Vlasnici putovnica nepoželjni su u Srbiji – ovo je poruka naprednjačkih vlasti poslednjih nedelja.
Tako se na meti državnih institucija, koje su do sada prognale najmanje 16 hrvatskih državljana jer odjednom predstavljaju rizik za bezbednosnu situaciju u Srbiji, našao i hrvatski menadžer Nikola Francetić.
On je iz srpskog MUP-a dobio odluku da mu se oduzima dozvola za rad u Srbiji i naloženo mu je da u roku od sedam dana napusti zemlju. Francetićevi advokati iz kancelarije Zdenka Tomanovića podneli su odmah sutradan žalbu Upravnom sudu i uspeli da dobiju odlaganje rešenja, saznaje „Vreme“ .
„U slučaju Nikole Francetića, i činjenice i pravo, kako domaće tako i međunarodno, su na njegovoj strani, a na strani MUP-a proizvoljnost i nezakonitost“, objašnjava za „Vreme“ advokat Senja Savić iz advokatske kancelarije Tomanović. „Ohrabruje postupanje Upravnog suda koji je vrlo brzo doneo odluku kojom je usvojio naš zahtev.“
Francetić se nakon ove odluke Upravnog suda, dodaje Savić, pokazao ipak bezbednosno prihvatljiv i on može slobodno da boravi u Srbiji do donošenja odluke po žalbi. Ipak, pitanje je kako će ovaj visokopozicionirani menadžer nastaviti da živi bez straha u zemlji – za koju zna da je pokušala da ga protera.
Ključni sudija i tajni rizik
Francetićevi advokati uputili su žalbu na odluku da on za nedelju dana napusti Srbiju prvo MUP-u, pa onda Upravnom sudu jer MUP nije odgovarao.
Ispostavilo se da se sudija Vesna Danilović odvažila i odobrila da hrvatski menadžer može da boravi u Srbiji do okončanja postupka, bez ozbira što je znala da se na njenu ovakvu odluku sa vrha naprednjačke vlasti i BIA-a neće gledati blagonaklono.
Ona je krajem 2024. godine izjavila za Radar da su „sudije koje drže do svog integriteta, nezavisnosti i nepristrasnosti šikanirani, ponižavani kao najgori i etiketirani kao problem u sudu, a ako su istrajni u svom nezavisnom stavu, onda su i proganjani na suptilne ili direktne načine, recimo zatrpavanjem predmetima i kritikama“.
U međuvremenu, Francetić je otputovao u Hrvatsku da ne bi imao neprijatnost sa srpskom policijom koja bi eventualno mogla da ga uhapsi i deportuje.
Takođe, akti po kojima je on, ali i drugi hrvatski državljani proglašen za pretnju, je označen kao tajan.
„Pravno je nedopustivo da osobu kojoj država naplaćuje poreze, i po osnovu vlasništva nad nepokretnošću i po osnovu rada, odjednom iz nepoznatih razloga policija proglasi bezbednosno neprihvatljivom i da pritom ne da za takvu tvrdnju ni jedan jedini razlog“, dodaje Savić.
„Radio za Vučićevog neprijatelja“
Nikola Francetić je poslednjih sedam godina živeo u Beogradu i radio kao direktor televizijske platforme NetTV Plus, popularno nazvane program za gastrabajtere koja je bila deo Junajted grupe. Čim je prešao u ruke Telekoma Srbije, promenio je sopstveni izgled i ponudu, pa građani u inostranstvu više nisu mogli da gledaju N1 i Novu S.
„Radio je u vodećim hrvatskim medijima i telekomima, a potom u Beogradu sedam godina u firmi Vučićevog neprijatelja“, piše o Francetiću hrvatski “Jutarnji list”, za koji je menadžer dao i izjavu.
Sedam dana nakon što je praktično postao zaposlenik Telekoma zvali su ga iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije gde mu je naloženo da mora da napusti zemlju.
„U Beogradu sam bio sedam godina, radio, stekao prijatelje, nikad nisam imao nikakvih problema. A onda sam dobio poziv od policije, direkcije za strance“, govori on za “Jutarnji list”.
Radikalski manevri
Da proteruje hrvatske državljane, vlast nije smislila sama. Već se setila Šešeljevog manevra, kada je 1992. Godine Srpska radikalna stranka održala predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
„Suština je želja vlasti da dobije glasove. Njihov cilj je da ostanu na vlasti i oni ne prezaju ni od čega da taj cilj i ostvare. Da li je opravdavanje nasilja namerno ili se radi o sporednom efektu, to ne znam, ali to se dešava“, kaže za novi broj „Vremena“ profesor Filozofskog fakulteta Oliver Tošković.
„Svako ko drugačije misli je terorista. Ljudi napadaju jedni druge na slavama, postoje porodice koje se cepaju oko toga da li će dete da im podrži štrajk u školi ili ne. Podeljenost koja počinje da cepa porodice, kao osnove jednog društva, to je najstrašnije u svemu ovome“, priča on.
„Kada imate tako pocepano društvo, dolazi do dehumanizacije i pravdanja nasilja. Sve to oštećuje društvo na duži rok i biće potrebno mnogo vremena da se sanira”, zaključuje sagovornik „Vremena“.
Nije prvi put, ni ove godine
Ovakav metod proterivanja hrvatskih državljana preti da postane praksa.
Tako su učesnice radionica organizacije „Erste Stiftung“ proterane iz Srbije u januaru 2025. godine, uz obrazloženje da ugrožavaju bezbednost države i građana. U rešenju koje im je tada izdato kao razlog za deportaciju, navedena je „zaštita bezbednosti Republike Srbije i njenih građana“.
„Vreme“ je pisalo i o državljanki Hrvatske Arien Stojanović Ivković, koju su srpske vlasti proterale nakon 12 godina mirnog života i razdvojile njenu porodicu.
Proterana mlada lekarka, označena kao bezbednosno visokorizični faktor. Radila je u osiguravajućoj kući na proceni štete nastale usled telesnih povreda. Život joj se svodio na, kako je sama rekla, posao, vrtić, dete, porodicu i odlazak na poneki – studentski protest.