenama ustava glasalo se i na 10 glasačkih mesta u inostranstvu.
Raša Nedeljkov, programski direktor organizacija Crta koja je akreditovana kao domaća posmatračka misija, kaže da je trećina glasačkih mesta bila bez kompletnog sastava biračkih odbora u trenutku otvaranja glasačkog mesta, da na osam odsto glasačkih mesta samo glasačko mesto nije bilo organizovano u skladu sa procedurom, što je ugrožavalo tajnost glasanja i proveru i identiteta glasača.
Kako je javio N1 najveći incident se dogodio kada je bivši funkcioner pokreta Dveri Srđan Nogo na biračkom mestu 35 u Beogradu razbio glasačku kutiju. MUP je saopštio da mu je određeno zadržavanje do 48 sati.
Glasajući na referendumu predsednik Skupštine Ivica Dačić je poručio da je veoma bitno da građani izađu na njega, jer se odlučuje ko će raditi u pravosuđu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić da veruje da će građani glasati „za napredak demokratije, vladavinu prava i istinsku nezavisnost pravosuđa i tužilaštva“, a i da su promene važne za strane investitore kojima je pravna država jedan od ključnih faktora prilikom odlučivanja o ulaganjima u Srbiju.
Predstavnici Evropske unije su bili pozvali građane Srbije da izađu na referendum i zaokruže DA.
„Ove rezultate svi mogu da predstave kao svoj relativan uspeh“, kaže za „Vreme“ urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović. Vlast je zadovoljna što je uspela da progura referendum na temu koja njihovo biračko telo ne zanima. Spekulacije da je Vučić namerno hteo da izgubi referendum za njega su glopost, jer je SNS poslednjih desetak dana mobilisao svoje kapilarne birače da izađu da glasaju.
I oni koji su se zalagali da se izađe na referendum i zaokruži NE su zadovoljni procentom koji su osvojili, naročito u Beogradu gde je većina bila protiv ovakve promene Ustava, objašnjava Vukadinović. A zadovoljni su i oni koji su pozivali na bojkot, jer je izlaznost bila veoma skromna i oni najpre mogu da kažu da su bili uspešni. Vukadinović konstatuje da bi referedum propao da je u Beogradu izlaznost bila veća, jer je tu najšira baza birača koji bi glasali protiv.
Sve u svemu, uprkos maloj izlaznosti, nakon što je promenjen Zakon o referendumu, Ustav će biti promenjen a sudije i tužioce će birati Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva.
A.M./N1/FoNet
Čitajte dnevne vesti, nalize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!