img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

08. јун 2022, 19:49 S.P
Foto: Tanjug/Vlada Severne Republike Makedonije
Zajedničko rešavanje balkanskih problema: Zoran Tegeltija, Aleksandar Vučić, Dimitar Kovačevski, Edi Radas, Dritan Abazović
Copied

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Lideri Severne Makedonije, Albanije i Srbije potpisali su danas na Samitu inicijative Otvoreni Balkan sporazum o međusobnom priznavanju diploma i sertifikata koje se odnose na obrazovanje.

Pored tog jednog sporazuma, već po tradiciji skupova u okviru Otvorenog Balkana, potpisano je i nekoliko memoranduma koji se odnose na oblasti kulture, turizma i poreske politike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je inicijativa ljudi sa Balkana „nezaustavljiva“. Uz mnogo već poznatih fraza o velikom značaju inicijative, Vučić je predložio da tri zemlje formiraju radne grupe koje bi pomogle da se „zima preživi“ i da se prevaziđu poteškoće sa namirnicama i energentima.

Za premijera Albanije Edija Ramu kriza i rat u Ukrajini dodatni su podsticaj da se saradnja među zemljama u regionu pojača i da inicijativa Otvoreni Balkan „bude još nužnija nego što je pre bila“.

Iako inicijativa živi već sada tri godine, ovo je tek drugi put da je tokom procesa došlo do potpisivanja konkretnih sporazuma. To se pre Ohrida desilo samo u Tirani, u decembru prošle godine. Uglavnom su se susreti završavali potpisivanjem velikog broja memoranduma i sladunjavim rečima o značaju povezivanja regiona iznutra.

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. „Zeleni koridori“ i brži prelaz kamiona na granicama tri države zahvaljujući saradnji u fitosanitarnoj i veterinarskoj oblasti, jedini su opipljiv napredak na terenu.

Pojedini eksperti za regionalne prilike nisu prestali da inicijativu karakterišu kao kreiranje samo slike Evropskoj uniji da u ovom delu regiona postoje dobrosusedski odnosi. Neretko se podseća da na ovom prostoru već postoji gotovo identična inicijativa – Zajedničko regionalno tržište (CRM) koje okuplja svih šest država regiona u okviru Berlinskog procesa.

Da treba iskoristiti već postojeće mehanizme regionalne saradnje poručili su danas i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Iako Evropska unija zvanično nije dala „zeleno svetlo“ Otvorenom Balkanu i lidere stalno poziva da se vrate kreiranju CRM-a, Varhelji je danas rekao bi Otvoreni Balkan mogao da predstavlja „mogućnsost da Zapadni Balkan rešava svoje probleme, ali i ubrza put ka EU“.

Izaslanik SAD-a, koje otvoreno od početka podržavaju albanskog, srpskog i makedonskog rukovodstva, naglasio je da bi Otvoreni Balkan trebalo da bude otvoren za sve i da obuhvati svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Te države nepoverljive su prema namerama Rame i Vučića, i zabrinute da inicijativa ne počiva na evropskim standardima i da će to region samo udaljiti od EU. Sve tri države saglasne su da bi region trebalo da finalizuje CRM, pre nego da se bavi novim inicijativama poput Otvorenog Balkana.

Bez obzira na skepsu, skupu na Ohridu prisustvovao je premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Nakon što je premijer Albanije Edi Rama na svojim društvenim mrežama napisao da Abazović „zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“, crnogorski premijer je to demantovao i rekao da je na Ohrid nije došao zbog toga.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima, iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi kako bi na kraju dana imali više razumevanja i bolju saradnju“, rekao je Dritan Abazović koji se na skupu Otvoreni Balkan pojavio kao posmatrač. Posmatrač je bio i predsedavajući Većem ministara BiH Zoran Tegeltija. Kao saradnik blizak Miloradu Dodiku, ocenio je ideju regionalne saradnje u okviru Otvorenog Balkana kao dobru i dodao da je „teško govoriti o razlozima zašto ta odluka još nije doneta“.

S.P./ FoNet / RTS / EWB

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Vučić Otvoreni Balkan Abazović Ohrid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti

Studenti

13.јул 2026. B. B.

Studenti pitaju Vučića: Ko si, bre, ti – da se uprkos Ustavu pitaš o svemu

„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Apelacioni sud

13.јул 2026. I.M.

Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića za pad nadstrešnice u Novom Sadu

Posle usvajanja žalbe Višeg javnog tužilaštva, Apelacioni sud u Novom Sadu preinačio je odluku Višeg suda i potvrdio optužnicu protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i još četvoro okrivljenih

Nedeljko Elek

Bosna i Hercegovina

13.јул 2026. B. B.

Zašto je smenjen Nedeljko Elek, Dodikov prijatelj i napadač na studente

Smena Nedeljka Eleka usledila je nakon što je javno kritikovao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira

Savet Regulatornog tela za elektronske medije

REM

13.јул 2026. A.I.

Konstitutivna sednica Saveta REM-a iduće nedelje, izbor predsednika pod znakom pitanja

U Savetu REM-a vlada pat pozicija – četiri nezavisna kandidata i četiri sa spiska režima. Deveti član, koji će biti jezičak na vagi, još uvek je neizvestan. Nerešene prijave na rad elektronskih medija gomilaju se više od godinu i po dana

Crna Gora, Risan

Hronika

13.јул 2026. I.M.

Tragedija kod Risna: Poginula jedna osoba, 16 povređenih, svi putnici iz Srbije

Teška saobraćajna nesreća kod Risna odnela je jedan život, dok je 16 osoba povređeno nakon što je kombi sleteo s puta. Devetoro putnika zadobilo je teške telesne povrede, a petoro lakše, saopštio je direktor bolnice u Risnu

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure