img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

28. mart 2022, 20:19 A. I
Foto: Wikipedia
Kolateralna zapadnih sankcija protiv Rusije: Ana Netrepko
Copied

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Dok ruske trupe razaraju ukrajinske gradove, sistematski gađaju civilne ciljeve, izazivaju humanitarnu katastrofu i u bekstvo teraju milione Ukrajinaca, ruski prorežimski mediji izveštavaju kako se „specijalna vojna operacija“ odvija po planu. Ruska agresija i okupacija delova teritorije Ukrajine se predstavlja kao „odbrana“ od Ukrajine, koja zato što ugrožava Ruse treba da se „denacifikuje“ i „demilitarizuje“.

Ruski mediji o invaziji Rusije na Ukrajinu smeju da izveštavaju isključivo prema striktnom ratnom protokolu i zbranjeno im je da citiraju zapadne medije, osim kada kritikuju reakacije na Zapadu na brutalnu rusku agresiju, od kojih neke, doduše, zaista jesu glupe, o čemu je pisao i londonski „Tajms“.

Embargo na ruski balet

Pa tako državna televizija Raša Tudej (RT), koja se emituje na engleskom jeziku i kojoj je kao „Putinovoj propagandnoj mašini“ oduzeta licenca u Evropskoj uniji, pod naslovom „Umetnost nam daje nadu“ u izboru tekstova iz strana štampe prenosi tekst kolumniste „Tajmsa“ Dejvida Listera koji se protivi „ratu” Zapada protiv ruske kulture, „militarizaciji“ umetnosti koja ima „isceliteljsku moć i daje nadu“.

„’Кulturni rat’ protiv Rusije počeo je sa Boljšoj teatrom“, piše Lister, i to samo 24 sata nakon početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini kada je Кraljevska opera u Londonu otkazala turneju umetnika Boljšoja koja je bila zakazana za leto. Potom su pozorišta Nortemptona i Vulverhemptona otkazala turneju Ruskog državnog baleta Sibira.

Nepoželjna Ana Netrepko

Pozorišta širom sveta, uključujići i njujoršku Metropoliten operu, otkazala su i nastupe možda najbolje operske pevačice današnjice Аne Netrepko, pošto je odbila da osudi ruskog predsednika Vladimira Putina. Prema rečima generalnog direktora pozorišta Petera Gelba, Netrepko je „jedna od najvećih pevačica u istoriji Metropolitan opere“, ali su prinuđeni da joj otkažu nastupe zbog događaja u Ukrajini.

Lister takvu odluku naziva „potpuno nelogičnom“ i objašnjava koliko je ljudima poput Netrepkove, koja ima porodicu u Rusiji, teško da javno osude državno rukovdstvo Rusije.

Na udaru se našao i dirigent Valerij Gergijev, poznat po svojoj blagonaklonosti prema Vladimiru Putinu, koji je izgubio mnoge angažmane širom sveta, uključujući i poziciju počasnog predsednika Međunarodnog festivala u Еdinburgu.

Zabrana Dostojevskog

IMG-1872
Fjodor Mihajlovič Dostojevski / Foto: Wikipedia

„Zašto se ograničavati samo na žive ruske umetnike“, piše Lister. Tako je Univerzitet u Milanu zabranio predavanja o delu Fjodora Dostojevskog „da bi se izbegle bilo kakve nesuglasice“, što je izazvalo glasnu polemiku.

Netfliks je zatim iz distribucije povukao četiri nove ruske drame, uključujući filmsku adaptaciju Аne Кarenjine Lava Tolstoja. А Filharmonijski orkestar Кardifa u Velikoj Britaniji odlučio je da iz repertoara izbaci Uvertiru 1812. Petra Iljiča Čajkovskog.

IMG-1871
Lav Nikolajevič Tolstoj / Foto: Wikipedia

Neminovno će, piše kolumnsta „Tajmsa“, uslediti procena koliko su dela ruskih autora poput Dostojevskog ili Tolstoja relevantna za nastavne planove i programe zapadnih univerziteta.

Treći front

Britanska ministarka kulture Nadin Doris je izjavila da bi kultura trebalo da postane „treći front“ ruske invazije na Ukrajinu, čemu se Lister protivi.

On podseća na prvu turneju Boljšoj baleta 1956. godine u Londonu, upravo u trenutku kada se SSSR spremao da u krvi uguši ustanak u Mađarskoj. Britanska publika je bila oduševljena, tapkaroši su karte za „Žizel“ prodavali četiri puta skuplje. Ni tada, ni tokom kubanske raketne krize, od ruskih umetnika niko nije zahtevao da javno osude vlast u svojoj zemlji, „poništavajući“ one koji su odbili da govore protiv svojih lidera, piše Lister.

Ma koliko glupo bilo rusku kulturu dovoditi u vezu sa Putinovom agresijom na Ukrajinu, Lister je smetnuo s uma da su kritički nastrojeni umetnici mogli da napuste SSSR samo uz ogroman lični rizik i da su im porodice praktično držane kao taoci, o čemu su napisane brojne knjige, dok današnju Rusiju može da napusti svako kome se tamo ne sviđa.

Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, a pogotovu ruskim klasicima, je svakako glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno, jer će se u Rusiji predstaviti kao dokaz za sveopštu zapadnu rusofobiju, zbog čega bi svi morali da zbiju redove oko Vladimira Putina. A ko ga u Rusiji  javno kritikuje, ili demonstrira protiv rata, biva i ovako, i onako kažnjen.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ana Netrepko Boljšoj teatar Dostojevski Metropolitan Rat u Ukrajini sankcije Rusiji Tolstoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Američke sankcije

11.decembar 2025. K. S.

Kad se zoveš Zvonko Veselinović i greškom dobiješ američke sankcije

Ima isto ime i prezime kao kontroverzni biznismen s Kosova i zato se njegova firma našla na listi američkih sankcija. Zvonko Veselinović, penzioner iz Šapca kaže da nema nikakve veze s imenjakom

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Iz novog broja „Vremena“

10.decembar 2025. J. J.

Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure