
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Sputnik via AP Photo
Grupa od preko 200 univerzitetskih profesora, akademika, episkopa Srpske pravoslavne crkve i drugih istaknutih ličnosti pokrenula je danas u Beogradu peticiju kojom se od Vlade Srbije i predsednika Republike Aleksandra Vučića traži da ne uvode sanckije niti da bilo kojom odlukom dovedu u pitanje saradnju sa Ruskom Federacijom
„Trajno savezništvo Srbije sa Ruskom Federacijom jedini je garant očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, kao i dejtonske ustavne pozicije Republike Srpske“, navodi se u peticiji kojom se od „najznačajnijih institucija srpskog naroda“ traži da odbace „pritiske i ucene Zapada“ i da ne uvode sankcije Rusiji.
Obrazloženje je poznato: srpski i ruski narod vežu „najtešnje veze“, „trajno savezništvo“ sa tom zemljom je jedini garant očuvanja teritorijalnog integriteta Srbije, odnosno Kosova i Metohije u njenom sastavu, kao i očuvanja dejtonske ustavne pozicije Republike Srpske.
Potpisnici peticije izrazili su nadu da će ukrajinski narod „odbaciti“ zapadne saveznike koji ih, kako se navodi, iz sebičnih interesa guraju u sukob sa „slovenskom braćom“.
Dodali su da iza peticije ne stoji „niti jedna politička organizacija“ i najavili da će drugi krug potpisnika objaviti na Dan pobede nad fašizmom, 9. maja.
Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Zoran Čvorović objasnio je na konferenciji za novinare da da uvođenje sankcija Rusiji ne ugrožava interese Moskve, već nacionalne interese Srbije. Vlasti možda „žele da se oslobode balasta i otvore vrata ulaska Srbije u NATO“, rekao je Čvorović i ocenio da se Evropska unija pokazala tokom „sukoba“ u Ukrajini kao „civilina filijala NATO-a“.
Na pitanje da li bi ekonomija Srbije trpela gubitke odlaskom stranih investitora u slučaju da Beograd ne uvede sankcije Moskvi, Čvorović je rekao da „ako nema nezavisne i suverene države, ne može biti ni privrede“, te da je „iuzorno govoriti o privredi u koloniji“.
Istoričar Miloš Ković je rekao da bi uvođenje sankcija Rusiji bilo sečenje grane na kojoj „Srbija sedi“, ali smatra je da po pojedinim reakcijama, među kojima je i ona bivšeg ministra spoljnih poslova Gorana Svilanovića, uveren da je odluka već doneta. Ković je upitao šta je Srbija dobila posle glasanja u Ujedinjenim nacijama za osudu Rusije: Kosovo je dobilo „džavelin“ rakete, pretnje su upućene lideru Srba BiH Miloradu Dodiku, kosovski piloti se obučavaju u Turskoj.
Profesor na Fillološkom fakultetu Milo Lompar, takođe jedan od inicijatora peticije, smatra da bi u slučaju uvođenja sankcija Rusiji trebalo pozvati na građansku neposlušnost.
Učesnici su na konferenciji za novinare emitovali video poruku pesnika i akademika Matije Bećkovića koji je istakao da „ni Hitler nije tražio od Srbije da šalje vojsku na Istočni front“ i da Srbija ne sme sebi da dozvoli poniženje uvođenjem sankcija Rusiji.
Među potpisnicima peticije su i Emir Kusturica, bivši ambasador u Rusiji Slavenko Terzić, profesor Filozofskog fakulteta u penziji Vasilije Krestić, Branislav Ristivojević, episkop kruševački David, episkop bački Irinej, Dragomir Anđelković, Kosta Čavoški i više od 200 drugih istaknututih ličnosti.
U Narodnoj skuštini su posle izbora zastupljene 4 izričito proruske frakcije: SPS, koalicija NADA, Zavetnici i Dveri. Veliko je pitanja šta većina funkcionera Srpske napredne stranke i budući poslanici misle o uvođenju sanckcija Rusiji, da li bi to smatrali izdajom.
M.N./FoNet/N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komenatare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve