

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




U Srbiju se uvoze stari i jeftini automobili iz Evropske unije, dok sama EU prelazi na električna vozila. Veliko istraživanje „Vremena“ pokazuje da će tako ostati još više polovnjaka za siromašne balkanske ili afričke zemlje.
Kišovitog novembarskog jutra jedva je dvestotinak automobila u ponudi na auto-pijaci u Esenu. Ljudi tumaraju, gledaju pod haube, na nemačkom, srpskom, albanskom i turskom se raspituju o ceni polovnjaka.
Ovde je nekada bio najveći plac za prodaju privatnih automobila u Evropi. Danas je to skoro zamrlo, jer sve ide preko oglasa na internetu.
Dvojica Holanđana jeftino su pazarila tri automobila, tovare ih na šleper. Kažu, jedan od ta tri već su preprodali u Srbiju.
„Da samo vidiš kakvo sranje od automobila tamo uvoze, svo đubre Evrope ide tamo“, kaže stariji diler. „Usrana kola idu u takve zemlje.“
Vozni park skoro „punoletan“
Srbija je oaza za evropske starudije, pokazuje veliko međunarodno istraživanje „Vremena“ koje objavljujemo u idućem broju u četvrtak (16. novembar).
Samo prošle godine uvezeno je skoro 150.000 polovnih automobila iz EU. Vozni park u Srbiji je među najstarijima u Evropi i skoro je dostigao punoletstvo – automobili su u proseku stari 17,5 godina.
Radi se na podmlađivanju voznog parka, kaže nam ministar saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić. „Nismo mi dovoljno bogata zemlja da možemo da promenimo propis preko noći i da od sutra svi voze automobile evro 6 standarda“, navodi on.
Stručnjaci su uvereni da se Srbija – kao ni druge siromašne zemlje Balkana, Afrike ili centralne Azije – još dugo neće izbaviti od sudbine da vozi evropske krševe.
Cena se plaća životima
Naime, EU planira da pređe na električne automobile. Ali, kako saznajemo u Briselu, ne planira da zabrani izvoz starudija u zemlje poput Srbije.
„Takva je svaka priča o životnoj sredini – postoje razvijene zemlje, i one druge, recimo Srbija, Albanija ili Čad“, kaže Marko Vujić, docent na Fakultetu političkih nauka koji se bavi pitanjima ekologije.
„Zapad hoće da bude čist i održiv, odgovoran za sebe, ali ne za druge – izvozi prljavu tehnologiju da zagađuje do kraja roka trajanja. Isto radi i Kina – ovde kod nas ne poštuje ni minimalne standarde“, kritikuje on.
Cena je, smatra, previsoka. U Srbiji se računa da deset hiljada ljudi godišnje prevremeno umre zbog posledica zagađenja vazduha – to je svaka deseta smrt.
Celo istraživanje o uvozu polovnjaka u Srbiju čitajte u štampanom izdanju „Vremena“ koje je na kioscima od četvrtka, 16. novembra.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve