img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Privreda Srbije: Neodrživ model rasta

06. децембар 2024, 07:41 B. B.
Foto: FoNet / Dragan Antonić
Ilustracija
Copied

Do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet

Privredni rast u Srbiji generiše tradicionalna privreda, a model sadašnjeg privrednog rasta Srbije je neodrživ, pokazala je analiza „Privredni rast Srbije: determinante i budući izgledi“, autora Pavla Petrovića, Danka Brčerevića i Slobodana Minića.

Za razliku od zemalja centralne i istočne Evrope koje su ušle u klub država sa visokim nivoom dohotka, Srbija je i dalje srednje razvijena, privreda zemlje je i dalje dominantno tradicionalna, a ti sektori zapošljavaju više od polovine radne snage i njihovo učešće u privredi se ne smanjuje.

Poredeći Srbiju sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), autori ukazuju da privreda Srbije od 2019. kontinuirano raste brže od država CIE, ali da produktivnost rada raste sporije nego u tim zemljama.

Po oceni autora, to govori da do rasta produktivnosti dolazi zbog povećanja kapitala, a ne zbog tehnološkog progresa, što nameće zaključak da privredni rast u Srbiji pokreće kvantitet, a ne kvalitet.

„Radna snaga postaje sve skuplja“

Autori ukazuju da se model ekstenzivnog privrednog rasta iscrpljuje, jer je on moguć samo dok ima dostupne i jeftine radne snage. Problem je, međutim, što dostupne radne snage ima sve manje.

Nezaposlenost je prepolovljena u odnosu na 2016. godinu, a za neka deficitarna zanimanja ona se već uvozi. Autori ističu i da u Srbiji „radna snaga postaje sve skuplja“ i da su „plate u evrima više nego udvostručene“ u odnosu na 2016. godinu.

Po njihovom mišljenju, trenutni pokretači ekonomskog rasta Srbije su država i strane direktne investicije.

„Ubrzanje privrednog rasta je posledica snažnog rasta investicija. Taj investicioni ciklus pokrenula je država, uz jednako snažan priliv stranih investicija”, navode u analizi autori.

Državne investicije već „dotakle plafon“

Učešće državnih i investicija javnih preduzeća u strukturi investicionog rasta je oko 60 odsto, dok su 30 odsto strane direktne investicije. Preostalo su domaće privatne investicije čiji udeo u ukupnom rastu investicija blago pada.

Autori analize navode i da su državne investicije već „dotakle plafon“, odnosno gornju granicu, dok su strane investicije i dalje visoke, ali idu dominantno u tradicionalnu industriju.

„Ovakve strane direktne investicije od Srbije neće napraviti razvijenu zemlju, a pitanje je i da li će ovakve moći da ostanu velike. One ne idu u napredne grane, nema širenja znanja i tehnologija na domaću ekonomiju”, konstatovano je u analizi.

Potencijalna spoljnotrgovinska kriza

Dodatni problem je i potencijalna spoljnotrgovinska kriza.

„Srbija ima veliki i trenutno rastući trgovinski deficit. U 2024. i narednim godinama tekući deficit platnog bilansa biće više od pet odsto BDP. On je do sada finansiran snažnim prilivom stranih direktnih investicija. Problem je što one izvlače sve više novca iz Srbije, rastu odlivi od dividendi i uskoro će se izjednačiti sa prilivima od stranih investicija”, kažu autori, zaključujući da će se javiti problem pokrivanja deficita.

Autori su istakli da su domaće privatne investicije nedovoljne i da pritom odlaze u tradicionalne industrijske sektore poput trgovine, poljoprivrede, građevinarstva.

Zaključuju zato da je sadašnji model privrednog rasta – neodrživ, pa domaći privatni i inovativni sektor mora da preuzme ulogu motora rasta, a u sadašnjem okruženju tako nešto je teško zamislivo.

Izvor: FoNet

Tagovi:

Ekomonija Privreda privredni rast Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure