img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

28. mart 2022, 20:19 A. I
Foto: Wikipedia
Kolateralna zapadnih sankcija protiv Rusije: Ana Netrepko
Copied

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Dok ruske trupe razaraju ukrajinske gradove, sistematski gađaju civilne ciljeve, izazivaju humanitarnu katastrofu i u bekstvo teraju milione Ukrajinaca, ruski prorežimski mediji izveštavaju kako se „specijalna vojna operacija“ odvija po planu. Ruska agresija i okupacija delova teritorije Ukrajine se predstavlja kao „odbrana“ od Ukrajine, koja zato što ugrožava Ruse treba da se „denacifikuje“ i „demilitarizuje“.

Ruski mediji o invaziji Rusije na Ukrajinu smeju da izveštavaju isključivo prema striktnom ratnom protokolu i zbranjeno im je da citiraju zapadne medije, osim kada kritikuju reakacije na Zapadu na brutalnu rusku agresiju, od kojih neke, doduše, zaista jesu glupe, o čemu je pisao i londonski „Tajms“.

Embargo na ruski balet

Pa tako državna televizija Raša Tudej (RT), koja se emituje na engleskom jeziku i kojoj je kao „Putinovoj propagandnoj mašini“ oduzeta licenca u Evropskoj uniji, pod naslovom „Umetnost nam daje nadu“ u izboru tekstova iz strana štampe prenosi tekst kolumniste „Tajmsa“ Dejvida Listera koji se protivi „ratu” Zapada protiv ruske kulture, „militarizaciji“ umetnosti koja ima „isceliteljsku moć i daje nadu“.

„’Кulturni rat’ protiv Rusije počeo je sa Boljšoj teatrom“, piše Lister, i to samo 24 sata nakon početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini kada je Кraljevska opera u Londonu otkazala turneju umetnika Boljšoja koja je bila zakazana za leto. Potom su pozorišta Nortemptona i Vulverhemptona otkazala turneju Ruskog državnog baleta Sibira.

Nepoželjna Ana Netrepko

Pozorišta širom sveta, uključujići i njujoršku Metropoliten operu, otkazala su i nastupe možda najbolje operske pevačice današnjice Аne Netrepko, pošto je odbila da osudi ruskog predsednika Vladimira Putina. Prema rečima generalnog direktora pozorišta Petera Gelba, Netrepko je „jedna od najvećih pevačica u istoriji Metropolitan opere“, ali su prinuđeni da joj otkažu nastupe zbog događaja u Ukrajini.

Lister takvu odluku naziva „potpuno nelogičnom“ i objašnjava koliko je ljudima poput Netrepkove, koja ima porodicu u Rusiji, teško da javno osude državno rukovdstvo Rusije.

Na udaru se našao i dirigent Valerij Gergijev, poznat po svojoj blagonaklonosti prema Vladimiru Putinu, koji je izgubio mnoge angažmane širom sveta, uključujući i poziciju počasnog predsednika Međunarodnog festivala u Еdinburgu.

Zabrana Dostojevskog

IMG-1872
Fjodor Mihajlovič Dostojevski / Foto: Wikipedia

„Zašto se ograničavati samo na žive ruske umetnike“, piše Lister. Tako je Univerzitet u Milanu zabranio predavanja o delu Fjodora Dostojevskog „da bi se izbegle bilo kakve nesuglasice“, što je izazvalo glasnu polemiku.

Netfliks je zatim iz distribucije povukao četiri nove ruske drame, uključujući filmsku adaptaciju Аne Кarenjine Lava Tolstoja. А Filharmonijski orkestar Кardifa u Velikoj Britaniji odlučio je da iz repertoara izbaci Uvertiru 1812. Petra Iljiča Čajkovskog.

IMG-1871
Lav Nikolajevič Tolstoj / Foto: Wikipedia

Neminovno će, piše kolumnsta „Tajmsa“, uslediti procena koliko su dela ruskih autora poput Dostojevskog ili Tolstoja relevantna za nastavne planove i programe zapadnih univerziteta.

Treći front

Britanska ministarka kulture Nadin Doris je izjavila da bi kultura trebalo da postane „treći front“ ruske invazije na Ukrajinu, čemu se Lister protivi.

On podseća na prvu turneju Boljšoj baleta 1956. godine u Londonu, upravo u trenutku kada se SSSR spremao da u krvi uguši ustanak u Mađarskoj. Britanska publika je bila oduševljena, tapkaroši su karte za „Žizel“ prodavali četiri puta skuplje. Ni tada, ni tokom kubanske raketne krize, od ruskih umetnika niko nije zahtevao da javno osude vlast u svojoj zemlji, „poništavajući“ one koji su odbili da govore protiv svojih lidera, piše Lister.

Ma koliko glupo bilo rusku kulturu dovoditi u vezu sa Putinovom agresijom na Ukrajinu, Lister je smetnuo s uma da su kritički nastrojeni umetnici mogli da napuste SSSR samo uz ogroman lični rizik i da su im porodice praktično držane kao taoci, o čemu su napisane brojne knjige, dok današnju Rusiju može da napusti svako kome se tamo ne sviđa.

Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, a pogotovu ruskim klasicima, je svakako glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno, jer će se u Rusiji predstaviti kao dokaz za sveopštu zapadnu rusofobiju, zbog čega bi svi morali da zbiju redove oko Vladimira Putina. A ko ga u Rusiji  javno kritikuje, ili demonstrira protiv rata, biva i ovako, i onako kažnjen.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

sankcije Rusiji Rat u Ukrajini Boljšoj teatar Ana Netrepko Tolstoj Dostojevski Metropolitan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure