
Iz novog broja
Nikola Strašek se iščupao od heroina i sada piše o tome
„Nekoliko sam puta zamalo umro“, kaže za „Vreme“ Nikola Strašek. Sada je napisao autobiografski roman o paklu heroina
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Sindikati predlažu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto
Na sastanku o minimalnoj ceni zarade između sindikata, predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva za rad i Unije poslodavaca Srbije nije prihvaćen zahtev sindikata da se i u ovoj godini poveća minimalna zarada, izjavio je danas za FoNet predstavnik sindikta Nezavisnost Zoran Ristić.
On je rekao da su predstavnici sindikata zahtevali da obrazloženje za odbijanje povećanja minimalca dobiju u pisanoj formi.
Inflacija pojela povećanje
Ristić je istakao da prostora za povećanje minimalne cene rada ima, jer je povećanje profita u 2022. iznosilo 26,3 odsto.
Kako je rekao, povećanje minimalne cene rada od 14,3 odsto iz januara poništila je inflacija, a minimalna potrošačka korpa poskupela je 18,7 odsto.
Ristić je dodao da sindikati od 2018. godine traže da se minimalna cena rada izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe i da očekuju da vlast to omogući 2024. godine.
Kako je istakao, nema više prostora za čekanje i bitno je da se u ovoj godini pokaže spremnost da se ide ka približavanju minimalca i cene minimalne potrošačke korpe.
Dodao je i da Zakon o radu predviđa mogućnost da se zarada koriguje i dva puta godišnje u slučajevima poremećaja na tržištu, kakav je visoka inflacija.
Sad bar za 10 odsto
Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara. Sindikati predložu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu, prema zakonskoj proceduri, počinju sredinom avgusta tekuće godine i moraju da se završe do 15. septembra, a ako se ne postigne saglasnost između socijalnih partnera države, sindikata i poslodavaca, minimalnu cenu rada utvrđuje država.
Predsednik Srbije Alksandar Vučić nedavno je kao i prethodne dve godine unapred saopštio da će minimalna zarada za 2024. godinu iznositi 400 evra, ne precizirajući koliko je to u dinarima. Sindikati ukazuju da Vučić nije nadležan da određuje minimalac i ocenjuju da on time obesmišljava pregovore.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Nekoliko sam puta zamalo umro“, kaže za „Vreme“ Nikola Strašek. Sada je napisao autobiografski roman o paklu heroina

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve