img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Rastemo, ali se i smanjujemo

31. jul 2023, 17:57 S.Ć.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih. Istovremeno, ona je i deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou

 

Nedavno je javljeno da je Srbija jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih, što se nije desilo 40 godina unazad. Takođe, i da je porastao broj prvorođenih.

U Srbiji je u periodu januar-maj 2023. broj živorođenih bio 24.200, što je za 29 osoba, odnosno za 0,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Prema podacima RZS-a, broj umrlih u Srbiji u periodu januar-maj 2023. iznosio je 42.329 i, u poređenju sa istim periodom 2022, kada je broj umrlih bio 52. 602, to je pad od 10.273 ili za 19,5 odsto.

U saopštenju se dodaje da su prikazani prethodni rezultati o živorođenim i umrlim nakon upisa činjenice rođenja i smrti u matične knjige rođenih i umrlih.

Predsednik Republike, i predsednik vladajuće stranke smatraju da su ovi dobri rezultati o rođenim bebama posledica uvođenja finansijskih mera populacione politike, i  da sve manje mladih ljudi odlazi iz zemlje trajno.

Međutim, u tom kontekstu treba reći i da je Srbija deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou. Ovaj negativni prirodni priraštaj pokazuju statistički podaci.

Kad se saberu prirodni priraštaj i broj ljudi koji ode iz zemlje, zbor je 72.000. To je veličina srednjeg grada u Srbiji.

Prema podacima Zavoda za statistiku, negatvni prirodni priraštaj je oko 46 hiljada ljudi, dok se ostatak od skoro 30 hiljada ljudi predstavlja one koji se iz zemlje odsele. Međutim, smatra se da iz zemlje godišnje ode između 45 i 60 hiljada ljudi.

Prva na listi je Ukrajina, pre svega zbog rata koji bukti na njenoj teritoriji, a izgubila je skoro tri miliona ljudi. Velike gubitke imaju i Japan, izgubio je više od 650 hiljada ljudi i Rusija, koja je izgubila oko 300 hiljada ljudi. Iza njih slede Italija, Kina, Liban, Bugarska, Nemačka i Srbija je na devetom mestu.

Nedavni popis stanovništva pokazao je da je u periodu od 2011. do 2022. godine Srbija izgubila skoro pola miliona stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da i te brojke nisu stvarne, već da je broj ljudi koje je Srbija izgubila i veći, jer podaci o onima koji su otišli iz zemlje nisu adekvatni.

Situacija u regionu je nešto bolja, pa tako Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako manje od Srbije, godišnje gube oko 20 hiljada ljudi.

S.Ć./N1

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

broj odseljenih novorođeni prirodni priraštaj umrli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zagorka Dolovac

Hronika

07.decembar 2025. I.M.

Tužilaštvo najavilo tužbe protiv Kurira i Informera zbog lažnih informacija

Vrhovno javno tužilaštvo saopštilo je da će u najkraćem roku podneti tužbe nadležnom sudu radi utvrđivanja novinarske i izdavačke odgovornosti portala Kurir.rs, Informer.rs i drugih medija koji su, kako navode, protivno zakonu objavljivali netačne informacije o radu VJT

Nova godina

06.decembar 2025. S. Ć.

Studenti Novog Sada: Koliko nemate stida da kitite grad svetlećim vozom

U centru Novog Sada je postavljen voz kao novogodišnji ukras. Nije vas sramota, kažu studenti

Subota u Srbiji

06.decembar 2025. S. Ć,

Odbrana Šida i godinu dana blokada u Nišu

Mitrovčani pešice stigli u Šid na skup povodom Oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu, a u Nišu obeležena godišnjica od blokade Filozofskog fakulteta

Sumnja se da je D. P. (27) na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu (37) koji je „učesnik prijavljenog skupa“ u Ćacilendu, nožem naneo povredu u predelu natkolenice.

Kamp SNS lojalista

06.decembar 2025. K. S.

Policajci sa Palilule odbili da obezbeđuju Ćacilend

Smena policijskih službenika Policijske stanice Palilula nedavno je odbila da obezbeđuje Ćacilend

Dijana Hrka

Protest majke stradalog mladića

06.decembar 2025. K. S.

Dijana Hrka više ne kampuje kod Skupštine

Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure