
Protest u Beogradu
Otkazivanje autobuskog prevoza pred protest
Pred protest u Beogradu, nekoliko saobraćajnih preduzeća otkazalo polaske za glavni grad Srbije
U izveštaju Uprave za sprečavanje pranja para ne navode se primeri sumnjivih transakcija koje se odnose na građevinski sektor ili kriptovalute, što je prošlih godina primećeno kao tipično
Sumnjive transakcije koje bi mogle da budu pranje novca uočene su prošle godine prilikom otkupa sekundarnih sirovina, izvlačenja novca sa kompanijskih računa u vidu pozajmica, kao i prilikom reeksporta, navodi se u izveštaju Uprave za sprečavanje pranja para.
Kako piše Nova ekonomija, u godišnjem izveštaju Uprave za 2022. godine ne navode se primeri sumnjivih transakcija koje se odnose na građevinski sektor ili kriptovalute, što je prošlih godina primećeno kao tipično.
Pranje novca uz pomoć trgovine sekundarnih sirovina i reeksporta pominjano je u izveštaju za 2020, ali ne i za 2021. godinu.
Uprava navodi i primer carinske prevare kada je jedna osoba zloupotrebljavala pečat kompanija, prikrivala stvarno poreklo robe i time oštetila republički budžet za 6,5 miliona evra.
Primer koji je naveden u izveštaju vrlo podseća na slučaj prodavnice odeće C&A koja je u Srbiji zbog ovog slučaja otišla u stečaj.
Poreska uprava je Upravi za sprečavanje pranja novca prošle godine uputila deset zahteva za dostavu podataka, dok je od strane Uprave na dalju nadležnost Poreskoj upravi prosleđeno 106 informacija.
Sumnjive transakcije najčešće su se odnosile na slučajeve „simulovanog izvlačenja“ gotovine sa računa pravnih lica čime se izbegava iskazivanje objektivnih prihoda koji podležu oporezivanju. Takođe, uočen je i veliki broj transakcija koje se odnose na izvlačenje novca sa računa pravnih lica i to po osnovu isplate zarada u visokim, nerealnim iznosima.
Bilo je i onih transakcija koje su se odnosile na zloupotrebe ličnih računa u poslovne svrhe, takođe radi prikrivanja poreskih obaveza.
Uočeno je i da neka pravna lica u celokupnom prometu imaju značajno učešće pozajmica, što ukazuje na sumnju da pravno lice značajan deo delatnosti obavlja u „sivoj zoni“.
Kao jednu od učestalih pojava Uprava navodi i strane državljane i inostrane kompanije koji otvaraju račune domaćim pravnim licima čiji su osnivači strani državljani. Ovi računi su najčešće korišćeni za reeksport. U tim slučajevima, postavlja se pitanje stvarne ekonomske opravdanosti izvršenih transakcija po osnovu reeksporta.
Transakcije za koje sumnjaju da se odnose na pranje para najčešće su prijavljivale banke. Zbog sumnjivih aktivnosti, banke su raskinuli saradnju sa velikim brojem svojih klijenata.
Konkretno, radilo se o osobama koje su izlačile novac sa poslovnih računa po raznim osnovama, ali i zloupotrebama prilikom otkupa sekundarnih sirova u cilju prikrivanja stvarnog porekla novca.
B.G./Nova Ekonomija
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pred protest u Beogradu, nekoliko saobraćajnih preduzeća otkazalo polaske za glavni grad Srbije
Studenti u blokadi objavili su mapu i plan protesta. Okupljanje na nekoliko tačaka u gradu i zajednička šetnja ka Skupštini Srbije
Predsednik Vučić je obavestio građane da će država sutra obezbediti njihovu bezbednost, izvinio im se što je da bi udovoljio studentima pomilovao ljude koji hoće da ruše državu
U Beograd, na protest koji se održava u subotu 15. marta, uputili su se pešaka i biciklima studenti iz brojnih mesta u Srbiji. U prestonici im se priređuje doček
Uhapšeno šestoro članova Pokreta slobodnih građana i organizacije Stav
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve