Evropa može da odahne, u Francuskoj sve ostaje po starom. Između dva neomiljena predsednička kandidata u drugom krugu je pobedio onaj u kome Francuzi prepoznaju nekoga ko je za jaku Evropsku uniju u kojoj Francuska ima vodeću ulogu
Deža vi na predsedničkim izborima u Francuskoj: kao pre pet godina i ovaj put je „predsednik bogatih“ Emanuel Makron (44) na kraju pobedio desničarku nacional-socijalističkih svetonazora Marin le Pen, dovoljno ubedljivo da liberalna Evropa može da odahne. Makron je prema preliminarnim rezultatima osvojio 58,2, Le Pen 41,8 odsto glasova. Rezultati su, kao što je i red, bili poznati istog trena kada su se u nedelju u 20 časova zatvorila biračka mesta.
Francuzi su se ovog puta opredeljivali za kandidata koji im je manje omražen: Iako je dosta omekšala stavove Le Pen je za većinu Francuza i dalje prosto neprihvatljiva; Makron je izbore u velikoj meri dobio zbog brige Francuza za Evropu ukoliko bi u Jelisejskoj palati zasela radikalna desničarka, svakako ne zbog svoje anticocijalne unutrašnje politike.
Marine Le PenDrugi put gubitnica: Marin le Pen / Foto: AP Photo/Michel Spingler
Makronu su zamerali da je zanemarivao izbore, bavio se Ukrajinom, svetskom politikom, kao da pomalo prezire svoje sugrađane, srpski rečeno, da se pravio važan. Zakoni koje je doneo, naročito komplikovani o zdravstvu, nisu pogodovali siromašnijim društvenim slojevima. U poslednje vreme zemlju su potresali štrajkovi, „žuti prsluci“, koje je policija suzbijala u Evropi neviđenom brutalnošću. Koga zanima spoljna politika, ako su namirnice sve skuplje?
Francuze, čini se, itekako zanima. Pojam „grande nation“ – „velika nacija“ – u srcu je i novih generacija. Valja pokazati i Amerikancima i evropskim susedima ko treba da vodi ako ne svet, onda Evropu svakako, pogotovu od kada je Velika Britanija napustila Evropsku uniju, a Angela Merkel otišla u penziju.
Madam Le Pen je očigledno dosta naučila posle poraza na izborima pre 5 godinaa. Pokazivala je brigu za dobrobit radnika, za socijalni mir i zdravlje stanovništva, ovog puta nije pretila da će izvesti zemlju iz EU, ukinuti evro, nije grmela protiv „nefrancuza“ – građana Francuske sa korenima u Africi – nego se „samo“ zalagala za njihovu integraciju; podmirivanje rasistički raspoloženih Francuza prepustila je vođi još ekstremnije desnice Eriku Zamuru.
Izbori za Evropu
Francuski predsednički izbori su bili i sudbonosni izbori za Evropu, piše nemački „Špigel“. Opsanost Marin le Pen je još jednom otklonjena, iako je sa svojom partijom Nacionalno okupljanje dobila još više glasova nego pre 5 godina i postala druga po snazi politička snaga u Francuskoj.
Iako je Makron vodio u svim anketama, posle pobede Donalda Trampa i Bregzita niko u Fancuskoj nije mogao da bude siguran da neće doći do iznenađenja, da isfrustrirani birači neće na vlast dovesti evropski bauk oličen u Marin le Pen.
U poslednjim koracima izborne trke Makron je govorio: „Ovo nije samo referndum o budućnosti Francuske, već odluka kakvu Evropu želimo“.
Makronov tim je pred drugi krug izbora širio video sa bivšim predsednikom Žakom Širakom od pre 20 godina. Konzervativni političar je tada dramatični tonom apelovao na birače da svoj glas nikako ne daju desnom ekstremizmu, rasizmu i antisemitizmu, piše „Špigel“. Tada, 2002. godine, su u drugi krug predsedničkih izbori otišli Širak i Žan-Mari le Pen, otac Marin le Pen. Tada je 82 odsto Francuza glasalo za Širaka, tj. protiv tate Le Pena i desnog ekstremizma. Levičari, koji u životu do tada jednom konzervativcu nisu dali svoj glas, su tada masovno izašli na izbore. To je bilod davno.
Danas je Marin le Pen ponovo izgubila, ali je sebi gotovo osigurala mesto etablirane političarke U Francuskoj. Ne gledaju na nju kao na babarogu, kakaj je bio Žan-Mari. Ako ostane u politici, pitanje je šta će biti za 5 godina.
J.H./RTL/Spiegel/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tužilaštvo u Pančevu naredilo je sprovođenje istrage protiv muškarca iz Grocke zbog sumnje da je u napuštenoj kući u Pančevu skoro dva meseca zlostavljao, mučio i obljubio devojčicu. Osumnjičeni je uhapšen i u pritvoru je
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pominju se konkretni slučajevi silovanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore u Bosni i Hercegovini, ranih devedesetih
Beograd na vodi odustao je od vraćanja „starog sjaja“ zgradi Pošte na Savskom trgu i njeno rušenje je odloženo. Prema dostupnim javnim podacima investitor je odlučio da odustane od zahteva za dobijanje lokacijskih uslova
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemajl Redža poručio je povodom Svetskog dana slobode medija, da je „digitalna budnost" ljudi na vlasti, povezanih sa vladom ili njenim pristalicama, prisutna na svim društvenim platformama i koristi se za omalovažavanje novinara koji su kritični prema Vladi, ali i drugih protivnika, piše RSE
Posle izlivanja bujičnih potoka i reka u Svrljigu stanje na teritoriji te opštine se stabilizuje, a nivo vode opada, potvrđeno je u Upravi za vanredne situacije u Nišu
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!