img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Otvoreni Balkan: Samitovanje uz vetar

08. jun 2022, 19:49 S.P
Foto: Tanjug/Vlada Severne Republike Makedonije
Zajedničko rešavanje balkanskih problema: Zoran Tegeltija, Aleksandar Vučić, Dimitar Kovačevski, Edi Radas, Dritan Abazović
Copied

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori bez obzira na to što je samitu u sredu prisustvovao premijer Dritan Abazović

Lideri Severne Makedonije, Albanije i Srbije potpisali su danas na Samitu inicijative Otvoreni Balkan sporazum o međusobnom priznavanju diploma i sertifikata koje se odnose na obrazovanje.

Pored tog jednog sporazuma, već po tradiciji skupova u okviru Otvorenog Balkana, potpisano je i nekoliko memoranduma koji se odnose na oblasti kulture, turizma i poreske politike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je inicijativa ljudi sa Balkana „nezaustavljiva“. Uz mnogo već poznatih fraza o velikom značaju inicijative, Vučić je predložio da tri zemlje formiraju radne grupe koje bi pomogle da se „zima preživi“ i da se prevaziđu poteškoće sa namirnicama i energentima.

Za premijera Albanije Edija Ramu kriza i rat u Ukrajini dodatni su podsticaj da se saradnja među zemljama u regionu pojača i da inicijativa Otvoreni Balkan „bude još nužnija nego što je pre bila“.

Iako inicijativa živi već sada tri godine, ovo je tek drugi put da je tokom procesa došlo do potpisivanja konkretnih sporazuma. To se pre Ohrida desilo samo u Tirani, u decembru prošle godine. Uglavnom su se susreti završavali potpisivanjem velikog broja memoranduma i sladunjavim rečima o značaju povezivanja regiona iznutra.

Mada bi se po agresivnoj kampanji i promociji inicijative u albanskim i srpskim medijima moglo reći da je inicijativa nešto najznačajnije što je došlo iz regiona, stvarni pomaci gotovo da su neprimetni. „Zeleni koridori“ i brži prelaz kamiona na granicama tri države zahvaljujući saradnji u fitosanitarnoj i veterinarskoj oblasti, jedini su opipljiv napredak na terenu.

Pojedini eksperti za regionalne prilike nisu prestali da inicijativu karakterišu kao kreiranje samo slike Evropskoj uniji da u ovom delu regiona postoje dobrosusedski odnosi. Neretko se podseća da na ovom prostoru već postoji gotovo identična inicijativa – Zajedničko regionalno tržište (CRM) koje okuplja svih šest država regiona u okviru Berlinskog procesa.

Da treba iskoristiti već postojeće mehanizme regionalne saradnje poručili su danas i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Iako Evropska unija zvanično nije dala „zeleno svetlo“ Otvorenom Balkanu i lidere stalno poziva da se vrate kreiranju CRM-a, Varhelji je danas rekao bi Otvoreni Balkan mogao da predstavlja „mogućnsost da Zapadni Balkan rešava svoje probleme, ali i ubrza put ka EU“.

Izaslanik SAD-a, koje otvoreno od početka podržavaju albanskog, srpskog i makedonskog rukovodstva, naglasio je da bi Otvoreni Balkan trebalo da bude otvoren za sve i da obuhvati svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

I pored poziva, prema Otvorenom Balkanu skeptični su i dalje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Te države nepoverljive su prema namerama Rame i Vučića, i zabrinute da inicijativa ne počiva na evropskim standardima i da će to region samo udaljiti od EU. Sve tri države saglasne su da bi region trebalo da finalizuje CRM, pre nego da se bavi novim inicijativama poput Otvorenog Balkana.

Bez obzira na skepsu, skupu na Ohridu prisustvovao je premijer Crne Gore, Dritan Abazović. Nakon što je premijer Albanije Edi Rama na svojim društvenim mrežama napisao da Abazović „zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“, crnogorski premijer je to demantovao i rekao da je na Ohrid nije došao zbog toga.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima, iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi kako bi na kraju dana imali više razumevanja i bolju saradnju“, rekao je Dritan Abazović koji se na skupu Otvoreni Balkan pojavio kao posmatrač. Posmatrač je bio i predsedavajući Većem ministara BiH Zoran Tegeltija. Kao saradnik blizak Miloradu Dodiku, ocenio je ideju regionalne saradnje u okviru Otvorenog Balkana kao dobru i dodao da je „teško govoriti o razlozima zašto ta odluka još nije doneta“.

S.P./ FoNet / RTS / EWB

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Abazović Ohrid Otvoreni Balkan Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Ministre Selakoviću, zakonu i pravdi nećete pobeći“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure