img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

08. jun 2022, 19:49 S.P
Foto: Tanjug/Vlada Severne Republike Makedonije
Zajedničko rešavanje balkanskih problema: Zoran Tegeltija, Aleksandar Vučić, Dimitar Kovačevski, Edi Radas, Dritan Abazović
Copied

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Lideri Severne Makedonije, Albanije i Srbije potpisali su danas na Samitu inicijative Otvoreni Balkan sporazum o međusobnom priznavanju diploma i sertifikata koje se odnose na obrazovanje.

Pored tog jednog sporazuma, već po tradiciji skupova u okviru Otvorenog Balkana, potpisano je i nekoliko memoranduma koji se odnose na oblasti kulture, turizma i poreske politike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je inicijativa ljudi sa Balkana „nezaustavljiva“. Uz mnogo već poznatih fraza o velikom značaju inicijative, Vučić je predložio da tri zemlje formiraju radne grupe koje bi pomogle da se „zima preživi“ i da se prevaziđu poteškoće sa namirnicama i energentima.

Za premijera Albanije Edija Ramu kriza i rat u Ukrajini dodatni su podsticaj da se saradnja među zemljama u regionu pojača i da inicijativa Otvoreni Balkan „bude još nužnija nego što je pre bila“.

Iako inicijativa živi već sada tri godine, ovo je tek drugi put da je tokom procesa došlo do potpisivanja konkretnih sporazuma. To se pre Ohrida desilo samo u Tirani, u decembru prošle godine. Uglavnom su se susreti završavali potpisivanjem velikog broja memoranduma i sladunjavim rečima o značaju povezivanja regiona iznutra.

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. „Zeleni koridori“ i brži prelaz kamiona na granicama tri države zahvaljujući saradnji u fitosanitarnoj i veterinarskoj oblasti, jedini su opipljiv napredak na terenu.

Pojedini eksperti za regionalne prilike nisu prestali da inicijativu karakterišu kao kreiranje samo slike Evropskoj uniji da u ovom delu regiona postoje dobrosusedski odnosi. Neretko se podseća da na ovom prostoru već postoji gotovo identična inicijativa – Zajedničko regionalno tržište (CRM) koje okuplja svih šest država regiona u okviru Berlinskog procesa.

Da treba iskoristiti već postojeće mehanizme regionalne saradnje poručili su danas i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Iako Evropska unija zvanično nije dala „zeleno svetlo“ Otvorenom Balkanu i lidere stalno poziva da se vrate kreiranju CRM-a, Varhelji je danas rekao bi Otvoreni Balkan mogao da predstavlja „mogućnsost da Zapadni Balkan rešava svoje probleme, ali i ubrza put ka EU“.

Izaslanik SAD-a, koje otvoreno od početka podržavaju albanskog, srpskog i makedonskog rukovodstva, naglasio je da bi Otvoreni Balkan trebalo da bude otvoren za sve i da obuhvati svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Te države nepoverljive su prema namerama Rame i Vučića, i zabrinute da inicijativa ne počiva na evropskim standardima i da će to region samo udaljiti od EU. Sve tri države saglasne su da bi region trebalo da finalizuje CRM, pre nego da se bavi novim inicijativama poput Otvorenog Balkana.

Bez obzira na skepsu, skupu na Ohridu prisustvovao je premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Nakon što je premijer Albanije Edi Rama na svojim društvenim mrežama napisao da Abazović „zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“, crnogorski premijer je to demantovao i rekao da je na Ohrid nije došao zbog toga.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima, iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi kako bi na kraju dana imali više razumevanja i bolju saradnju“, rekao je Dritan Abazović koji se na skupu Otvoreni Balkan pojavio kao posmatrač. Posmatrač je bio i predsedavajući Većem ministara BiH Zoran Tegeltija. Kao saradnik blizak Miloradu Dodiku, ocenio je ideju regionalne saradnje u okviru Otvorenog Balkana kao dobru i dodao da je „teško govoriti o razlozima zašto ta odluka još nije doneta“.

S.P./ FoNet / RTS / EWB

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Vučić Otvoreni Balkan Abazović Ohrid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pripadnici Kfora na mostu na Ibru u Kosovskoj Mitrovici

KiM

10.avgust 2026. B. B.

Kfor: Bezbednosna situacija na Kosovu poboljšana, sledi povlačanje sa glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici

Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.

Mihael Martens

Reagovanja

10.avgust 2026. A. I.

Dopis FAZ-a „Vremenu“: Redakcija se ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali neće tolerisati klevete i pretnje njihovom dopisniku

Novinar „Frankfurter algemajne cajtung“ Mihael Martens je u Beogradu pitao Zelenskog kako da Evropa pomogne da se „ubije više Rusa“, to jest „ruskih vojnika“. Redakcija se u dopisu „Vremenu“ ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali preti pravnim merama svima koji kleveću i prete Martensu

Slučaj Slobodana Milenkovića

10.avgust 2026. I.M.

Tomanović: Inspektor koji je otkrio „Jovanjicu“ trajno premešten iz UKP-a

Slobodan Milenković, bivši načelnik Odeljenja za borbu protiv droga koji je otkrio plantažu „Jovanjica“, trajno je premešten iz Uprave kriminalističke policije u Sektor za informacione tehnologije MUP-a, saopštila je Advokatska kancelarija Tomanović

Predsednik Srbije

Kosovo i Metohija

10.avgust 2026. Anja Mihić

Gospodar voda i Kosova: Može li Vučić da „zavrne“ Ibar

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapretio je promenom vodotoka reke Ibar zbog toga što se po nalogu Prištine ruše srpske kuće na Gazivodama. Za inženjere je ova izjava „besmislica” koja "veze nema sa zdravim razumom"

Bivši mađarski predsednik

Bivši predsednik Mađarske

10.avgust 2026. I.M.

Viktor Orban u Guči: Rakija, pečenje, trube i društvo koje govori više od reči

Sa vlasti svrgnuti bivši premijer Mađarske Viktor Orban šetao se među posetiocima Sabora trubača u Guči, fotografisao i družio. Bio je bez obezbeđenja i Vučića, a rado je izlazio u susret građanima koji su želeli da se slikaju sa njim. Snimci iz Guče otkrivaju i drugu priču

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure