img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

28. mart 2022, 20:19 A. I
Foto: Wikipedia
Kolateralna zapadnih sankcija protiv Rusije: Ana Netrepko
Copied

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Dok ruske trupe razaraju ukrajinske gradove, sistematski gađaju civilne ciljeve, izazivaju humanitarnu katastrofu i u bekstvo teraju milione Ukrajinaca, ruski prorežimski mediji izveštavaju kako se „specijalna vojna operacija“ odvija po planu. Ruska agresija i okupacija delova teritorije Ukrajine se predstavlja kao „odbrana“ od Ukrajine, koja zato što ugrožava Ruse treba da se „denacifikuje“ i „demilitarizuje“.

Ruski mediji o invaziji Rusije na Ukrajinu smeju da izveštavaju isključivo prema striktnom ratnom protokolu i zbranjeno im je da citiraju zapadne medije, osim kada kritikuju reakacije na Zapadu na brutalnu rusku agresiju, od kojih neke, doduše, zaista jesu glupe, o čemu je pisao i londonski „Tajms“.

Embargo na ruski balet

Pa tako državna televizija Raša Tudej (RT), koja se emituje na engleskom jeziku i kojoj je kao „Putinovoj propagandnoj mašini“ oduzeta licenca u Evropskoj uniji, pod naslovom „Umetnost nam daje nadu“ u izboru tekstova iz strana štampe prenosi tekst kolumniste „Tajmsa“ Dejvida Listera koji se protivi „ratu” Zapada protiv ruske kulture, „militarizaciji“ umetnosti koja ima „isceliteljsku moć i daje nadu“.

„’Кulturni rat’ protiv Rusije počeo je sa Boljšoj teatrom“, piše Lister, i to samo 24 sata nakon početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini kada je Кraljevska opera u Londonu otkazala turneju umetnika Boljšoja koja je bila zakazana za leto. Potom su pozorišta Nortemptona i Vulverhemptona otkazala turneju Ruskog državnog baleta Sibira.

Nepoželjna Ana Netrepko

Pozorišta širom sveta, uključujići i njujoršku Metropoliten operu, otkazala su i nastupe možda najbolje operske pevačice današnjice Аne Netrepko, pošto je odbila da osudi ruskog predsednika Vladimira Putina. Prema rečima generalnog direktora pozorišta Petera Gelba, Netrepko je „jedna od najvećih pevačica u istoriji Metropolitan opere“, ali su prinuđeni da joj otkažu nastupe zbog događaja u Ukrajini.

Lister takvu odluku naziva „potpuno nelogičnom“ i objašnjava koliko je ljudima poput Netrepkove, koja ima porodicu u Rusiji, teško da javno osude državno rukovdstvo Rusije.

Na udaru se našao i dirigent Valerij Gergijev, poznat po svojoj blagonaklonosti prema Vladimiru Putinu, koji je izgubio mnoge angažmane širom sveta, uključujući i poziciju počasnog predsednika Međunarodnog festivala u Еdinburgu.

Zabrana Dostojevskog

IMG-1872
Fjodor Mihajlovič Dostojevski / Foto: Wikipedia

„Zašto se ograničavati samo na žive ruske umetnike“, piše Lister. Tako je Univerzitet u Milanu zabranio predavanja o delu Fjodora Dostojevskog „da bi se izbegle bilo kakve nesuglasice“, što je izazvalo glasnu polemiku.

Netfliks je zatim iz distribucije povukao četiri nove ruske drame, uključujući filmsku adaptaciju Аne Кarenjine Lava Tolstoja. А Filharmonijski orkestar Кardifa u Velikoj Britaniji odlučio je da iz repertoara izbaci Uvertiru 1812. Petra Iljiča Čajkovskog.

IMG-1871
Lav Nikolajevič Tolstoj / Foto: Wikipedia

Neminovno će, piše kolumnsta „Tajmsa“, uslediti procena koliko su dela ruskih autora poput Dostojevskog ili Tolstoja relevantna za nastavne planove i programe zapadnih univerziteta.

Treći front

Britanska ministarka kulture Nadin Doris je izjavila da bi kultura trebalo da postane „treći front“ ruske invazije na Ukrajinu, čemu se Lister protivi.

On podseća na prvu turneju Boljšoj baleta 1956. godine u Londonu, upravo u trenutku kada se SSSR spremao da u krvi uguši ustanak u Mađarskoj. Britanska publika je bila oduševljena, tapkaroši su karte za „Žizel“ prodavali četiri puta skuplje. Ni tada, ni tokom kubanske raketne krize, od ruskih umetnika niko nije zahtevao da javno osude vlast u svojoj zemlji, „poništavajući“ one koji su odbili da govore protiv svojih lidera, piše Lister.

Ma koliko glupo bilo rusku kulturu dovoditi u vezu sa Putinovom agresijom na Ukrajinu, Lister je smetnuo s uma da su kritički nastrojeni umetnici mogli da napuste SSSR samo uz ogroman lični rizik i da su im porodice praktično držane kao taoci, o čemu su napisane brojne knjige, dok današnju Rusiju može da napusti svako kome se tamo ne sviđa.

Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, a pogotovu ruskim klasicima, je svakako glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno, jer će se u Rusiji predstaviti kao dokaz za sveopštu zapadnu rusofobiju, zbog čega bi svi morali da zbiju redove oko Vladimira Putina. A ko ga u Rusiji  javno kritikuje, ili demonstrira protiv rata, biva i ovako, i onako kažnjen.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ana Netrepko Boljšoj teatar Dostojevski Metropolitan Rat u Ukrajini sankcije Rusiji Tolstoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Štandovi novogodišnjeg bazara

Ćacilend

01.januar 2026. K. S.

Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine od ponedeljka

Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

Politika

01.januar 2026. Marija L. Janković

Srbija u 2026. godini: Grogirani Vučić pred svoje poslednje izbore

Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

Kolaž fotografija iz Beograda na vodi za doček 2026.

Doček 2026.

31.decembar 2025. K. S.

Nova godina u Beogradu na vodi: Eskadrila dronova i zimska bajka (FOTO)

Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?

Supština Srbije, jelke

„Božićno seoce“

31.decembar 2025. M. L. J.

Navali narode: „Besplatno pecivo i brusketi u novogodišnjem Ćacilendu“

Ćacilend je pretvoren u „Božićno seoce“, kako ga zovu vladini tabloidi. Za 31. je na meniju silna besplatna hrana - samo nije najjasnije ko sve to plaća

Praznici

31.decembar 2025. R. V.

Radno vreme prodavnica, pošta i garaža tokom praznika

Za vreme novogodišnjih i božićnih praznika radno vreme pijaca, pošta, prodavnica i apoteka u Beogradu uglavnom će biti skraćeno, a 1. i 7. januara većina objekata neće raditi

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure