img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Rastemo, ali se i smanjujemo

31. jul 2023, 17:57 S.Ć.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih. Istovremeno, ona je i deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou

 

Nedavno je javljeno da je Srbija jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih, što se nije desilo 40 godina unazad. Takođe, i da je porastao broj prvorođenih.

U Srbiji je u periodu januar-maj 2023. broj živorođenih bio 24.200, što je za 29 osoba, odnosno za 0,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Prema podacima RZS-a, broj umrlih u Srbiji u periodu januar-maj 2023. iznosio je 42.329 i, u poređenju sa istim periodom 2022, kada je broj umrlih bio 52. 602, to je pad od 10.273 ili za 19,5 odsto.

U saopštenju se dodaje da su prikazani prethodni rezultati o živorođenim i umrlim nakon upisa činjenice rođenja i smrti u matične knjige rođenih i umrlih.

Predsednik Republike, i predsednik vladajuće stranke smatraju da su ovi dobri rezultati o rođenim bebama posledica uvođenja finansijskih mera populacione politike, i  da sve manje mladih ljudi odlazi iz zemlje trajno.

Međutim, u tom kontekstu treba reći i da je Srbija deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou. Ovaj negativni prirodni priraštaj pokazuju statistički podaci.

Kad se saberu prirodni priraštaj i broj ljudi koji ode iz zemlje, zbor je 72.000. To je veličina srednjeg grada u Srbiji.

Prema podacima Zavoda za statistiku, negatvni prirodni priraštaj je oko 46 hiljada ljudi, dok se ostatak od skoro 30 hiljada ljudi predstavlja one koji se iz zemlje odsele. Međutim, smatra se da iz zemlje godišnje ode između 45 i 60 hiljada ljudi.

Prva na listi je Ukrajina, pre svega zbog rata koji bukti na njenoj teritoriji, a izgubila je skoro tri miliona ljudi. Velike gubitke imaju i Japan, izgubio je više od 650 hiljada ljudi i Rusija, koja je izgubila oko 300 hiljada ljudi. Iza njih slede Italija, Kina, Liban, Bugarska, Nemačka i Srbija je na devetom mestu.

Nedavni popis stanovništva pokazao je da je u periodu od 2011. do 2022. godine Srbija izgubila skoro pola miliona stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da i te brojke nisu stvarne, već da je broj ljudi koje je Srbija izgubila i veći, jer podaci o onima koji su otišli iz zemlje nisu adekvatni.

Situacija u regionu je nešto bolja, pa tako Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako manje od Srbije, godišnje gube oko 20 hiljada ljudi.

S.Ć./N1

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

broj odseljenih novorođeni prirodni priraštaj umrli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. novembra 2024. obrušila se nadstrešnica železničke stanice u Novom Sadu i usmrtila 16 ljudi

Pad nadstrešnice

24.decembar 2025. B.B.

Obustavljen postupak protiv Vesića i ostalih: Nastavak državnog udara ili tanka optužnica

Kritičari režima Aleksandra Vučića obustavljanje postupka protiv Gorana Vesića i ostalih vide kao nastavak državnog udara i smatraju da je odluka doneta pod političkim pristiskom. Advokat Sead Spahović je mišljenja da je optužnica upravo zbog svoje širine bila tanka, ali da treba sačekati pravosnažnu presudu

Nikola Jovanović

Iz novog broja „Vremena”

24.decembar 2025. D. S. / K. S.

Nikola Jovanović: Beograd nema razvojni nego razorni budžet

Dok gradska vlast usvaja budžet koji deo javnosti ne smatra razvojnim, Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu upozorava na njegove manjkavosti, ali veruje da će 2026. doneti politički zaokret i novu energiju

Dragan Markovina

Iz novog broja „Vremena”

24.decembar 2025. N. S. / K. S.

Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Sudije Ustavnog suda sa Anom Brnabić

Ustavni sud

24.decembar 2025. Katarina Stevanović

Sudije Ustavnog suda: Da li je lojalnost Vučiću jača od zaklinjanja u nepristrasnost?

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića

Srpska diplomatija

24.decembar 2025. Marija L. Janković

Krah srpske diplomatije: Ni EU, ni SAD, ni Rusija

Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Spoljna politika Srbije u 2025.

Klecanje izgrizenih nogara

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure