
Savet REM-a
Četvoro članova Saveta REM-a podnelo ostavke
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića
Foto: Sputnik via AP Photo
Grupa od preko 200 univerzitetskih profesora, akademika, episkopa Srpske pravoslavne crkve i drugih istaknutih ličnosti pokrenula je danas u Beogradu peticiju kojom se od Vlade Srbije i predsednika Republike Aleksandra Vučića traži da ne uvode sanckije niti da bilo kojom odlukom dovedu u pitanje saradnju sa Ruskom Federacijom
„Trajno savezništvo Srbije sa Ruskom Federacijom jedini je garant očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, kao i dejtonske ustavne pozicije Republike Srpske“, navodi se u peticiji kojom se od „najznačajnijih institucija srpskog naroda“ traži da odbace „pritiske i ucene Zapada“ i da ne uvode sankcije Rusiji.
Obrazloženje je poznato: srpski i ruski narod vežu „najtešnje veze“, „trajno savezništvo“ sa tom zemljom je jedini garant očuvanja teritorijalnog integriteta Srbije, odnosno Kosova i Metohije u njenom sastavu, kao i očuvanja dejtonske ustavne pozicije Republike Srpske.
Potpisnici peticije izrazili su nadu da će ukrajinski narod „odbaciti“ zapadne saveznike koji ih, kako se navodi, iz sebičnih interesa guraju u sukob sa „slovenskom braćom“.
Dodali su da iza peticije ne stoji „niti jedna politička organizacija“ i najavili da će drugi krug potpisnika objaviti na Dan pobede nad fašizmom, 9. maja.
Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Zoran Čvorović objasnio je na konferenciji za novinare da da uvođenje sankcija Rusiji ne ugrožava interese Moskve, već nacionalne interese Srbije. Vlasti možda „žele da se oslobode balasta i otvore vrata ulaska Srbije u NATO“, rekao je Čvorović i ocenio da se Evropska unija pokazala tokom „sukoba“ u Ukrajini kao „civilina filijala NATO-a“.
Na pitanje da li bi ekonomija Srbije trpela gubitke odlaskom stranih investitora u slučaju da Beograd ne uvede sankcije Moskvi, Čvorović je rekao da „ako nema nezavisne i suverene države, ne može biti ni privrede“, te da je „iuzorno govoriti o privredi u koloniji“.
Istoričar Miloš Ković je rekao da bi uvođenje sankcija Rusiji bilo sečenje grane na kojoj „Srbija sedi“, ali smatra je da po pojedinim reakcijama, među kojima je i ona bivšeg ministra spoljnih poslova Gorana Svilanovića, uveren da je odluka već doneta. Ković je upitao šta je Srbija dobila posle glasanja u Ujedinjenim nacijama za osudu Rusije: Kosovo je dobilo „džavelin“ rakete, pretnje su upućene lideru Srba BiH Miloradu Dodiku, kosovski piloti se obučavaju u Turskoj.
Profesor na Fillološkom fakultetu Milo Lompar, takođe jedan od inicijatora peticije, smatra da bi u slučaju uvođenja sankcija Rusiji trebalo pozvati na građansku neposlušnost.
Učesnici su na konferenciji za novinare emitovali video poruku pesnika i akademika Matije Bećkovića koji je istakao da „ni Hitler nije tražio od Srbije da šalje vojsku na Istočni front“ i da Srbija ne sme sebi da dozvoli poniženje uvođenjem sankcija Rusiji.
Među potpisnicima peticije su i Emir Kusturica, bivši ambasador u Rusiji Slavenko Terzić, profesor Filozofskog fakulteta u penziji Vasilije Krestić, Branislav Ristivojević, episkop kruševački David, episkop bački Irinej, Dragomir Anđelković, Kosta Čavoški i više od 200 drugih istaknututih ličnosti.
U Narodnoj skuštini su posle izbora zastupljene 4 izričito proruske frakcije: SPS, koalicija NADA, Zavetnici i Dveri. Veliko je pitanja šta većina funkcionera Srpske napredne stranke i budući poslanici misle o uvođenju sanckcija Rusiji, da li bi to smatrali izdajom.
M.N./FoNet/N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komenatare i intervjue na www.vreme.com

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve