img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kolumna

Oproštaj od Angele Merkel: Kraj jedne političke ere

03. decembar 2021, 16:18 Ivan Ivanji
Foto: AP Photo/Tanjug
Već sa šesnaest je poželela da vlada: Angela Merkel
Copied

Preksinoć je Angela Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst kabaretistkinje Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šestnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je na to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill

Sinoć se Nemačka svečanim vojničkim povečerjem službeno oprostila od Angele Merkel koja je šesnest godina bila na čelu vlade. Običaj je da se takvim ritualom obeležava završetak mandata predsednika države, kancelara ili ministra odbrane. Vojni orkestar svira tri tačke po želji slavljenika, marševe i himnu. Pročitao sam negde da je ovakvo „povečerje“ prvi put svirano 12. maja 1838. u čast ruskog cara Nikolaja I. Običaj je da se tom prilikom izvode svečane pesme.

Sećam se kakvo je iznenađenje bilo kada je Helmut Šmit odabrao Sinatrin My Way. Angela Merkel je poželela da se svira song glumice i kabaretistkinje Hildegard Knef iz ranih šezdesetih godina „Kao kiša neka padaju crvene ruže“ i jedna pesma Nine Hagen koju nazivaju kumom panka u Nemačkoj, koja je pre gotovo pola veka presudno uticala na nemački novi talas. Merkel je pevala njenu pesmu „Zaboravio si film u boji“ napisanu još 1974. u vreme Nemačke Demokratske Republike. To je pesma  o drugu koji je zaboravio film u boji, pa su sve slike crno-bele „…i sad niko neće verovati kako lepo nam je bilo“.

Merkel je tada bila studentkinja u Istočnoj Nemačkoj. Šta je htela time da kaže?

Tek na trećem mestu bila je crkvena pesma „Hvalimo te veliki Bože“.

Preksinoć je Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šesnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill.

Sećam se koliko mi je Hildegard Knef išla na živce 1960-tih godina. Htela je da postane nova Marlene Ditrih. Sada sam razumeo zašto je Merkel poželela „kišu crvenih ruža“ – ona kao da je do sada bila kokon i konačno se oproštajem od politike razvila u šarenog leptira.

Poznavali smo je kao odmerenu, strogu prema sebi, blagu prema okolini, veoma radnu protestantkinju. Otac joj je bio sveštenik u istočnonemačkoj državi, kao dete je stalno morala da potiskuje svoje instinkte. Postala je fizičar, doktorat nauke stekla radom o fisiji pomoću kvantne hemije i statističkih metoda.

Zatim politika. Uspon od „devojčice“ njenog prethodnika, „kancelara ujedinitelja“ Helmuta Kola do najmoćnije žene u Evropi, možda i na svetu. Nemci su je zvali Mutti – mamica. A sada je zaželela prastari song i pesmu kume nemačkog panka. Kakva vrtoglava promena.

Doduše, Angela Merkel se na oproštajnoj ceremoniji ponašala ozbiljno, državnički, protokolarno, i govor joj je bio u skladu sa očekivanjima. Bila je do grla zakopčana u tamnoplavom kaputu, nije pokazivala emocije. Može biti da je to iziskivalo neverovatnu snagu.

Reče da se oprašta „zahvalna na časti“, a „ponizna pred obavljenm zadatkom“. Zatim se zahvalila svakom – ministrima, činovnicima, lekarima i bolničarima, vojnicima, porodici, prisutnima, građanima – kao teniseri posle prijema pehara.

Naglasila je važnost uzajamnog poverenja između vlade i građana, Nemačke i inostranih partnera. Naglašavala je da samo međunarodnom saradnjom može da se sačuva mir i blagostanje, a da se ne sme bititolerantan prema onima koji izazivaju mržnju i nasilje. Zahtevala je da se obrati pažnja na klimatske promene, probleme bekstva ljudi iz mnogih zemalja, emigraciju.

Rekla je kako je još pre nekoliko sati predvodila sastanak sa predsedncima vlada nemačkih pokrajina i svojim naslednikom Olafom Šolcom o merama za smrivanje pandemije, a sada se oprašta, što samo dokazuje čvrstinu nemačke demokratije. Čestitala je i poželela mnogo uspeha Šolcu, od sledeće nedelje kancelaru iz suparničke Socijaldemokratske partije, a Nemcima „radost u srcima“.

Za nemači nedeljnik „Špigel“ sve to nije bilo ni uzbudljivo, niti neočekivano, držanje Angele Merkel opisano je kao „nonšalantno“.

Zaista je bilo nevorovatno da sve vreme nije pokazivala nikakve emocije. Kao da je ništa nije dirnulo, ni govora o nekoj suzi. Sedela je, za himnu ustala, ali kao da se radi o nečem dosadnom što je nekom drugom namenjeno, čemu reda radi mora da prisustvuje.

Tek kad je primila poslednji raport, kad je vojska uz muziku sa bakljadom odmarširala, kad je njen muž iskoračio  iz senke, ona se osmehnula srećno, zagrlila ga, pokazala da joj je laknulo.

Potom je ušla u automobil sa registracijom 0-2 koji će od iduće srede voziti Olafa Šolca.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Putin Bluberry Hill Olaf Šolc Angela Merkel Špigel Helmut Kol Helmut Šmit Nina Hagen Nikolaj I Hildegard Knef Nemačka Demokratska Republika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure