
Severna Mitrovica
Natezanje oko banera: “Mir Božiji, Hristos se rodi“
Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Sindikati predlažu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto
Na sastanku o minimalnoj ceni zarade između sindikata, predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva za rad i Unije poslodavaca Srbije nije prihvaćen zahtev sindikata da se i u ovoj godini poveća minimalna zarada, izjavio je danas za FoNet predstavnik sindikta Nezavisnost Zoran Ristić.
On je rekao da su predstavnici sindikata zahtevali da obrazloženje za odbijanje povećanja minimalca dobiju u pisanoj formi.
Inflacija pojela povećanje
Ristić je istakao da prostora za povećanje minimalne cene rada ima, jer je povećanje profita u 2022. iznosilo 26,3 odsto.
Kako je rekao, povećanje minimalne cene rada od 14,3 odsto iz januara poništila je inflacija, a minimalna potrošačka korpa poskupela je 18,7 odsto.
Ristić je dodao da sindikati od 2018. godine traže da se minimalna cena rada izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe i da očekuju da vlast to omogući 2024. godine.
Kako je istakao, nema više prostora za čekanje i bitno je da se u ovoj godini pokaže spremnost da se ide ka približavanju minimalca i cene minimalne potrošačke korpe.
Dodao je i da Zakon o radu predviđa mogućnost da se zarada koriguje i dva puta godišnje u slučajevima poremećaja na tržištu, kakav je visoka inflacija.
Sad bar za 10 odsto
Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara. Sindikati predložu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu, prema zakonskoj proceduri, počinju sredinom avgusta tekuće godine i moraju da se završe do 15. septembra, a ako se ne postigne saglasnost između socijalnih partnera države, sindikata i poslodavaca, minimalnu cenu rada utvrđuje država.
Predsednik Srbije Alksandar Vučić nedavno je kao i prethodne dve godine unapred saopštio da će minimalna zarada za 2024. godinu iznositi 400 evra, ne precizirajući koliko je to u dinarima. Sindikati ukazuju da Vučić nije nadležan da određuje minimalac i ocenjuju da on time obesmišljava pregovore.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”

U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona

Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?

“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve