img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Rastemo, ali se i smanjujemo

31. jul 2023, 17:57 S.Ć.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih. Istovremeno, ona je i deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou

 

Nedavno je javljeno da je Srbija jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih, što se nije desilo 40 godina unazad. Takođe, i da je porastao broj prvorođenih.

U Srbiji je u periodu januar-maj 2023. broj živorođenih bio 24.200, što je za 29 osoba, odnosno za 0,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Prema podacima RZS-a, broj umrlih u Srbiji u periodu januar-maj 2023. iznosio je 42.329 i, u poređenju sa istim periodom 2022, kada je broj umrlih bio 52. 602, to je pad od 10.273 ili za 19,5 odsto.

U saopštenju se dodaje da su prikazani prethodni rezultati o živorođenim i umrlim nakon upisa činjenice rođenja i smrti u matične knjige rođenih i umrlih.

Predsednik Republike, i predsednik vladajuće stranke smatraju da su ovi dobri rezultati o rođenim bebama posledica uvođenja finansijskih mera populacione politike, i  da sve manje mladih ljudi odlazi iz zemlje trajno.

Međutim, u tom kontekstu treba reći i da je Srbija deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou. Ovaj negativni prirodni priraštaj pokazuju statistički podaci.

Kad se saberu prirodni priraštaj i broj ljudi koji ode iz zemlje, zbor je 72.000. To je veličina srednjeg grada u Srbiji.

Prema podacima Zavoda za statistiku, negatvni prirodni priraštaj je oko 46 hiljada ljudi, dok se ostatak od skoro 30 hiljada ljudi predstavlja one koji se iz zemlje odsele. Međutim, smatra se da iz zemlje godišnje ode između 45 i 60 hiljada ljudi.

Prva na listi je Ukrajina, pre svega zbog rata koji bukti na njenoj teritoriji, a izgubila je skoro tri miliona ljudi. Velike gubitke imaju i Japan, izgubio je više od 650 hiljada ljudi i Rusija, koja je izgubila oko 300 hiljada ljudi. Iza njih slede Italija, Kina, Liban, Bugarska, Nemačka i Srbija je na devetom mestu.

Nedavni popis stanovništva pokazao je da je u periodu od 2011. do 2022. godine Srbija izgubila skoro pola miliona stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da i te brojke nisu stvarne, već da je broj ljudi koje je Srbija izgubila i veći, jer podaci o onima koji su otišli iz zemlje nisu adekvatni.

Situacija u regionu je nešto bolja, pa tako Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako manje od Srbije, godišnje gube oko 20 hiljada ljudi.

S.Ć./N1

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

prirodni priraštaj novorođeni umrli broj odseljenih
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Studenti DUNP-a

22.mart 2026. S. Ć.

Novi Pazar: U toku su hapšenja studenata DUNP-a

Mediji javljaju da su privedena tri studenta DUNP-a navodno zbog "kršenja Ustava", kako su saopštile njihove kolege

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure