Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Niko drugi no Putin je u martu ove godine izjavljivao: “Za potrebe specijalne vojne operacije mi ne koristimo i ne nameravamo da koristimo niti regrute, niti rezerviste koje pozivamo na vojne vežbe..“.
Drugom prilikom, istog meseca, dodao je: “Podvlačim: u borbenim dejstvima ne učestvuju i neće učestvovati vojnici na odsluženju redovnog vojnog roka, a neće biti ni dopunskog pozivanja rezervista.”
Sada, u septembru, Putin kaže nešto sasvim drugo: “Smatram da je neophodno da podržim predloge Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizacije… Ponoviću, reč je samo o delimičnoj mobilizaciji…”
Ništa manje su se menjali i ciljevi invazije. Podsetićemo da se na dan 24. februara glavni cilj, po rečima Putina, sastojao u pružanju zaštite “…ljudima nad kojima se kijevski režim tokom osam godina iživljavao i sprovodio prema njima genocid. I zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i sudskom gonjenju onih koji su izvršili mnogobrojne krvave zločine protiv mirnih građana, uključujući državljane Ruske Federacije”, s tim da “…u naše planove ne spada okupacija ukrajinskih teritorija”.
Pravdajući neophodnost mobilizacije, ruski predsednik sada prvenstveno govorio o definitivnom i „potpunom oslobađanju“ Donjecke NR i Luganske NR, oblasti Herson i Zaporožje, a sve to u vezi sa potrebom očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta same Rusije koja je u Ukrajini navodno suočena sa celokupnom zapadnom vojnom mašinerijom…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (29. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve