img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Država se ne menja ulaskom u kabinet ministra

31. oktobar 2026, 12:50 Goran Stojanović
Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima Foto: FoNet/Zoran Mrđa
Kako će formirati vlast
Copied

Studentska lista ima retku političku prednost: pobedu koja nije došla iz stranačke rutine, nego iz društvenog bunta protiv poniženja, korupcije i nasilja. Ali baš zato mora da se čuva najopasnije iluzije: da moralna nadmoć sama uređuje institucije

Iskustvo rada u vladi Zorana Đinđića ne ostavlja prostor za utešnu priču o Petom oktobru. O njemu se ne može govoriti samo kao o lepom sećanju, niti kao o dovršenom prazniku demokratije. Peti oktobar nije propao zato što nije bio pobeda. Bio je pobeda, velika i istorijska. Ali pobeda ruši vlast; promena države razgrađuje poredak koji tu vlast proizvodi, hrani i štiti.

Tada je osvojen politički trenutak, ali nije osvojena institucionalna dubina. Smenjeni su ljudi na vrhu, ali nisu dovoljno brzo promenjeni pravila, službe, tokovi novca, strah i navike poslušnosti. Ta razlika između pobede nad režimom i promene države skupo nas je koštala.

Vlast i država

Danas, posle pobede Studentske liste, ta se razlika ne sme ponovo izgubiti iz vida. Situacija nije ista. Đinđićeva vlada nastala je iz široke koalicije koja je znala koga ruši, ali nije imala isti odgovor na pitanje kakvu državu gradi. Studentska lista dolazi sa apsolutnom većinom. To ne znači da će posao biti lakši, nego da će izgovora biti manje.

Najveća greška posle Petog oktobra nije bila u tome što se nije znalo šta treba uraditi. Znalo se. Problem je bio u tome što se verovalo da će politička pobeda sama proizvesti institucionalni poredak. Nije ga proizvela. Država ima sopstvenu inerciju. Ona pamti kadrove, lojalnosti, tajne, ucene, navike, neformalne hijerarhije. U sociološkom smislu režim nije samo skup ljudi na vlasti, nego mreža interesa, institucija, strahova i simboličke moći. Ako ta mreža ostane netaknuta, ona preživi poraz svog vođe.

Država se ne menja ulaskom u kabinet ministra. Ona se menja tamo gde je režim najdublje ukopan: u dosijeima, službama, javnom novcu, frekvencijama, javnim preduzećima, konkursima koji to nisu i partijskim naredbama koje imaju snagu zakona. Ako se ti mehanizmi ne razgrade, režim preživi i sopstveni poraz. Izgubi lice na vrhu, ali sačuva reflekse, ljude, novac, arhive i strah.

Zato se pobeda nad Vučićem ne meri samo time da li je izgubio izbore. Meri se time da li će njegova mašina ostati bez goriva. A ta mašina neće stati sama od sebe. Ona raspolaže kapitalom kakav Milošević posle 2000-te nije imao u istom obliku: medijskim, poslovnim, kadrovskim, lokalnim i obaveštajnim. To su televizije, tabloidi, javna preduzeća, lokalni moćnici, firme navikle na državne poslove, stranački poverenici, botovske mreže i ljudi koji su naučili da se vlast ne pita, nego služi.

Peti oktobar 2000.
Foto: Draško Gagović
Peti oktobar 2000.

Delovati odmah

Taj kapital će pokušati da kupi vreme, priču i strah. Prvi pokušaj političkog preživljavanja neće doći kao program, nego kao narativ. Reći će da je lustracija osveta, istraga progon, otvaranje ugovora haos, smena nezakonitog direktora čistka, kontrola javnog novca napad na stabilnost, oslobađanje medija nasilje nad medijima. U toj inverziji biće sadržana prva ozbiljna politička bitka prelaznog perioda.

Zato Studentska lista ne sme da proizvodi slike osvete, ali ne sme ni da čeka da se sistem presabere. Potrebna je mirna ruka i precizan rez: brže od opstrukcije, sporije od besa.

U filozofskom smislu, ovde se ne radi o osveti, nego o obnovi javnog poretka. Pravda ne sme biti revanš, ali ni pomirenje sa zločinom države nad sopstvenim građanima. Pravo mora da zameni volju, postupak osvetu, dokaz politički poklič.

Zbog toga se prelazni period mora započeti tamo gde svaka odgovornost počinje: u obezbeđenju dokaza. U ministarstvima, javnim preduzećima, policiji, BIA, poreskim organima, katastru, tužilaštvima, regulatornim telima i državnim fondovima mora se odmah zaštititi dokumentacija.

Mora se obezbediti digitalni trag i znati ko je imao pristup predmetima, ugovorima, spiskovima isplata i službenim beleškama. Bez dokaza, svaka reforma postaje moralni govor. A moralni govor u Srbiji traje dok ga ne pojede sledeći tabloidni naslov.

Aparat sile

Istovremeno, mora se otvoriti pitanje aparata sile. Tu se Peti oktobar najviše spotakao. Pobuna JSO bila je rana opomena da se demokratska vlast ne može osloniti na aparat koji se u presudnom času ponaša kao zaseban centar moći. Danas to ne mora izgledati isto. Ne mora biti kolona pod oružjem. Dovoljno je da policija ne dostavi podatke tužilaštvu, da se službena beleška izgubi, da se svedok zaplaši, da se istraga uspava. Autoritarni aparat ne mora da puca da bi se branio. Ponekad je dovoljno da ćuti.

Zato posebna tužilačka policija nije tehničko pitanje. To je pitanje da li će tužilaštvo imati ruke ili će i dalje morati da moli one koje treba da istražuje. Ali ni tu ne sme biti improvizacije. Nova vlast ne sme da napravi svoju partijsku policiju umesto njihove. Mora da uspostavi službu koja odgovara zakonu, tužiocu i sudu, a ne pobedniku izbora.

Lustracija dolazi tek onda kada se velika reč prevede u precizan postupak. Iskustvo posle 2000. je neumoljivo: zakon je postojao, komisija nije zaživela, dosijei nisu otvoreni, odgovornost nije utvrđena. Ako Studentska lista hoće lustraciju, mora odmah da kaže šta je njen predmet, za koja dela, u kom postupku, sa kojim dokazima, pred kojim telom i uz koju pravnu zaštitu. Ne sme se kažnjavati pripadnost, nego zloupotreba javne moći. Ne sme se izjednačiti čovek ucenjen da ide na miting sa čovekom koji je ucenu organizovao.

Posebno pažljivo mora se preseći veza između države i novca. Vučićev sistem nije živeo samo od propagande. Živeo je od javnih nabavki, posebnih zakona, međudržavnih ugovora, javnih preduzeća, subvencija, reklama, nameštenih konkursa i straha dobavljača.

Korupcija nije samo moralni kvar. Ona je način upravljanja. Proizvodi poslušne direktore, zavisne medije, ucenjene radnike i bogate posrednike. Ako ostane isti način raspolaganja novcem, promena vlasti će proizvesti samo novu klasu nedodirljivih.

Zoran Đinđić
Foto: Goranka Matić
Zoran Đinđić

Mediji

Ni mediji se ne oslobađaju prostom promenom urednika. Ne sme biti pobedničke osvete i političkog preuzimanja frekvencija. Ali ne sme biti ni lažne neutralnosti prema sistemu koji je od javnog informisanja napravio fabriku straha. Medijska sloboda se uspostavlja razotkrivanjem vlasnika, ukidanjem prikrivenog finansiranja poslušnih, reformom REM-a, oslobađanjem javnog servisa i objavljivanjem tokova državnog oglašavanja. Nacionalna frekvencija nije ratni plen.

Iza svega stoji javni sektor, najšira društvena baza autoritarizma. Tu se sistem vidi najjasnije, jer pogađa čoveka u stomak. Građanin koji zna da mu posao zavisi od partijske poruke nije slobodan građanin. Formalno, on može da glasa kako hoće. Ali ako direktor vodi računa ko se nije pojavio na skupu, ako mu ugovor ističe za tri meseca, njegova sloboda ostaje upisana u zakon, ali ne i u život. Depolitizacija javnog sektora zato nije administrativna reforma, nego socijalna zaštita slobode.

Najvažnije je, međutim, da nova većina odmah prihvati ograničenja sopstvene moći. Ako Studentska lista hoće da razgradi Vučićev sistem, mora da počne od pravila koja neće važiti samo za poražene, nego i za pobednike. Vlast se menja kada drugi ljudi sednu u iste kancelarije. Država se menja kada ni ti drugi ljudi više ne mogu da rade ono što su zamerali prethodnima.

Istorijska šansa za samoograničenje

Studentska lista ima retku političku prednost: pobedu koja nije došla iz stranačke rutine, nego iz društvenog bunta protiv poniženja, korupcije i nasilja. Ali baš zato mora da se čuva najopasnije iluzije: da moralna nadmoć sama uređuje institucije. Ne uređuje. Institucije se uređuju pravilima, dokazima, rokovima, javnošću rada i spremnošću vlasti da izgubi neku bitku pred nezavisnim organom.

Ako prva odluka bude samo smena ljudi, pervertirani sistem će preživeti. Ako među prvim odlukama bude zaštita dokaza, razotkrivanje tokova novca, nezavisna istraga, jasna lustracija, slobodan javni servis i konkurs umesto partijskog postavljenja, onda će pobeda početi da liči na promenu države.

Najvažniji test Studentske liste neće biti koliko brzo može da kazni Vučićeve ljude. Najvažniji test biće koliko brzo može da napravi institucije koje će, koliko sutra, biti sposobne da kontrolišu i njene predstavnike u vlasti. Tek tada poraz jednog autokrate neće biti samo smena vlasti, nego kraj autoritarnog modela države protiv koga smo se izjasnili na izborima.

Autor je bio pomoćnik ministra za rad u vladi Zorana Đinđića

Tagovi:

Zoran Đinđić Peti oktobar Studentska lista
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Izbori 2026

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

N1: SNS se žalila međunarodnim institucijama na SL i Čupića

Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure