Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: AP Photo
Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Niko drugi no Putin je u martu ove godine izjavljivao: “Za potrebe specijalne vojne operacije mi ne koristimo i ne nameravamo da koristimo niti regrute, niti rezerviste koje pozivamo na vojne vežbe..“.
Drugom prilikom, istog meseca, dodao je: “Podvlačim: u borbenim dejstvima ne učestvuju i neće učestvovati vojnici na odsluženju redovnog vojnog roka, a neće biti ni dopunskog pozivanja rezervista.”
Sada, u septembru, Putin kaže nešto sasvim drugo: “Smatram da je neophodno da podržim predloge Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizacije… Ponoviću, reč je samo o delimičnoj mobilizaciji…”
Ništa manje su se menjali i ciljevi invazije. Podsetićemo da se na dan 24. februara glavni cilj, po rečima Putina, sastojao u pružanju zaštite “…ljudima nad kojima se kijevski režim tokom osam godina iživljavao i sprovodio prema njima genocid. I zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i sudskom gonjenju onih koji su izvršili mnogobrojne krvave zločine protiv mirnih građana, uključujući državljane Ruske Federacije”, s tim da “…u naše planove ne spada okupacija ukrajinskih teritorija”.
Pravdajući neophodnost mobilizacije, ruski predsednik sada prvenstveno govorio o definitivnom i „potpunom oslobađanju“ Donjecke NR i Luganske NR, oblasti Herson i Zaporožje, a sve to u vezi sa potrebom očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta same Rusije koja je u Ukrajini navodno suočena sa celokupnom zapadnom vojnom mašinerijom…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (29. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

"Poruka za naše ljude u Srbiji: Pravda i istina uvek pobede. Neka istraju", rekao je Novak Đoković nakon finala u Melburnu. Ove reči materijalizuju njegov stav prema onome što se kod nas događa, kaže za "Vreme" Andrej Josifovski Pijanista. On je omiljeni Noletov umetnik koji je u nedelju proglašen za drugog najboljeg muralistu na svetu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao se na televiziju baš dok igra Novak Đoković. Za razliku od Đokovića, Vučić četrnaest godina nije imao duel. Pojavljuje se samo tamo gde su pitanja servirana labavo, a vineri iz forhenda zagarantovani

Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović

Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje

U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve