img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Putin koristi hranu kao oružje kojim ugrožava globalno snabdevanje

04. август 2023, 10:16 M.J.
Foto: AP
Copied

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice

Odustajanjem od crnomorskog sporazuma o žitu, Rusija je podigla globalne cene. Skoro godinu dana nakon što je sporazum potpisan u Istanbulu 17. jula Rusija je odlučila da ne obnovi inicijativu za crnomorsko žito (BSGI) koja omogućava Ukrajini da nastavi da izvozi poljoprivrednu robu na svetska tržišta tokom rata. Kako je istakao Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, ova inicijativa je bila „svetionik nade u svetu kome je očajnički potrebna“, piše Gardijan.

Pre ruskog napada na Ukrajinu, ta zemlja je bila ključni globalni snabdevač hranom: petina svetskog ječma dolazila je iz Ukrajine, kao i šestina kukuruza i osmina pšenice. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice. BSGI je imao za cilj da ponovo uspostavi vitalnu rutu za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i snizi globalne cene hrane.

Pročitajte još: Novi napad dronovima na neboder u Moskvi

Uprkos mnogim izazovima, postigao je svoju ključnu svrhu. Od avgusta 2022. godine, izvoz od skoro 33 miliona tona žitarica i hrane iz Ukrajine u 45 zemalja igrao je ključnu ulogu u smanjenju globalnih cena hrane za 25 odsto, pošto je rekord dostigao nedugo nakon ruskog napada. Kako pokazuju podaci o javnoj trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dve trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju.

Pored toga, BSGI je obezbedio kontinuiran pristup žitu za Svetski program za hranu (WFP). Ukrajina je 2023. godine isporučila 80 odsto pšenice nabavljene za podršku humanitarnim operacijama u najnesigurnijim zemljama kao što su Avganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan i Jemen. Bez Crnomorske rute, WFP mora da nabavlja svoje žito negde drugde po višim cenama i sa dužim rokom isporuke u trenutku kada se svet suočava sa krizom hrane bez presedana.

Odluka Rusije uprkos predlozima UN

Odluka Rusije doneta je uprkos obnovljenim predlozima generalnog sekretara UN da se radi na rešavanju zabrinutosti zemlje. Kako bi prebacila krivicu, Rusija tvrdi da njen sopstveni poljoprivredni izvoz nije bio dovoljno olakšan. Ovo ne potvrđuju javno dostupni podaci o trgovini, koji pokazuju da ruski poljoprivredni izvoz napreduje.

Rusija je dobila značajne koristi od memoranduma o razumevanju sa UN o izvozu đubriva, koji je posredovao paralelno sa BSGI. UN su nemilosrdno radile na razjašnjavanju regulatornih okvira i angažovanju  privatnog sektora na pronalaženju namenskih rešenja u bankarskim i osiguravajućim sektorima. Ovi napori su sprovedeni u bliskoj saradnji sa EU i njenim partnerima.

Nasuprot lažima koje širi Rusija, EU je zaista osigurala da sankcije nemaju uticaja na globalnu bezbednost hrane. Ne postoje sankcije za ruski izvoz hrane i đubriva u treće zemlje, a EU je pružila opsežne smernice ekonomskim operaterima, pojašnjavajući da su ovi transferi u treće zemlje dozvoljeni. Takođe smo sarađivali sa UN-om da dozvolimo srodna plaćanja.

Rusija odlučila da se povuče iz BSGI

Uprkos ovim dobro poznatim i proverljivim činjenicama, Rusija je odlučila da se povuče iz BSGI u julu, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdevanje hranom. Nekoliko sati nakon povlačenja, Rusija je počela da uništava ukrajinska skladišta žita i lučku infrastrukturu svakodnevnim ciljanim napadima, ne samo u samom Crnom moru već i na Dunavu.

Kao neposredna reakcija, veleprodajne cene pšenice i kukuruza zabeležile su najveći rast od početka ruskog agresorskog rata. Povećana volatilnost cena hrane će verovatno trajati sve dok Rusija namerno stavlja pod stres globalno snabdevanje hranom, pogoršavajući globalnu krizu troškova života – što je najakutnije za ljude koji nisu sigurni u zemljama zavisnim od uvoza. Ovo je neprihvatljivo i treba ga odlučno osuditi.

Dok se svet suočava sa poremećenim snabdevanjem i višim cenama, Rusija se sada približava ranjivim zemljama, posebno u Africi, sa bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rešava problem koji je sama stvorila. Ovo je cinična politika da se hrana namerno koristi kao oružje.

M.J. / Gardijan

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

BSGI Hrana Rat u Ukrajini Vladimir Putin Zalihe hrane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Srbi iz Leposavića dobili su obaveštenje da se isele

Kosovo

31.мај 2025. K. S.

Leposavić: Vlasti naložile srpskim porodicama iseljenje

Nalog za iseljenje u roku od mesec dana od lokalnih vlasti Leposavića dobilo je 17 srpskih porodica

1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure