img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografija

Rastemo, ali se i smanjujemo

31. jul 2023, 17:57 S.Ć.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih. Istovremeno, ona je i deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou

 

Nedavno je javljeno da je Srbija jedina zemlja u regionu koja beleži rast novorođenih, što se nije desilo 40 godina unazad. Takođe, i da je porastao broj prvorođenih.

U Srbiji je u periodu januar-maj 2023. broj živorođenih bio 24.200, što je za 29 osoba, odnosno za 0,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Prema podacima RZS-a, broj umrlih u Srbiji u periodu januar-maj 2023. iznosio je 42.329 i, u poređenju sa istim periodom 2022, kada je broj umrlih bio 52. 602, to je pad od 10.273 ili za 19,5 odsto.

U saopštenju se dodaje da su prikazani prethodni rezultati o živorođenim i umrlim nakon upisa činjenice rođenja i smrti u matične knjige rođenih i umrlih.

Predsednik Republike, i predsednik vladajuće stranke smatraju da su ovi dobri rezultati o rođenim bebama posledica uvođenja finansijskih mera populacione politike, i  da sve manje mladih ljudi odlazi iz zemlje trajno.

Međutim, u tom kontekstu treba reći i da je Srbija deveta u svetu po broju ljudi koje izgubi na godišnjem nivou. Ovaj negativni prirodni priraštaj pokazuju statistički podaci.

Kad se saberu prirodni priraštaj i broj ljudi koji ode iz zemlje, zbor je 72.000. To je veličina srednjeg grada u Srbiji.

Prema podacima Zavoda za statistiku, negatvni prirodni priraštaj je oko 46 hiljada ljudi, dok se ostatak od skoro 30 hiljada ljudi predstavlja one koji se iz zemlje odsele. Međutim, smatra se da iz zemlje godišnje ode između 45 i 60 hiljada ljudi.

Prva na listi je Ukrajina, pre svega zbog rata koji bukti na njenoj teritoriji, a izgubila je skoro tri miliona ljudi. Velike gubitke imaju i Japan, izgubio je više od 650 hiljada ljudi i Rusija, koja je izgubila oko 300 hiljada ljudi. Iza njih slede Italija, Kina, Liban, Bugarska, Nemačka i Srbija je na devetom mestu.

Nedavni popis stanovništva pokazao je da je u periodu od 2011. do 2022. godine Srbija izgubila skoro pola miliona stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da i te brojke nisu stvarne, već da je broj ljudi koje je Srbija izgubila i veći, jer podaci o onima koji su otišli iz zemlje nisu adekvatni.

Situacija u regionu je nešto bolja, pa tako Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako manje od Srbije, godišnje gube oko 20 hiljada ljudi.

S.Ć./N1

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

prirodni priraštaj novorođeni umrli broj odseljenih
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Komemorativni skup, dve godine od pada nadstrešnice

Novi Sad

01.novembar 2026. R. V.

BLOG Novi Sad: Stihovi Šantića odjekuju gradom

U Novom Sadu se ove nedelje (1. novembar) obeležava druga godišnjica smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice. Pod njom je stradalo 16 ljudi.

Analitičar Radić

Mediji

01.novembar 2026. M. L. J.

VJT maltretira RTS jer su zvali Radića u dnevnik, tvrdi ANEM

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osudila je otvoreni pritisak beogradskog Višeg javnog tužilaštva (VJT) na RTS jer su u Drugom dnevniku zvali Aleksandra Radića

Aleksandar Musić sedi za stolom u televizijskoj emisiji

Vesti

01.novembar 2026. N.R.

Kako je Aleksandar Musić u osam minuta secirao Vučićev fijasko

Hrvatski politikolog Aleksandar Musić analizira zašto je Vučić izgubio izbore, kako je Studentska lista ostala imuna na propagandu i zbog čega su propale sve kombinacije režima sa fantomskim listama i korisnim idiotima

Slučaj Nadstrešnica

01.novembar 2026. M. L. J.

BIA prisluškivala tužioce u slučaju Nadstrešnice

Bezbednosno-informativna agencija prisluškivala je pojedine tužioce Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) i pratila im je imejl komunikaciju, piše Radar

Marko Kričak

Policija

01.novembar 2026. M. L. J.

Ko je Marko Kričak, čovek koji pao zbog Senjaka i pretio silovanjem

Uspon Marka Krička prati niz optužbi za policijsko nasilje tokom protesta, monstruozne pretnje i problematična istraga o ubistvu Aleksandra Nešovića Baje

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure