img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

08. jun 2022, 19:49 S.P
Foto: Tanjug/Vlada Severne Republike Makedonije
Zajedničko rešavanje balkanskih problema: Zoran Tegeltija, Aleksandar Vučić, Dimitar Kovačevski, Edi Radas, Dritan Abazović
Copied

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Lideri Severne Makedonije, Albanije i Srbije potpisali su danas na Samitu inicijative Otvoreni Balkan sporazum o međusobnom priznavanju diploma i sertifikata koje se odnose na obrazovanje.

Pored tog jednog sporazuma, već po tradiciji skupova u okviru Otvorenog Balkana, potpisano je i nekoliko memoranduma koji se odnose na oblasti kulture, turizma i poreske politike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je inicijativa ljudi sa Balkana „nezaustavljiva“. Uz mnogo već poznatih fraza o velikom značaju inicijative, Vučić je predložio da tri zemlje formiraju radne grupe koje bi pomogle da se „zima preživi“ i da se prevaziđu poteškoće sa namirnicama i energentima.

Za premijera Albanije Edija Ramu kriza i rat u Ukrajini dodatni su podsticaj da se saradnja među zemljama u regionu pojača i da inicijativa Otvoreni Balkan „bude još nužnija nego što je pre bila“.

Iako inicijativa živi već sada tri godine, ovo je tek drugi put da je tokom procesa došlo do potpisivanja konkretnih sporazuma. To se pre Ohrida desilo samo u Tirani, u decembru prošle godine. Uglavnom su se susreti završavali potpisivanjem velikog broja memoranduma i sladunjavim rečima o značaju povezivanja regiona iznutra.

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. „Zeleni koridori“ i brži prelaz kamiona na granicama tri države zahvaljujući saradnji u fitosanitarnoj i veterinarskoj oblasti, jedini su opipljiv napredak na terenu.

Pojedini eksperti za regionalne prilike nisu prestali da inicijativu karakterišu kao kreiranje samo slike Evropskoj uniji da u ovom delu regiona postoje dobrosusedski odnosi. Neretko se podseća da na ovom prostoru već postoji gotovo identična inicijativa – Zajedničko regionalno tržište (CRM) koje okuplja svih šest država regiona u okviru Berlinskog procesa.

Da treba iskoristiti već postojeće mehanizme regionalne saradnje poručili su danas i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Iako Evropska unija zvanično nije dala „zeleno svetlo“ Otvorenom Balkanu i lidere stalno poziva da se vrate kreiranju CRM-a, Varhelji je danas rekao bi Otvoreni Balkan mogao da predstavlja „mogućnsost da Zapadni Balkan rešava svoje probleme, ali i ubrza put ka EU“.

Izaslanik SAD-a, koje otvoreno od početka podržavaju albanskog, srpskog i makedonskog rukovodstva, naglasio je da bi Otvoreni Balkan trebalo da bude otvoren za sve i da obuhvati svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Te države nepoverljive su prema namerama Rame i Vučića, i zabrinute da inicijativa ne počiva na evropskim standardima i da će to region samo udaljiti od EU. Sve tri države saglasne su da bi region trebalo da finalizuje CRM, pre nego da se bavi novim inicijativama poput Otvorenog Balkana.

Bez obzira na skepsu, skupu na Ohridu prisustvovao je premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Nakon što je premijer Albanije Edi Rama na svojim društvenim mrežama napisao da Abazović „zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“, crnogorski premijer je to demantovao i rekao da je na Ohrid nije došao zbog toga.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima, iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi kako bi na kraju dana imali više razumevanja i bolju saradnju“, rekao je Dritan Abazović koji se na skupu Otvoreni Balkan pojavio kao posmatrač. Posmatrač je bio i predsedavajući Većem ministara BiH Zoran Tegeltija. Kao saradnik blizak Miloradu Dodiku, ocenio je ideju regionalne saradnje u okviru Otvorenog Balkana kao dobru i dodao da je „teško govoriti o razlozima zašto ta odluka još nije doneta“.

S.P./ FoNet / RTS / EWB

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Abazović Ohrid Otvoreni Balkan Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dragan Markovina

Iz novog broja „Vremena”

24.decembar 2025. N. S. / K. S.

Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Sudije Ustavnog suda sa Anom Brnabić

Ustavni sud

24.decembar 2025. Katarina Stevanović

Sudije Ustavnog suda: Da li je lojalnost Vučiću jača od zaklinjanja u nepristrasnost?

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića

Srpska diplomatija

24.decembar 2025. Marija L. Janković

Krah srpske diplomatije: Ni EU, ni SAD, ni Rusija

Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Izbori u Visokom savetu tužilaštva

23.decembar 2025. Ivan Mitkovski

Stamenković o izborima za VST: Pobedilo je nezavisno tužilaštvo

Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva

Nije teško naći odgovor na pitanje zašto ova pobuna protiv Vučićeve vlasti – ko zna koja po redu – najduže traje i ima šanse na uspeh.

Predstojeći izbori

23.decembar 2025. I.M.

„28. 12. cela Srbija raspisuje pobedu!“: Studenti objavili lokacije gde će skupljati potpise

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure