img
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

08. jun 2022, 19:49 S.P
Foto: Tanjug/Vlada Severne Republike Makedonije
Zajedničko rešavanje balkanskih problema: Zoran Tegeltija, Aleksandar Vučić, Dimitar Kovačevski, Edi Radas, Dritan Abazović
Copied

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Lideri Severne Makedonije, Albanije i Srbije potpisali su danas na Samitu inicijative Otvoreni Balkan sporazum o međusobnom priznavanju diploma i sertifikata koje se odnose na obrazovanje.

Pored tog jednog sporazuma, već po tradiciji skupova u okviru Otvorenog Balkana, potpisano je i nekoliko memoranduma koji se odnose na oblasti kulture, turizma i poreske politike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je inicijativa ljudi sa Balkana „nezaustavljiva“. Uz mnogo već poznatih fraza o velikom značaju inicijative, Vučić je predložio da tri zemlje formiraju radne grupe koje bi pomogle da se „zima preživi“ i da se prevaziđu poteškoće sa namirnicama i energentima.

Za premijera Albanije Edija Ramu kriza i rat u Ukrajini dodatni su podsticaj da se saradnja među zemljama u regionu pojača i da inicijativa Otvoreni Balkan „bude još nužnija nego što je pre bila“.

Iako inicijativa živi već sada tri godine, ovo je tek drugi put da je tokom procesa došlo do potpisivanja konkretnih sporazuma. To se pre Ohrida desilo samo u Tirani, u decembru prošle godine. Uglavnom su se susreti završavali potpisivanjem velikog broja memoranduma i sladunjavim rečima o značaju povezivanja regiona iznutra.

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. „Zeleni koridori“ i brži prelaz kamiona na granicama tri države zahvaljujući saradnji u fitosanitarnoj i veterinarskoj oblasti, jedini su opipljiv napredak na terenu.

Pojedini eksperti za regionalne prilike nisu prestali da inicijativu karakterišu kao kreiranje samo slike Evropskoj uniji da u ovom delu regiona postoje dobrosusedski odnosi. Neretko se podseća da na ovom prostoru već postoji gotovo identična inicijativa – Zajedničko regionalno tržište (CRM) koje okuplja svih šest država regiona u okviru Berlinskog procesa.

Da treba iskoristiti već postojeće mehanizme regionalne saradnje poručili su danas i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Iako Evropska unija zvanično nije dala „zeleno svetlo“ Otvorenom Balkanu i lidere stalno poziva da se vrate kreiranju CRM-a, Varhelji je danas rekao bi Otvoreni Balkan mogao da predstavlja „mogućnsost da Zapadni Balkan rešava svoje probleme, ali i ubrza put ka EU“.

Izaslanik SAD-a, koje otvoreno od početka podržavaju albanskog, srpskog i makedonskog rukovodstva, naglasio je da bi Otvoreni Balkan trebalo da bude otvoren za sve i da obuhvati svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Te države nepoverljive su prema namerama Rame i Vučića, i zabrinute da inicijativa ne počiva na evropskim standardima i da će to region samo udaljiti od EU. Sve tri države saglasne su da bi region trebalo da finalizuje CRM, pre nego da se bavi novim inicijativama poput Otvorenog Balkana.

Bez obzira na skepsu, skupu na Ohridu prisustvovao je premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Nakon što je premijer Albanije Edi Rama na svojim društvenim mrežama napisao da Abazović „zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“, crnogorski premijer je to demantovao i rekao da je na Ohrid nije došao zbog toga.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima, iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi kako bi na kraju dana imali više razumevanja i bolju saradnju“, rekao je Dritan Abazović koji se na skupu Otvoreni Balkan pojavio kao posmatrač. Posmatrač je bio i predsedavajući Većem ministara BiH Zoran Tegeltija. Kao saradnik blizak Miloradu Dodiku, ocenio je ideju regionalne saradnje u okviru Otvorenog Balkana kao dobru i dodao da je „teško govoriti o razlozima zašto ta odluka još nije doneta“.

S.P./ FoNet / RTS / EWB

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Vučić Otvoreni Balkan Abazović Ohrid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograđanka

Vesti

01.oktobar 2026. I.C.

Radnici Robnih kuća „Beograd“ najavili protest zbog neisplaćenih otpremnina

Radnici Robnih kuća „Beograd" najavljuju protest zbog neisplaćenih otpremnina u iznosu od 4,7 miliona evra za preko tri hiljade radnika

sns satori, vucic u alibunaru

Analiza

01.oktobar 2026. Marija L. Janković

Zašto Vučić potura žene u prvi plan svoje kampanje

Aleksandar Vučić nikako ne može da nađe zlatnu nišu kampanje. Posle šatri i terevenki, pa potkupljivanja birača njihovim novcima, sada je u centar svoje bitke stavio - žene. Ali to radi uz korišćenje najnižih kvazipsiholoških stereotipa

Sa transparentom

Izbori 2026.

01.oktobar 2026. Bojan Bednar

Odbrana transparenata: Aktivisti Studentske liste kao na frontu

Za studente koji kampanju vode na ulici, granica između političkog marketinga i rizika po ličnu bezbednost postala je prilično tanka. U nekim slučajevima kao da su se obreli „na frontu“

Vesti

01.oktobar 2026. Tamara Skrozza

Biljana Plavšić (1930-2026): Osuđenica za ratne zločine koja je priznala pa negirala krivicu

Povodom smrti Biljane Plavšić, „Vreme“ objavljuje tekst Tamare Skrozze „Apsolutni prijatelji“ iz 2009. godine, nastao u vreme kada je Plavšić, posle izdržane kazne, puštena iz švedskog zatvora i vratila se u Beograd

Plavšić

Republika Srpska

01.oktobar 2026. I. M.

Preminula Biljana Plavšić, bivša predsednica Republike Srpske osuđena u Hagu

Biljana Plavšić, bivša predsednica Republike Srpske osuđena pred Haškim tribunalom na 11 godina zatvora, preminula je u Beogradu u 96. godini

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1865
Poslednje izdanje

Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu

Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati se
Izbori 2026: 26 godina posle Petog oktobra

Noćna mora Aleksandra Vučića

Kampanja

Ko stoji sa druge strane vrata

Izbori 2026. (2)

Pobednik nosi sve

Intervju: Peter Vukašinović Klem, Mađarski restart

Buđenje iz košmara

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure