

Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica




Sindikati predlažu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto
Na sastanku o minimalnoj ceni zarade između sindikata, predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva za rad i Unije poslodavaca Srbije nije prihvaćen zahtev sindikata da se i u ovoj godini poveća minimalna zarada, izjavio je danas za FoNet predstavnik sindikta Nezavisnost Zoran Ristić.
On je rekao da su predstavnici sindikata zahtevali da obrazloženje za odbijanje povećanja minimalca dobiju u pisanoj formi.
Inflacija pojela povećanje
Ristić je istakao da prostora za povećanje minimalne cene rada ima, jer je povećanje profita u 2022. iznosilo 26,3 odsto.
Kako je rekao, povećanje minimalne cene rada od 14,3 odsto iz januara poništila je inflacija, a minimalna potrošačka korpa poskupela je 18,7 odsto.
Ristić je dodao da sindikati od 2018. godine traže da se minimalna cena rada izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe i da očekuju da vlast to omogući 2024. godine.
Kako je istakao, nema više prostora za čekanje i bitno je da se u ovoj godini pokaže spremnost da se ide ka približavanju minimalca i cene minimalne potrošačke korpe.
Dodao je i da Zakon o radu predviđa mogućnost da se zarada koriguje i dva puta godišnje u slučajevima poremećaja na tržištu, kakav je visoka inflacija.
Sad bar za 10 odsto
Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara. Sindikati predložu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu, prema zakonskoj proceduri, počinju sredinom avgusta tekuće godine i moraju da se završe do 15. septembra, a ako se ne postigne saglasnost između socijalnih partnera države, sindikata i poslodavaca, minimalnu cenu rada utvrđuje država.
Predsednik Srbije Alksandar Vučić nedavno je kao i prethodne dve godine unapred saopštio da će minimalna zarada za 2024. godinu iznositi 400 evra, ne precizirajući koliko je to u dinarima. Sindikati ukazuju da Vučić nije nadležan da određuje minimalac i ocenjuju da on time obesmišljava pregovore.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica


„Vreme" je raspisalo konkurs za mlade novinare do 30 godina za nagradu „Dragoljub Žarković". Takođe pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za već tradicionalnu stipendiju koja takođe nosi ime jednog od osnivača i glavnog urednika našeg nedeljnika


Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti


„Vreme“ u novom broju analizira naprasne pripreme Vučića i naprednjaka za izbore. Ostaje li im išta osim gole sile?


Iako nema naznake da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora i da li će oni biti spojeni sa redovnim predsedničkim koji moraju da se održe do proleća 2027. godine, vlast se pokrenula na ovim nivoima. U tu svrhu pokrenula je inicijativu na tri nivoa – institucionalnom, digitalnom i stidljivom izlasku na ulicu. Vodeću ideju svega toga svojevremeno je formulisao SPS: “Ako se izbori organizuju kako treba, narod na njih ne mora da izlazi”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve