img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Putin koristi hranu kao oružje kojim ugrožava globalno snabdevanje

04. avgust 2023, 10:16 M.J.
Foto: AP
Copied

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice

Odustajanjem od crnomorskog sporazuma o žitu, Rusija je podigla globalne cene. Skoro godinu dana nakon što je sporazum potpisan u Istanbulu 17. jula Rusija je odlučila da ne obnovi inicijativu za crnomorsko žito (BSGI) koja omogućava Ukrajini da nastavi da izvozi poljoprivrednu robu na svetska tržišta tokom rata. Kako je istakao Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, ova inicijativa je bila „svetionik nade u svetu kome je očajnički potrebna“, piše Gardijan.

Pre ruskog napada na Ukrajinu, ta zemlja je bila ključni globalni snabdevač hranom: petina svetskog ječma dolazila je iz Ukrajine, kao i šestina kukuruza i osmina pšenice. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice. BSGI je imao za cilj da ponovo uspostavi vitalnu rutu za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i snizi globalne cene hrane.

Pročitajte još: Novi napad dronovima na neboder u Moskvi

Uprkos mnogim izazovima, postigao je svoju ključnu svrhu. Od avgusta 2022. godine, izvoz od skoro 33 miliona tona žitarica i hrane iz Ukrajine u 45 zemalja igrao je ključnu ulogu u smanjenju globalnih cena hrane za 25 odsto, pošto je rekord dostigao nedugo nakon ruskog napada. Kako pokazuju podaci o javnoj trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dve trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju.

Pored toga, BSGI je obezbedio kontinuiran pristup žitu za Svetski program za hranu (WFP). Ukrajina je 2023. godine isporučila 80 odsto pšenice nabavljene za podršku humanitarnim operacijama u najnesigurnijim zemljama kao što su Avganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan i Jemen. Bez Crnomorske rute, WFP mora da nabavlja svoje žito negde drugde po višim cenama i sa dužim rokom isporuke u trenutku kada se svet suočava sa krizom hrane bez presedana.

Odluka Rusije uprkos predlozima UN

Odluka Rusije doneta je uprkos obnovljenim predlozima generalnog sekretara UN da se radi na rešavanju zabrinutosti zemlje. Kako bi prebacila krivicu, Rusija tvrdi da njen sopstveni poljoprivredni izvoz nije bio dovoljno olakšan. Ovo ne potvrđuju javno dostupni podaci o trgovini, koji pokazuju da ruski poljoprivredni izvoz napreduje.

Rusija je dobila značajne koristi od memoranduma o razumevanju sa UN o izvozu đubriva, koji je posredovao paralelno sa BSGI. UN su nemilosrdno radile na razjašnjavanju regulatornih okvira i angažovanju  privatnog sektora na pronalaženju namenskih rešenja u bankarskim i osiguravajućim sektorima. Ovi napori su sprovedeni u bliskoj saradnji sa EU i njenim partnerima.

Nasuprot lažima koje širi Rusija, EU je zaista osigurala da sankcije nemaju uticaja na globalnu bezbednost hrane. Ne postoje sankcije za ruski izvoz hrane i đubriva u treće zemlje, a EU je pružila opsežne smernice ekonomskim operaterima, pojašnjavajući da su ovi transferi u treće zemlje dozvoljeni. Takođe smo sarađivali sa UN-om da dozvolimo srodna plaćanja.

Rusija odlučila da se povuče iz BSGI

Uprkos ovim dobro poznatim i proverljivim činjenicama, Rusija je odlučila da se povuče iz BSGI u julu, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdevanje hranom. Nekoliko sati nakon povlačenja, Rusija je počela da uništava ukrajinska skladišta žita i lučku infrastrukturu svakodnevnim ciljanim napadima, ne samo u samom Crnom moru već i na Dunavu.

Kao neposredna reakcija, veleprodajne cene pšenice i kukuruza zabeležile su najveći rast od početka ruskog agresorskog rata. Povećana volatilnost cena hrane će verovatno trajati sve dok Rusija namerno stavlja pod stres globalno snabdevanje hranom, pogoršavajući globalnu krizu troškova života – što je najakutnije za ljude koji nisu sigurni u zemljama zavisnim od uvoza. Ovo je neprihvatljivo i treba ga odlučno osuditi.

Dok se svet suočava sa poremećenim snabdevanjem i višim cenama, Rusija se sada približava ranjivim zemljama, posebno u Africi, sa bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rešava problem koji je sama stvorila. Ovo je cinična politika da se hrana namerno koristi kao oružje.

M.J. / Gardijan

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Vladimir Putin Rat u Ukrajini Hrana BSGI Zalihe hrane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Docetkinja FDU

Potraga za pravdom

17.mart 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Tužilaštvo štiti napadače na studente FDU-a

Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure