img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Rat i sankcije: Ruski „tehnički bankrot“

28. јун 2022, 10:27 Bograd Petrović
Foto: AP
Copied

Za razliku od prethodnih „pravih“ bankrota, kada Rusija jednostavno nije mogla ili želela da isplati dugove, ovoga puta je situacija potpuno drugačija. Pitanje otplate ruskih dugova je postalo još jedno polje u ekonomskom ratu Zapada sa Rusijom

Američke sankcije prema Rusiji dovele su i do formalnog bankrota Rusije. Uprkos blokadi sredstava ruske centralne banke koja je počela neposredno posle napada na Ukrajinu, sve do kraja maja SAD su iz tih sankcija izuzimale otplatu ruskih dugova. Međutim, krajem maja i isplate dugova su uključene u sankcije američkog ministarstva finansija, tako da Rusija više ne može da prebaci novac poveriocima. Nijedna banka niti finansijska institucija ne želi da se nađe na udaru američkih sankcija ako bi transferisala novac poveriocima.

Do objave formalnog bankrota, 27. juna, došlo je pošto ni posle isteka od 30 dana grejs perioda poverioci nisu primili 100 miliona dolara kamate, koja je dospela na naplatu. Prvi put je Rusija bankrotirala prema stranim poveriocima 1918. godine, kada je Lenjin odbio da vraća carske dugove (procenjuje se da je tada dug bio oko hiljadu milijardi dolara u današnjoj vrednosti). Rusija je bankrotirala i 1998. godine, ali samo prema poveriocima koji su uzimale „domaće“ hartije od vrednosti u rubljama, dok su obaveze za hartije izdate po međunarodnim propisima isplaćivane, tako da Rusija prema inostranstvu tada nije formalno bankrotirala.

Ali, za razliku od prethodnih „pravih“ bankrota, kada Rusija jednostavno nije mogla ili želela da isplati dugove, ovoga puta je situacija potpuno drugačija. Rusija ima sredstva i želi da isplati dugove poveriocima, ali je to sprečeno zbog blokade američke vlade. Ruska strana je oštro reagovala i izjavila da, što se njih tiče, do bankrota nije ni došlo, pošto su izdali naloge za plaćanje obaveza u rubljama (pošto ne mogu u dolarima) i preduzeli sve što je u njihovoj moći da se dugovi vrate.

Objava bankrota u ovom trenutku za Rusiju ima samo simboličan značaj. Usled ogromnih priliva deviza od prodaje energenata po izuzetno visokim cenama, kao i zbog visokih deviznih rezervi, Rusiji nema nikakvih potreba za zaduživanjem na međunarodnim finansijskim tržištima. Kurs rublje prema dolaru je čak skočio, posle početnog sunovrata zbog uvođenja sankcija, tako da je sada i snažniji nego pre rata. Uostalom, čak i da želi, Rusija ne može u ovom trenutku da se zaduži upravo zbog sankcija američke vlade koje blokiraju poslovanje banaka sa tom državom, pa ih ni sa te strane bankrot ne pogađa.

Poverioci ne mogu svoja potraživanja naplaćivati pred sudovima, pošto se Rusija nije odrekla suverenog imuniteta. Doduše, ne može se isključiti da zbog opšte histerije oko rata u Ukrajini ne dođe ni do takvih akcija, ali to bi povlačilo verovatno i prekide diplomatskih odnosa i slično sa državama koje bi se odlučile na takav korak.

U ovom trenutku,  štetu imaju jedino zapadni poverioci kojima Rusija duguje 40 milijardi dolara i koji ne mogu da prime uplate. Ruske dužničke hartije su se još na početku rata prodavale samo za 20 odsto nominalne vrednosti, što znači da je tržište već tada ukalkulisalo rizik. Kreditni rejting države će možda trpeti posledice formalne objave bankrota, ali pitanje je da li će taj čin imati pravih i dubokih efekata. Utisak je da je Rusija na duži rok rešila da se okane zapadnih institucija i pristupa međunarodnom finansijskom sistemu.

Pitanje otplate ruskih dugova je tako postalo još jedno polje u ekonomskom ratu Zapada sa Rusijom.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Amerika Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure