img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kolumna

Oproštaj od Angele Merkel: Kraj jedne političke ere

03. decembar 2021, 16:18 Ivan Ivanji
Foto: AP Photo/Tanjug
Već sa šesnaest je poželela da vlada: Angela Merkel
Copied

Preksinoć je Angela Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst kabaretistkinje Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šestnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je na to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill

Sinoć se Nemačka svečanim vojničkim povečerjem službeno oprostila od Angele Merkel koja je šesnest godina bila na čelu vlade. Običaj je da se takvim ritualom obeležava završetak mandata predsednika države, kancelara ili ministra odbrane. Vojni orkestar svira tri tačke po želji slavljenika, marševe i himnu. Pročitao sam negde da je ovakvo „povečerje“ prvi put svirano 12. maja 1838. u čast ruskog cara Nikolaja I. Običaj je da se tom prilikom izvode svečane pesme.

Sećam se kakvo je iznenađenje bilo kada je Helmut Šmit odabrao Sinatrin My Way. Angela Merkel je poželela da se svira song glumice i kabaretistkinje Hildegard Knef iz ranih šezdesetih godina „Kao kiša neka padaju crvene ruže“ i jedna pesma Nine Hagen koju nazivaju kumom panka u Nemačkoj, koja je pre gotovo pola veka presudno uticala na nemački novi talas. Merkel je pevala njenu pesmu „Zaboravio si film u boji“ napisanu još 1974. u vreme Nemačke Demokratske Republike. To je pesma  o drugu koji je zaboravio film u boji, pa su sve slike crno-bele „…i sad niko neće verovati kako lepo nam je bilo“.

Merkel je tada bila studentkinja u Istočnoj Nemačkoj. Šta je htela time da kaže?

Tek na trećem mestu bila je crkvena pesma „Hvalimo te veliki Bože“.

Preksinoć je Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šesnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill.

Sećam se koliko mi je Hildegard Knef išla na živce 1960-tih godina. Htela je da postane nova Marlene Ditrih. Sada sam razumeo zašto je Merkel poželela „kišu crvenih ruža“ – ona kao da je do sada bila kokon i konačno se oproštajem od politike razvila u šarenog leptira.

Poznavali smo je kao odmerenu, strogu prema sebi, blagu prema okolini, veoma radnu protestantkinju. Otac joj je bio sveštenik u istočnonemačkoj državi, kao dete je stalno morala da potiskuje svoje instinkte. Postala je fizičar, doktorat nauke stekla radom o fisiji pomoću kvantne hemije i statističkih metoda.

Zatim politika. Uspon od „devojčice“ njenog prethodnika, „kancelara ujedinitelja“ Helmuta Kola do najmoćnije žene u Evropi, možda i na svetu. Nemci su je zvali Mutti – mamica. A sada je zaželela prastari song i pesmu kume nemačkog panka. Kakva vrtoglava promena.

Doduše, Angela Merkel se na oproštajnoj ceremoniji ponašala ozbiljno, državnički, protokolarno, i govor joj je bio u skladu sa očekivanjima. Bila je do grla zakopčana u tamnoplavom kaputu, nije pokazivala emocije. Može biti da je to iziskivalo neverovatnu snagu.

Reče da se oprašta „zahvalna na časti“, a „ponizna pred obavljenm zadatkom“. Zatim se zahvalila svakom – ministrima, činovnicima, lekarima i bolničarima, vojnicima, porodici, prisutnima, građanima – kao teniseri posle prijema pehara.

Naglasila je važnost uzajamnog poverenja između vlade i građana, Nemačke i inostranih partnera. Naglašavala je da samo međunarodnom saradnjom može da se sačuva mir i blagostanje, a da se ne sme bititolerantan prema onima koji izazivaju mržnju i nasilje. Zahtevala je da se obrati pažnja na klimatske promene, probleme bekstva ljudi iz mnogih zemalja, emigraciju.

Rekla je kako je još pre nekoliko sati predvodila sastanak sa predsedncima vlada nemačkih pokrajina i svojim naslednikom Olafom Šolcom o merama za smrivanje pandemije, a sada se oprašta, što samo dokazuje čvrstinu nemačke demokratije. Čestitala je i poželela mnogo uspeha Šolcu, od sledeće nedelje kancelaru iz suparničke Socijaldemokratske partije, a Nemcima „radost u srcima“.

Za nemači nedeljnik „Špigel“ sve to nije bilo ni uzbudljivo, niti neočekivano, držanje Angele Merkel opisano je kao „nonšalantno“.

Zaista je bilo nevorovatno da sve vreme nije pokazivala nikakve emocije. Kao da je ništa nije dirnulo, ni govora o nekoj suzi. Sedela je, za himnu ustala, ali kao da se radi o nečem dosadnom što je nekom drugom namenjeno, čemu reda radi mora da prisustvuje.

Tek kad je primila poslednji raport, kad je vojska uz muziku sa bakljadom odmarširala, kad je njen muž iskoračio  iz senke, ona se osmehnula srećno, zagrlila ga, pokazala da joj je laknulo.

Potom je ušla u automobil sa registracijom 0-2 koji će od iduće srede voziti Olafa Šolca.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Putin Bluberry Hill Olaf Šolc Angela Merkel Špigel Helmut Kol Helmut Šmit Nina Hagen Nikolaj I Hildegard Knef Nemačka Demokratska Republika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić

Analiza

30.mart 2026. Andrej Ivanji

Lokalni izbori 2026: Vrhunac nenormalnosti kao labudova pesma Aleksandra Vučića

Ništa nije bilo normalno pre, za vreme i posle izbora u deset lokalnih samouprava 29. marta 2026. Bio je to vrhunac nenormalnosti koju je uspostavila Srpska napredna stranka. Aleksandar Vučić je u nedelju uveče slavio nakaradnost sopstvenog sistema vladanja

Glasanje u Aranđelovcu, lokalni izbori

Lokalni izbori

30.mart 2026. Marija L. Janković

„SNS pao za deset odsto“: Da li se Vučić nakon lokalnih još više uplašio od parlamentarnih izbora

Studenti su uspeli ono što već godinu i po dana pokušavaju - da na glasanje motivišu apstinente, građane koji su deceniju i više ubijeni u pojam, apolitični i nezainteresovani za budućnost zemlje. Za vlast to znači da im se na sledećim parlamentarnim izborima crno piše

Lokalni izbori 2026.

30.mart 2026. I.M.

BLOG Studenti očekuju pokretanje pravnih postupaka zbog pritisaka i napada na građane

Održani su lokalni izbori u deset samouprava u Srbiji, a predsednik Srbije proglasio je pobedu u svim opštinama. Dok vlast slavi pobedu, opozicija ukazuje na nepravilnosti, a studenti u blokadi poručuju da se ključne bitke tek očekuju

Lokalni izbori 2026.

30.mart 2026. I.M.

Hrvatski mediji: Lokalni izbori u Srbiji obeleženi incidentima i neregularnostima

Hrvatski mediji pišu o neregularnostima i incidentima tokom lokalnih izbora u Srbiji, dok SNS slavi pobedu u deset opština. Studentski pokret i opozicija prijavili tuče, zastrašivanje birača i pritiske na posmatrače

Izbori 2026.

30.mart 2026. Marija L. Janković

Tabloidna stvarnost: Blokaderi mašu pištoljem, terorišu, tuku žene, a tu su naravno i Hrvati

Režimski tabloidi žive i rade u paralelnoj stvarnosti. O lokalnim izborima izveštavaju kao da građani terorišu vlast

Komentar

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure