Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast
Još se skupljaju donacije za studente koji bi sa raznih strana trebalo da pristignu u Požarevac tokom subote i nedelje, za kada je zakazan veliki protest.
Neki dolaze pešice iz pravca Jagodine i Kragujevca i biće dočekani u subotu uveče.
Na bes opoziciono nastrojenih građana, gradska uprava je odbila da otvori Halu sportova da se onde prespava, a studente je odbila i crkva.
Ali, narod se organizovao i privatno obezbedio smeštaj za do sada petstotinak došljaka.
„Rekao sam im da kod mene staje šestoro, a ako ponesu vreće za spavanje, može i desetoro“, kaže nam Saša, Požarevljanin koji već dugo živi u Beogradu.
Ništa bez partije
Saša deli sudbinu mnogih sugrađana koji su završili neke škole i više nikad se nisu vratili u grad pokraj Morave. A odlaze i ako nisu završili škole – Požarevac je vikendom pun bečkih registracija.
Činjenica da je ovo gastarbajterski kraj u gradu izaziva bum brze i rđave gradnje koju izvodi par lokalnih magnata. Kvadrat u novogradnji je odavno prevalio hiljadu evra, što je za požarevačke uslove šokantno.
Zato svakog dana na barem pet mesta puknu vodovodne cevi – odavno su zrele za zamenu i ne mogu da izdrže taj broj zgrada.
U gradu naslonjenom na kostolačku termoelektranu i kopove uglja u Drmnu – koji su krava muzara naprednjačko-socijalističkih vlasti – odavno nema industrije.
Kad se prilazi iz Beograda, ako je vetar dobar, došljak će osetiti miris plazma keksa. Doduše, njega u poslednje vreme manjka jer se fabrika još nije oporavila od prošlogodišnjeg požara.
Ali, osim Bambija, sve što je nekad radilo, zaraslo je u korovo – šećerana, Mesna industrija Požarevac koja je pravila čuvenu požarevačku kobasicu, nekad velika fabrika poljoprivrednih mašina „Morava“ sada nije tako velika.
Ko u Požarevcu hoće da radi, ili je spetljan sa partijom ili proklinje partiju jer zbog nje mora da guli oročene ugovore i gleda nepismene kolege kako pazare diplome i napreduju.
„Bez članske karte partije se nigde ne može po javnim preduzećima i izdvojenim preduzećima. Glavni poslodavac je Pro Tent, gde svi dolaze na ugovor, tako ih drže godinama, a uzimaju im deo plate za stranku“, kaže čuveni požarevački opozicionar Ljubomir Jacić za „Vreme“.
Foto: Vreme / Nemanja RujevićTabačka čaršija, glavna ulica gde će biti protest
Provereno uz vlast
Grad koji je bio druga prestonica Kneza Miloša nije se isticao opozicionarstvom od povratka višestranačja.
Devedesete su protekle u strahovladi klike Miloševića – više Marka nego Slobodana – i njihovih mafijaša.
Jacić to odlično zna, kao jedan od osnivača Demokratske stranke i njen prvi predsednik mesnog odbora u Požarevcu.
Zube je Požarevac pokazao oko Petog oktobra kada se protestovalo dvaput dnevno, sve dok zemljak nije pao. Od ere devedesetih je danas ostao grob Slobodana Miloševića i zabavni park Bambilend obrastao u korov.
Od tada se Požarevac vratio na fabrička podešavanja – pouzdano uz vlast. Na poslednjim lokalnim izborima lista nazvana imenom Aleksandra Vučića uzela je skoro dve trećine glasova.
Prema Jaciću, danas je strahovlada sasvim uporediva sa onom JUL-a i SPS-a. Kao požarevačku specifičnost vidi to što su socijalisti i dalje jaki, umreženi, imućni.
Pa ipak, ponekad i Požarevac zna da ustane. „Sada su nam ove deca unela malo svetlosti“, kaže jedan gimnazijski profesor o aktuelnim protestima. Baš u petak (30. maj) su požarevački maturanti proslavili kraj škole.
No, Požarevac je čvršće u šakama naprednjaka nego druge varoši slične veličine. Tako se na građanskim protestima retko kada skupljalo više od dvestotinak ljudi.
U petak je, recimo, opet držano 16 minuta tišine u Tabačkoj čaršiji i na fotografiji lokalnog medija Boom 93 vidi se tačno – osmoro ljudi.
„A pre nekoliko meseci bilo je po par stotina“, kaže Jacić. „Studenti nisu uspeli da prodru u dušu glasača. Veliki je strah u narodu. Požarevac je jako težak grad i tek polako se oslobađa.“
„Očigledno srpskom Kumrovcu treba pomoć. Nije slučajno što su studenti odabrali baš Požarevac kao prvi grad za protest tačno sedam meseci od ubistva pod nadstrešnicom“, zaključuje Jacić.
I baš u Tabačkoj čaršiji u nedelju, 1. juna, održaće se glavni deo protesta koji počinje u 11 sati.
Doduše, studenti su naknadno pozvali da se izađe na ulice maltene svih gradova u Srbiji. Tako Požarevac opet neće imati svojih pet minuta da bude u centru pažnje. A to je ovoj varoši tako potrebno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe
BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića
Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment
Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!