img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Privreda Srbije: Neodrživ model rasta

06. decembar 2024, 07:41 B. B.
Dva traktora sa tanjiračom na njivi Foto: FoNet / Dragan Antonić
Poljoprivrednici na njivi
Copied

Do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet

Privredni rast u Srbiji generiše tradicionalna privreda, a model sadašnjeg privrednog rasta Srbije je neodrživ, pokazala je analiza „Privredni rast Srbije: determinante i budući izgledi“, autora Pavla Petrovića, Danka Brčerevića i Slobodana Minića.

Za razliku od zemalja centralne i istočne Evrope koje su ušle u klub država sa visokim nivoom dohotka, Srbija je i dalje srednje razvijena, privreda zemlje je i dalje dominantno tradicionalna, a ti sektori zapošljavaju više od polovine radne snage i njihovo učešće u privredi se ne smanjuje.

Poredeći Srbiju sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), autori ukazuju da privreda Srbije od 2019. kontinuirano raste brže od država CIE, ali da produktivnost rada raste sporije nego u tim zemljama.

Po oceni autora, to govori da do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet.

„Radna snaga postaje sve skuplja“

Autori ukazuju da se model ekstenzivnog privrednog rasta iscrpljuje, jer je on moguć samo dok ima dostupne i jeftine radne snage. Problem je, međutim, što dostupne radne snage ima sve manje.

Nezaposlenost je prepolovljena u odnosu na 2016. godinu, a za neka deficitarna zanimanja ona se već uvozi. Autori ističu i da u Srbiji „radna snaga postaje sve skuplja“ i da su „plate u evrima više nego udvostručene“ u odnosu na 2016. godinu.

Po njihovom mišljenju, trenutni pokretači ekonomskog rasta Srbije su država i strane direktne investicije.

„Ubrzanje privrednog rasta je posledica snažnog rasta investicija. Taj investicioni ciklus pokrenula je država, uz jednako snažan priliv stranih investicija”, navode u analizi autori.

Državne investicije već „dotakle plafon“

Učešće državnih i investicija javnih preduzeća u strukturi investicionog rasta je oko 60 odsto, dok su 30 odsto strane direktne investicije. Preostalo su domaće privatne investicije čiji udeo u ukupnom rastu investicija blago pada.

Autori analize navode i da su državne investicije već „dotakle plafon“, odnosno gornju granicu, dok su strane investicije i dalje visoke, ali idu dominantno u tradicionalnu industriju.

„Ovakve strane direktne investicije od Srbije neće napraviti razvijenu zemlju, a pitanje je i da li će ovakve moći da ostanu velike. One ne idu u napredne grane, nema širenja znanja i tehnologija na domaću ekonomiju”, konstatovano je u analizi.

Potencijalna spoljnotrgovinska kriza

Dodatni problem je i potencijalna spoljnotrgovinska kriza.

„Srbija ima veliki i trenutno rastući trgovinski deficit. U 2024. i narednim godinama tekući deficit platnog bilansa biće više od pet odsto BDP. On je do sada finansiran snažnim prilivom stranih direktnih investicija. Problem je što one izvlače sve više novca iz Srbije, rastu odlivi od dividendi i uskoro će se izjednačiti sa prilivima od stranih investicija”, kažu autori, zaključujući da će se javiti problem pokrivanja deficita.

Autori su istakli da su domaće privatne investicije nedovoljne i da pritom odlaze u tradicionalne industrijske sektore poput trgovine, poljoprivrede, građevinarstva.

Zaključuju zato da je sadašnji model privrednog rasta – neodrživ, pa domaći privatni i inovativni sektor mora da preuzme ulogu motora rasta, a u sadašnjem okruženju tako nešto je teško zamislivo.

Izvor: FoNet

Tagovi:

privredni rast Privreda Ekomonija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li će Vučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Pred fajront naprednjaci sipaju još 11 miliona evra u Ekspo?

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Igor Dodik mandatar vlade Republike Srpske i Milorad Dodik

Republika Srpska

22.novembar 2026. A.P.

Igor Dodik mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske

Sin Milorada Dodika, Igor Dodik, mandatar je za sastav nove Vlade Republike Srpske. Lider SNSD-a ranije ga je opisao kao jednog od najperspektivnijih kadrova stranke

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure