img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Putin koristi hranu kao oružje kojim ugrožava globalno snabdevanje

04. avgust 2023, 10:16 M.J.
Foto: AP
Copied

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice

Odustajanjem od crnomorskog sporazuma o žitu, Rusija je podigla globalne cene. Skoro godinu dana nakon što je sporazum potpisan u Istanbulu 17. jula Rusija je odlučila da ne obnovi inicijativu za crnomorsko žito (BSGI) koja omogućava Ukrajini da nastavi da izvozi poljoprivrednu robu na svetska tržišta tokom rata. Kako je istakao Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, ova inicijativa je bila „svetionik nade u svetu kome je očajnički potrebna“, piše Gardijan.

Pre ruskog napada na Ukrajinu, ta zemlja je bila ključni globalni snabdevač hranom: petina svetskog ječma dolazila je iz Ukrajine, kao i šestina kukuruza i osmina pšenice. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, napavši žitna polja i silose i blokirajući ukrajinske luke, globalne cene hrane su skočile na rekordne nivoe i ugrozile preko potrebno snabdevanje hranom za mnoge zemlje uvoznice. BSGI je imao za cilj da ponovo uspostavi vitalnu rutu za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i snizi globalne cene hrane.

Pročitajte još: Novi napad dronovima na neboder u Moskvi

Uprkos mnogim izazovima, postigao je svoju ključnu svrhu. Od avgusta 2022. godine, izvoz od skoro 33 miliona tona žitarica i hrane iz Ukrajine u 45 zemalja igrao je ključnu ulogu u smanjenju globalnih cena hrane za 25 odsto, pošto je rekord dostigao nedugo nakon ruskog napada. Kako pokazuju podaci o javnoj trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dve trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju.

Pored toga, BSGI je obezbedio kontinuiran pristup žitu za Svetski program za hranu (WFP). Ukrajina je 2023. godine isporučila 80 odsto pšenice nabavljene za podršku humanitarnim operacijama u najnesigurnijim zemljama kao što su Avganistan, Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija, Sudan i Jemen. Bez Crnomorske rute, WFP mora da nabavlja svoje žito negde drugde po višim cenama i sa dužim rokom isporuke u trenutku kada se svet suočava sa krizom hrane bez presedana.

Odluka Rusije uprkos predlozima UN

Odluka Rusije doneta je uprkos obnovljenim predlozima generalnog sekretara UN da se radi na rešavanju zabrinutosti zemlje. Kako bi prebacila krivicu, Rusija tvrdi da njen sopstveni poljoprivredni izvoz nije bio dovoljno olakšan. Ovo ne potvrđuju javno dostupni podaci o trgovini, koji pokazuju da ruski poljoprivredni izvoz napreduje.

Rusija je dobila značajne koristi od memoranduma o razumevanju sa UN o izvozu đubriva, koji je posredovao paralelno sa BSGI. UN su nemilosrdno radile na razjašnjavanju regulatornih okvira i angažovanju  privatnog sektora na pronalaženju namenskih rešenja u bankarskim i osiguravajućim sektorima. Ovi napori su sprovedeni u bliskoj saradnji sa EU i njenim partnerima.

Nasuprot lažima koje širi Rusija, EU je zaista osigurala da sankcije nemaju uticaja na globalnu bezbednost hrane. Ne postoje sankcije za ruski izvoz hrane i đubriva u treće zemlje, a EU je pružila opsežne smernice ekonomskim operaterima, pojašnjavajući da su ovi transferi u treće zemlje dozvoljeni. Takođe smo sarađivali sa UN-om da dozvolimo srodna plaćanja.

Rusija odlučila da se povuče iz BSGI

Uprkos ovim dobro poznatim i proverljivim činjenicama, Rusija je odlučila da se povuče iz BSGI u julu, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdevanje hranom. Nekoliko sati nakon povlačenja, Rusija je počela da uništava ukrajinska skladišta žita i lučku infrastrukturu svakodnevnim ciljanim napadima, ne samo u samom Crnom moru već i na Dunavu.

Kao neposredna reakcija, veleprodajne cene pšenice i kukuruza zabeležile su najveći rast od početka ruskog agresorskog rata. Povećana volatilnost cena hrane će verovatno trajati sve dok Rusija namerno stavlja pod stres globalno snabdevanje hranom, pogoršavajući globalnu krizu troškova života – što je najakutnije za ljude koji nisu sigurni u zemljama zavisnim od uvoza. Ovo je neprihvatljivo i treba ga odlučno osuditi.

Dok se svet suočava sa poremećenim snabdevanjem i višim cenama, Rusija se sada približava ranjivim zemljama, posebno u Africi, sa bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rešava problem koji je sama stvorila. Ovo je cinična politika da se hrana namerno koristi kao oružje.

M.J. / Gardijan

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

BSGI Hrana Rat u Ukrajini Vladimir Putin Zalihe hrane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure