
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Od 18 izbornih lista, koliko ih je učestvovalo na parlamentarnim izborima, cenzus je prešlo njih sedam, od kojih su tri manjinske liste. Za sada su poznati jedan nagoveštaj moguće ostavke i jedna najava potpunog povlačenje iz politike
U uređenim demokratskim društvima rok trajanja političara je vezan za uspeh ili neuspeh, iz politike se političari povlače, ili silaze sa vlasti, ako se dovedu u vezu sa nekakvim aferama, zbog preuzimanja odgovornosti, iz moralnih razloga. Srpskim političarima ništa od navedenog nije svojstveno.
Od 18 izbornih lista, koliko ih je učestvovalo na parlamentarnim izborima, cenzus je prešlo njih sedam, od kojih su tri manjinske liste.
Za sada je poznat jedan nagoveštaj moguće ostavke i jedna najava potpunog povlačenje iz politike.
„Zbog neuspeha desnice da se ujedini Narodna stranka je surovo kažnjena, a rezultat od 0,9 odsto je jasan dokaz da vas ljudi neće“, izjavila je Sanda Rašković Ivić, doskorašnja poslanica i funkcionerka Narodne stranke. Ona je tom prilikom dodala da će se zbog lošeg rezultata povući iz politike.
Lider ove stranke Vuk Jeremić se za sada ne oglašava, niti o najavi partijske koleginice, niti o tom da li će on ostati na čelu stranke.
O tome da li ostaju na čelu svojih stranaka i pored toga što su doživeli izborni debakl za sada se ne oglašavaju ni drugi dugo godina prisutni politički akteri poput Borisa Tadić, Saše Radulovića, ali ni Čedomir Jovanović čija je lista osvojila čak manje glasova nego što je potrebno potpisa za kandidaturu.
„SPS-u treba novi lider“, rečenica je lidera socijalista Ivice Dačića koju je izgovorio u izbornoj noći nakon što su obajavljeni preliminarni rezultati. Dačić nije decidirano rekao da će se povući sa čela stranke i, za razliku od Sande Raškovć Ivić, nije pominjao političku penziju.
Česte najve, retka realizacija
Međutim, najave odlazaka sa čela stranaka nisu retkost u srpkoj politici, kao i ne ispunajvanje tog obećanja. Vojislav Šešelj je nakon prošlih izbora, zbog slabog rezultata Srpske radikalne stranke, najavio ostavku na mesto predsednika, ali od toga nije bilo ništa. Vodio je radikale i na ovim izborima, na kojima takođe nije prešao cenzus, ali od ostavke ni sada nema ništa.
I aktuleni predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je sklon najavama da će se povući iz politike, ali to nikada nije realizovao.
Među retkim liderima stranaka koji su zbog loših izbornih rezultata podneli ostavu je nekadašnji premijer i predsednik DSS-a Vojislav Koštunica.
On je neopozivu ostavku na stranačku funkciju podneo posle izbora 2014. kad je stranka ostala ispod cenzusa.
„Ovo je trenutak kada stranka prvi put u svojoj istoriji ne ulazi u Skupštinu Srbije. Zato je moja obaveza da se povučem i podnesem neopozivu ostavku na funkciju predsednika Demokratske stranke Srbije. Za Srbiju sam učinio sve što sam mogao i što mi je dužnost nalagala“, naveo je tada u pisanoj izjavi Koštunica. U politiku se više nije vraćao.
Ostavke zbog izbrnog neuspehara ranije su nije još podneli su Zoran Živković, kao i njegov naslednik na mesto predsednik Nove stranke Aris Movsesijan.

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve