img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Rat i sankcije: Ruski „tehnički bankrot“

28. jun 2022, 10:27 Bograd Petrović
Foto: AP
Copied

Za razliku od prethodnih „pravih“ bankrota, kada Rusija jednostavno nije mogla ili želela da isplati dugove, ovoga puta je situacija potpuno drugačija. Pitanje otplate ruskih dugova je postalo još jedno polje u ekonomskom ratu Zapada sa Rusijom

Američke sankcije prema Rusiji dovele su i do formalnog bankrota Rusije. Uprkos blokadi sredstava ruske centralne banke koja je počela neposredno posle napada na Ukrajinu, sve do kraja maja SAD su iz tih sankcija izuzimale otplatu ruskih dugova. Međutim, krajem maja i isplate dugova su uključene u sankcije američkog ministarstva finansija, tako da Rusija više ne može da prebaci novac poveriocima. Nijedna banka niti finansijska institucija ne želi da se nađe na udaru američkih sankcija ako bi transferisala novac poveriocima.

Do objave formalnog bankrota, 27. juna, došlo je pošto ni posle isteka od 30 dana grejs perioda poverioci nisu primili 100 miliona dolara kamate, koja je dospela na naplatu. Prvi put je Rusija bankrotirala prema stranim poveriocima 1918. godine, kada je Lenjin odbio da vraća carske dugove (procenjuje se da je tada dug bio oko hiljadu milijardi dolara u današnjoj vrednosti). Rusija je bankrotirala i 1998. godine, ali samo prema poveriocima koji su uzimale „domaće“ hartije od vrednosti u rubljama, dok su obaveze za hartije izdate po međunarodnim propisima isplaćivane, tako da Rusija prema inostranstvu tada nije formalno bankrotirala.

Ali, za razliku od prethodnih „pravih“ bankrota, kada Rusija jednostavno nije mogla ili želela da isplati dugove, ovoga puta je situacija potpuno drugačija. Rusija ima sredstva i želi da isplati dugove poveriocima, ali je to sprečeno zbog blokade američke vlade. Ruska strana je oštro reagovala i izjavila da, što se njih tiče, do bankrota nije ni došlo, pošto su izdali naloge za plaćanje obaveza u rubljama (pošto ne mogu u dolarima) i preduzeli sve što je u njihovoj moći da se dugovi vrate.

Objava bankrota u ovom trenutku za Rusiju ima samo simboličan značaj. Usled ogromnih priliva deviza od prodaje energenata po izuzetno visokim cenama, kao i zbog visokih deviznih rezervi, Rusiji nema nikakvih potreba za zaduživanjem na međunarodnim finansijskim tržištima. Kurs rublje prema dolaru je čak skočio, posle početnog sunovrata zbog uvođenja sankcija, tako da je sada i snažniji nego pre rata. Uostalom, čak i da želi, Rusija ne može u ovom trenutku da se zaduži upravo zbog sankcija američke vlade koje blokiraju poslovanje banaka sa tom državom, pa ih ni sa te strane bankrot ne pogađa.

Poverioci ne mogu svoja potraživanja naplaćivati pred sudovima, pošto se Rusija nije odrekla suverenog imuniteta. Doduše, ne može se isključiti da zbog opšte histerije oko rata u Ukrajini ne dođe ni do takvih akcija, ali to bi povlačilo verovatno i prekide diplomatskih odnosa i slično sa državama koje bi se odlučile na takav korak.

U ovom trenutku,  štetu imaju jedino zapadni poverioci kojima Rusija duguje 40 milijardi dolara i koji ne mogu da prime uplate. Ruske dužničke hartije su se još na početku rata prodavale samo za 20 odsto nominalne vrednosti, što znači da je tržište već tada ukalkulisalo rizik. Kreditni rejting države će možda trpeti posledice formalne objave bankrota, ali pitanje je da li će taj čin imati pravih i dubokih efekata. Utisak je da je Rusija na duži rok rešila da se okane zapadnih institucija i pristupa međunarodnom finansijskom sistemu.

Pitanje otplate ruskih dugova je tako postalo još jedno polje u ekonomskom ratu Zapada sa Rusijom.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Amerika Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protest 28. juna

28.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

BLOG Sukob Žandarmerije i građana – neredi u centru Beograda

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija u toku su sukobi građana i specijalnih jeidnica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

28. jun

28.jun 2025. T. S.

Vučić iz Ćacilenda proglasio pobedu „studenata koji žele da uče“

„Evo me ovde u Pionirskom parku ili kako mi volimo da ga nazivamo, Ćacilendu, s ponosom, s ovim divnim mladim ljudima koji samo hoće da uče i koji sada shvataju da su konačno pobedili“, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Vidovdan iz Ćacilenda

Vidovdanski protest

Studentski protest

28.jun 2025. Marija L. Janković

„Opet zvučni top”: Strah od poslednjih minuta tišine

Neposredno pre nego što se odavanje odavanje pošte u tišini na Slaviji završilo, čuo se specifičan topot, izrazito prodoran i neprijatan zvuk. Narod se zgledao - šta je sad? Zar se opet nešto loše dogodilo

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure