Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: AP Photo
Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Niko drugi no Putin je u martu ove godine izjavljivao: “Za potrebe specijalne vojne operacije mi ne koristimo i ne nameravamo da koristimo niti regrute, niti rezerviste koje pozivamo na vojne vežbe..“.
Drugom prilikom, istog meseca, dodao je: “Podvlačim: u borbenim dejstvima ne učestvuju i neće učestvovati vojnici na odsluženju redovnog vojnog roka, a neće biti ni dopunskog pozivanja rezervista.”
Sada, u septembru, Putin kaže nešto sasvim drugo: “Smatram da je neophodno da podržim predloge Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizacije… Ponoviću, reč je samo o delimičnoj mobilizaciji…”
Ništa manje su se menjali i ciljevi invazije. Podsetićemo da se na dan 24. februara glavni cilj, po rečima Putina, sastojao u pružanju zaštite “…ljudima nad kojima se kijevski režim tokom osam godina iživljavao i sprovodio prema njima genocid. I zbog toga ćemo težiti demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, kao i sudskom gonjenju onih koji su izvršili mnogobrojne krvave zločine protiv mirnih građana, uključujući državljane Ruske Federacije”, s tim da “…u naše planove ne spada okupacija ukrajinskih teritorija”.
Pravdajući neophodnost mobilizacije, ruski predsednik sada prvenstveno govorio o definitivnom i „potpunom oslobađanju“ Donjecke NR i Luganske NR, oblasti Herson i Zaporožje, a sve to u vezi sa potrebom očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta same Rusije koja je u Ukrajini navodno suočena sa celokupnom zapadnom vojnom mašinerijom…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (29. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona
Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja
Advokati iz Advokatske komore Beograda biraju novo rukovodstvo koje će voditi komoru naredne četiri godine
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve