„Okupili smo se jer je situacija u firmi kao i u državi. Ništa nije bolje", rekao je jedan od pobunjenih radnika za „Vreme". Radnici GSP-a su zajedno sa građanima i studentima šetali od tog pogona na Dorćolu do Skupštine Beograda gde su predali svoja četiri zahteva
Radnici Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) okupili su se ispred direkcije GSP-a na Dorćolu, a zatim su sa građanima, studentima i aktivistima stigli do Skupštine grada Beograda gde su predali svoje zahteve.
Pre toga, vozači Gradskog saobraćajnog preduzeća, iz pogona Dorćol, okupili su se ispred pogona zahtevajući od gradonačelnika Beograda, predsednika Skupštine grada i v.d. Direktora Sektora za javni prevoz ispunjenje četiri zahteva.
Okupljene rednike GSP-a su podržali i studenti u blokadi koji su im se priključili u povorci.
Uz uzvike: „Generalni štrajk” i „Studenti uz radnike” kolona je išla centralnim gradskim ulicama.
Foto: Vreme / Katarina StevanovićRadnici GSP-a ispred Skupštine grada
„Nadam se promenama. Ovo je počelo sve od studenata i dok ima ove energije, da iskoristimo sve ovo što se dešava. Okupili smo se jer je situacija u firmi kao i u državi. Ništa nije bolje“, rekao je jedan od pobunjenih radnika za „Vreme“.
Dodao je da su se radnici odlučili za protest kada je potvrđena informacija da je trolejbuski pogon ovog preduzeća planiran za ukidanje.
„Danas protestujemo mi, sutra drugi deo firme, i tako će deo po deo GSP-a štrajkovati. Oni imaju plan da ukinu trolejbuse, a ovaj protest je poruka njima da to ne čine“, istakao je jedan od radnika na ovom protestu.
Foto: Vreme / Katarina StevanovićRadnici GSP-a ispred Skupštine grada
„Danas smo ovde došli da podržimo radnike GSP-a, jer je međusobna splidarnost jedino što nas može spasiti u ovo vreme”, navodi za „Vreme“ studentkinja Filološkog fakulteta u Beogradu.
Među onima koji su sa radnicima GSP-a su i aktivisti organizacije „Vratimo trolu 28″.
„Izašli smo da podržimo zahteve GSP-a. Oni su se sami okupili, bez sindikata i napravili su faktički plenum. Podržavamo ih i imamo zajednički cilj”, rekao je za Vreme davor Stupar iz ove organizacije.
Prvi zahtev je, kako su naveli, obustava svih aktivnosti grada Beograda u vezi sa ukidanjem trolejbuskog podsistema, odustanak od realizacije javno-privatnog partnerstva i stavljanje van snage Odluke o usvajanju samoinicijativnog predloga projekta javno-privatnog partnerstva koju je donela Skupština grada na sednici održanoj 25. decembra 2024. godine, a kojom je usvojen predlog privatnog prevoznika „Strela“ iz Obrenovca da se gradski trolejbusi zamene privatnim elektroautobusima.
Foto: Vreme / Katarina StevanovićStudenti i radnici zajedno u protestnoj koloni
Drugim zahtevom se traži garancija grada Beograda i njegovih čelnika da će trolejbuski depo „Dorćol“ ostati na korišćenje GSP-u i da trećem licu neće biti ustupljen na korišćenje ili obavljanje delatosti.
Treći zahtev je da Grad Beograd odobri hitno raspisivanje tendera za kupovinu novih 100 savremenih trolejbusa za potrebe GSP „Beograd“, kako bi se trolejbuski vozni park gradskog prevoza u potpunosti obnovio.
Poslednji, četvrti zahtev, odnosi se na preispitivanje opravdanosti i zakonitosti postojećih ugovora kojim su GSP „Beograd“ oduzete gradske linije i linije sa poteza „100“, „300“, „400“ i „700“ i ustupljene privatnim prevoznicima u poslednjih godinu dana.
Foto: Vreme / Katarina StevanovićProtest kod pogona „Dorćol“
„Za trole – za moderan javni prevoz“
Sindikati podsećaju da je deset sindikata, udruženja građana i stručnih organizacija u januaru pokrenulo akciju „Za trole – za moderan javni prevoz“, kojom se traži hitna obustava javno-privatnog partnerstva, kupovina novih savremenih trolejbusa, ali i da trolejbusi ostanu u okviru javnog gradskog prevoznika i da se ne ustupaju privatnim prevoznicima koji nemaju nikakvo iskustvo sa elektrovozilima za razliku od GSP-a.
Takođe je traženo i da Grad Beograd u potpunosti uključi stručnjake sa Saobraćajnog fakulteta i sve zainteresovane strane u odluke koje se tiču daljeg razvoja trolejbuskog podsistema i širenje mreže, što je u skladu sa već donetom strategijom Grada Beograda.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić krajem decembra je najavio ukidanje trolejbusa, jer, kako je naveo, „koče razvoj grada“. Kao zamenu za ova vozila grad Beograd će preći na električna vozila.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Slobodan Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!