Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: AP Photo
Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Niko drugi no Putin je u martu ove godine izjavljivao: “Za potrebe specijalne vojne operacije mi ne koristimo i ne nameravamo da koristimo niti regrute, niti rezerviste koje pozivamo na vojne vežbe..“.
Drugom prilikom, istog meseca, dodao je: “Podvlačim: u borbenim dejstvima ne učestvuju i neće učestvovati vojnici na odsluženju redovnog vojnog roka, a neće biti ni dopunskog pozivanja rezervista.”
Sada, u septembru, Putin kaže nešto sasvim drugo: “Smatram da je neophodno da podržim predloge Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizacije… Ponoviću, reč je samo o delimičnoj mobilizaciji…”
Ništa manje su se menjali i ciljevi invazije. Podsetićemo da se na dan 24. februara glavni cilj, po rečima Putina, sastojao u pružanju zaštite “…ljudima nad kojima se kijevski režim tokom osam godina iživljavao i sprovodio prema njima genocid. I zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i sudskom gonjenju onih koji su izvršili mnogobrojne krvave zločine protiv mirnih građana, uključujući državljane Ruske Federacije”, s tim da “…u naše planove ne spada okupacija ukrajinskih teritorija”.
Pravdajući neophodnost mobilizacije, ruski predsednik sada prvenstveno govorio o definitivnom i „potpunom oslobađanju“ Donjecke NR i Luganske NR, oblasti Herson i Zaporožje, a sve to u vezi sa potrebom očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta same Rusije koja je u Ukrajini navodno suočena sa celokupnom zapadnom vojnom mašinerijom…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (29. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Policija u opremi za razbijanje demonstracija odgurala je građane koji su pokušavali da spreče specijalno vozilo da ispred zgrade Banovine u Novom Sadu ukloni autobus Milomira Jaćimovića, koji mu je ranije danas vraćen. Nakon toga Jaćimovićev maloletni sin je najavio da ponovo počinje štrajk glađu

RTS je javio da su maskirani Albanci u Kopnenoj zoni bezbednosti pucali na srpske vojnike. Ogroman bezbednosni propust, ili još jedna loše režirana predstava za javnost?

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je stradao u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, saopštila je na konferenciji za medije da nakon 16 dana prekida štrajk glađu

Dijana Hrka je za ponedeljak u 17 časova pozvala studente, srednjoškolce, radnike, zborove, građane na dogovor. „Ne idem nigde odavde, zovem vas sve na dogovor bez razilaženja“, poručila je Hrka koja je ušla u šesnaesti dan štrajka glađu

Generalštab je još jedan ispit iz poznavanja uređenog građanskog društva. Ispit otpora ideologiji „profit je važniji od ljudskih života“ – poručuju građanima Ratni i vojni veterani Srbije
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve