img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kolumna

Oproštaj od Angele Merkel: Kraj jedne političke ere

03. decembar 2021, 16:18 Ivan Ivanji
Foto: AP Photo/Tanjug
Već sa šesnaest je poželela da vlada: Angela Merkel
Copied

Preksinoć je Angela Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst kabaretistkinje Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šestnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je na to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill

Sinoć se Nemačka svečanim vojničkim povečerjem službeno oprostila od Angele Merkel koja je šesnest godina bila na čelu vlade. Običaj je da se takvim ritualom obeležava završetak mandata predsednika države, kancelara ili ministra odbrane. Vojni orkestar svira tri tačke po želji slavljenika, marševe i himnu. Pročitao sam negde da je ovakvo „povečerje“ prvi put svirano 12. maja 1838. u čast ruskog cara Nikolaja I. Običaj je da se tom prilikom izvode svečane pesme.

Sećam se kakvo je iznenađenje bilo kada je Helmut Šmit odabrao Sinatrin My Way. Angela Merkel je poželela da se svira song glumice i kabaretistkinje Hildegard Knef iz ranih šezdesetih godina „Kao kiša neka padaju crvene ruže“ i jedna pesma Nine Hagen koju nazivaju kumom panka u Nemačkoj, koja je pre gotovo pola veka presudno uticala na nemački novi talas. Merkel je pevala njenu pesmu „Zaboravio si film u boji“ napisanu još 1974. u vreme Nemačke Demokratske Republike. To je pesma  o drugu koji je zaboravio film u boji, pa su sve slike crno-bele „…i sad niko neće verovati kako lepo nam je bilo“.

Merkel je tada bila studentkinja u Istočnoj Nemačkoj. Šta je htela time da kaže?

Tek na trećem mestu bila je crkvena pesma „Hvalimo te veliki Bože“.

Preksinoć je Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šesnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill.

Sećam se koliko mi je Hildegard Knef išla na živce 1960-tih godina. Htela je da postane nova Marlene Ditrih. Sada sam razumeo zašto je Merkel poželela „kišu crvenih ruža“ – ona kao da je do sada bila kokon i konačno se oproštajem od politike razvila u šarenog leptira.

Poznavali smo je kao odmerenu, strogu prema sebi, blagu prema okolini, veoma radnu protestantkinju. Otac joj je bio sveštenik u istočnonemačkoj državi, kao dete je stalno morala da potiskuje svoje instinkte. Postala je fizičar, doktorat nauke stekla radom o fisiji pomoću kvantne hemije i statističkih metoda.

Zatim politika. Uspon od „devojčice“ njenog prethodnika, „kancelara ujedinitelja“ Helmuta Kola do najmoćnije žene u Evropi, možda i na svetu. Nemci su je zvali Mutti – mamica. A sada je zaželela prastari song i pesmu kume nemačkog panka. Kakva vrtoglava promena.

Doduše, Angela Merkel se na oproštajnoj ceremoniji ponašala ozbiljno, državnički, protokolarno, i govor joj je bio u skladu sa očekivanjima. Bila je do grla zakopčana u tamnoplavom kaputu, nije pokazivala emocije. Može biti da je to iziskivalo neverovatnu snagu.

Reče da se oprašta „zahvalna na časti“, a „ponizna pred obavljenm zadatkom“. Zatim se zahvalila svakom – ministrima, činovnicima, lekarima i bolničarima, vojnicima, porodici, prisutnima, građanima – kao teniseri posle prijema pehara.

Naglasila je važnost uzajamnog poverenja između vlade i građana, Nemačke i inostranih partnera. Naglašavala je da samo međunarodnom saradnjom može da se sačuva mir i blagostanje, a da se ne sme bititolerantan prema onima koji izazivaju mržnju i nasilje. Zahtevala je da se obrati pažnja na klimatske promene, probleme bekstva ljudi iz mnogih zemalja, emigraciju.

Rekla je kako je još pre nekoliko sati predvodila sastanak sa predsedncima vlada nemačkih pokrajina i svojim naslednikom Olafom Šolcom o merama za smrivanje pandemije, a sada se oprašta, što samo dokazuje čvrstinu nemačke demokratije. Čestitala je i poželela mnogo uspeha Šolcu, od sledeće nedelje kancelaru iz suparničke Socijaldemokratske partije, a Nemcima „radost u srcima“.

Za nemači nedeljnik „Špigel“ sve to nije bilo ni uzbudljivo, niti neočekivano, držanje Angele Merkel opisano je kao „nonšalantno“.

Zaista je bilo nevorovatno da sve vreme nije pokazivala nikakve emocije. Kao da je ništa nije dirnulo, ni govora o nekoj suzi. Sedela je, za himnu ustala, ali kao da se radi o nečem dosadnom što je nekom drugom namenjeno, čemu reda radi mora da prisustvuje.

Tek kad je primila poslednji raport, kad je vojska uz muziku sa bakljadom odmarširala, kad je njen muž iskoračio  iz senke, ona se osmehnula srećno, zagrlila ga, pokazala da joj je laknulo.

Potom je ušla u automobil sa registracijom 0-2 koji će od iduće srede voziti Olafa Šolca.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Angela Merkel Bluberry Hill Helmut Kol Helmut Šmit Hildegard Knef Nemačka Demokratska Republika Nikolaj I Nina Hagen Olaf Šolc Putin Špigel
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure