img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

28. март 2022, 20:19 A. I
Foto: Wikipedia
Kolateralna zapadnih sankcija protiv Rusije: Ana Netrepko
Copied

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Dok ruske trupe razaraju ukrajinske gradove, sistematski gađaju civilne ciljeve, izazivaju humanitarnu katastrofu i u bekstvo teraju milione Ukrajinaca, ruski prorežimski mediji izveštavaju kako se „specijalna vojna operacija“ odvija po planu. Ruska agresija i okupacija delova teritorije Ukrajine se predstavlja kao „odbrana“ od Ukrajine, koja zato što ugrožava Ruse treba da se „denacifikuje“ i „demilitarizuje“.

Ruski mediji o invaziji Rusije na Ukrajinu smeju da izveštavaju isključivo prema striktnom ratnom protokolu i zbranjeno im je da citiraju zapadne medije, osim kada kritikuju reakacije na Zapadu na brutalnu rusku agresiju, od kojih neke, doduše, zaista jesu glupe, o čemu je pisao i londonski „Tajms“.

Embargo na ruski balet

Pa tako državna televizija Raša Tudej (RT), koja se emituje na engleskom jeziku i kojoj je kao „Putinovoj propagandnoj mašini“ oduzeta licenca u Evropskoj uniji, pod naslovom „Umetnost nam daje nadu“ u izboru tekstova iz strana štampe prenosi tekst kolumniste „Tajmsa“ Dejvida Listera koji se protivi „ratu” Zapada protiv ruske kulture, „militarizaciji“ umetnosti koja ima „isceliteljsku moć i daje nadu“.

„’Кulturni rat’ protiv Rusije počeo je sa Boljšoj teatrom“, piše Lister, i to samo 24 sata nakon početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini kada je Кraljevska opera u Londonu otkazala turneju umetnika Boljšoja koja je bila zakazana za leto. Potom su pozorišta Nortemptona i Vulverhemptona otkazala turneju Ruskog državnog baleta Sibira.

Nepoželjna Ana Netrepko

Pozorišta širom sveta, uključujići i njujoršku Metropoliten operu, otkazala su i nastupe možda najbolje operske pevačice današnjice Аne Netrepko, pošto je odbila da osudi ruskog predsednika Vladimira Putina. Prema rečima generalnog direktora pozorišta Petera Gelba, Netrepko je „jedna od najvećih pevačica u istoriji Metropolitan opere“, ali su prinuđeni da joj otkažu nastupe zbog događaja u Ukrajini.

Lister takvu odluku naziva „potpuno nelogičnom“ i objašnjava koliko je ljudima poput Netrepkove, koja ima porodicu u Rusiji, teško da javno osude državno rukovdstvo Rusije.

Na udaru se našao i dirigent Valerij Gergijev, poznat po svojoj blagonaklonosti prema Vladimiru Putinu, koji je izgubio mnoge angažmane širom sveta, uključujući i poziciju počasnog predsednika Međunarodnog festivala u Еdinburgu.

Zabrana Dostojevskog

IMG-1872
Fjodor Mihajlovič Dostojevski / Foto: Wikipedia

„Zašto se ograničavati samo na žive ruske umetnike“, piše Lister. Tako je Univerzitet u Milanu zabranio predavanja o delu Fjodora Dostojevskog „da bi se izbegle bilo kakve nesuglasice“, što je izazvalo glasnu polemiku.

Netfliks je zatim iz distribucije povukao četiri nove ruske drame, uključujući filmsku adaptaciju Аne Кarenjine Lava Tolstoja. А Filharmonijski orkestar Кardifa u Velikoj Britaniji odlučio je da iz repertoara izbaci Uvertiru 1812. Petra Iljiča Čajkovskog.

IMG-1871
Lav Nikolajevič Tolstoj / Foto: Wikipedia

Neminovno će, piše kolumnsta „Tajmsa“, uslediti procena koliko su dela ruskih autora poput Dostojevskog ili Tolstoja relevantna za nastavne planove i programe zapadnih univerziteta.

Treći front

Britanska ministarka kulture Nadin Doris je izjavila da bi kultura trebalo da postane „treći front“ ruske invazije na Ukrajinu, čemu se Lister protivi.

On podseća na prvu turneju Boljšoj baleta 1956. godine u Londonu, upravo u trenutku kada se SSSR spremao da u krvi uguši ustanak u Mađarskoj. Britanska publika je bila oduševljena, tapkaroši su karte za „Žizel“ prodavali četiri puta skuplje. Ni tada, ni tokom kubanske raketne krize, od ruskih umetnika niko nije zahtevao da javno osude vlast u svojoj zemlji, „poništavajući“ one koji su odbili da govore protiv svojih lidera, piše Lister.

Ma koliko glupo bilo rusku kulturu dovoditi u vezu sa Putinovom agresijom na Ukrajinu, Lister je smetnuo s uma da su kritički nastrojeni umetnici mogli da napuste SSSR samo uz ogroman lični rizik i da su im porodice praktično držane kao taoci, o čemu su napisane brojne knjige, dok današnju Rusiju može da napusti svako kome se tamo ne sviđa.

Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, a pogotovu ruskim klasicima, je svakako glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno, jer će se u Rusiji predstaviti kao dokaz za sveopštu zapadnu rusofobiju, zbog čega bi svi morali da zbiju redove oko Vladimira Putina. A ko ga u Rusiji  javno kritikuje, ili demonstrira protiv rata, biva i ovako, i onako kažnjen.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ana Netrepko Boljšoj teatar Dostojevski Metropolitan Rat u Ukrajini sankcije Rusiji Tolstoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Jedan od prethodnih protesta u Šapcu

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Srbi iz Leposavića dobili su obaveštenje da se isele

Kosovo

31.мај 2025. K. S.

Leposavić: Vlasti naložile srpskim porodicama iseljenje

Nalog za iseljenje u roku od mesec dana od lokalnih vlasti Leposavića dobilo je 17 srpskih porodica

1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojkot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure