img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Pozorište Gogolj Centar se iz Moskve preselilo u Beograd

19. септембар 2023, 11:18 Sonja Ćirić
Foto:Promo
Deo ekipe platforme "DrugDrugu"
Copied

Nakon početka rata u Ukrajini u Beograd su se doselili mnogi ruski umetnici sa izuzetnim biografijama da sa srpskim kolegama nastave ono što su radili u svojoj zemlji

„DrugDrugu“ je društvenokulturna platforma koju su u Beogradu pokrenuli Rusi nakon rata, sa svojim ovdašnjim prijateljima i kolegama.

Cilj im je saradnja, „dodir, koji će doneti nov kvalitet“, kako objašnjava Miloš Đukelić , jedan od članova Saveta ove platforme, inače reditelj, producent i direktor kompanije „Red Production“.

Za portal „Vremena“ kaže da su se tokom poslednje dve godine u Beograd doselili mnogi umetnici „vrh ruske scene, i da su, normalno, hteli da i ovde nastave ono što su radili u svojoj državi“, i dodaje da ga to „podseća na početak prošlog veka kad su bežeći od revolucije ovde došle mnoge ruske arhitekte, glumci, reditelji, umetnici, pa mi i danas živimo u zgradama koje su oni projektovali, ili volimo strip s kojim su nas oni upoznali.“

Platforma je nastala, kaže Đukelić, iz „njihove želje da nam se predstave, a i da upoznaju nas. Mnogi od njih su u svojoj zemlji bili velike zvezde, a mi ne znamo za njih, isto kao što oni ne znaju za nas. Smatraju da su saradnja i upoznavanje, jedini način da živimo zajedno.“

„Oni jesu protiv rata, zato su i otišli iz Rusije, ali u platformi nema politike. Insistira se na čoveku, zajedničkom radu, toleranciji, pravu na nezavisni stav, i samoostvarenju.“

Platforma „DrugDrugu“ je već realizovala nekoliko urbanih i kulturnih događaja. Koncert gruzijske džez dive Nino Kanamadze u MTS dvorani prošlog decembra bio je izuzetno primećen u ovdašnjoj javnosti. Početkom juna je održan fudbalski turnir, četiri srpska tima i četiri ruska, a za iduću godinu se planira u znatno većem obimu.

Prošlog meseca je pokrenut projekat “DrugDrugu KINO”, filmski klub koji redovno organizuje projekcije značajnih filmova na srpskom i ruskom jeziku u Jugoslovenskoj kinoteci. Počeo je filmom ruske režiserke Ljube Mulmenko “Dunav” koji je snimljen u Beogradu 2021, i koji je za dve nedelje odgledalo e preko 600 ljudi.

U pripremi su „DrugDrugu FEST“, novi međunarodni filmski festival posvećen mladima od 13 do 18 godina, i pozorišni deo platforme, “DrugDrugu SCENA”.

Miloš Đukelić objašnjava da  „Festival za mlade organizuje Aleksej Agranović koji je na čelu platforme, a koji je u svojoj zemlji bio glavni producent Međunarodnog filmskog festivala na Sahalinu ’Kraj sveta. Istok’ i isto takvog festivala u Kalinjingradu ’Kraj sveta. Zapad’. Tog festivala više nema, i on sada hoće da ga prenese u Srbiju. Ovo je najbolji primer te njihove potrebe da u Beogradu nastave ono čime su se bavili u Rusiji“.

Aleksej Agranović je, osim što je osnovao pomenuti festival, glumio u preko 30 filmova i serija, bio je umetnički direktor jednog od najpoznatijih ruskih pozorišta, Gogolj Centra u Moskvi koji je nakon predstave “Ne učestvujem u ratu. Povodom 100 godina od rođenja Jurija Levitanskog” premijerno odigrane u februaru 2022, već u junu zatvoren.

U oktobru Gogolj Centar će nastaviti rad, ali sad u Beogradu.

Najavljena je premijera prve predstave, „Obična priča“ Ivana Gončareva u režiji Kirila Serebrenikova, osnivača tog pozorišta, kao koprodukcija “DrugDrugu” i fonda “Kirill&Friends”.

Kiril Serebrenikov je Gogolj Centar definisao kao “generaciju ljudi. To je jedno pleme. Ti ljudi nastavljaju svoje profesionalno delovanje vezano za pozorište gde god se nalazili, da li u Moskvi, u Beogradu, u Berlinu ili u Hamburgu”.

“Obična priča”, prva srpska premijera Gogolj Centra, biće prikazana 31. oktobra, 1. i 2. novembra u Centru za kulturu “Vlada Divljan”.

Serebrenikov je imao zadivljujuću karijeru. Njegove postavke se daju u pozorištima u Štutgartu, Cirihu, Beču, Amstardamu i Bavarskoj, a filmovi koje je režirao učestvovali su u glavnom takmičarskom programu festivalâ u Kanu i Veneciji.

Glavnu ulogu u „Običnoj priči“ igra Filip Avdejev. On je u Gogolj Centru tumačio 20 glavnih uloga, glumio je u preko 30 filmova i serija, a trenutno glumi u tri predstave Thalia Theater-a u Hamburgu. Prošlog juna otvorio je Pozorišni festival u Avinjonu.

Oni i ostali članovi platforme „DrugDrugu“ sličnih karijera, sada žive u Beogradu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

Beograd drug Gogolj Miloš Đukelić Predstava Rat u Ukrajini Rusi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure