

Lokalni izbori
Noć u Kuli: Fantomke, palice i sukobljene priče aktivista i policije
Inicijativa „Mladi Kula“ tvrdi da su njihovi aktivisti napadnuti, dok policija navodi da su meta bili članovi SNS-a




Sindikati predlažu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto
Na sastanku o minimalnoj ceni zarade između sindikata, predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva za rad i Unije poslodavaca Srbije nije prihvaćen zahtev sindikata da se i u ovoj godini poveća minimalna zarada, izjavio je danas za FoNet predstavnik sindikta Nezavisnost Zoran Ristić.
On je rekao da su predstavnici sindikata zahtevali da obrazloženje za odbijanje povećanja minimalca dobiju u pisanoj formi.
Inflacija pojela povećanje
Ristić je istakao da prostora za povećanje minimalne cene rada ima, jer je povećanje profita u 2022. iznosilo 26,3 odsto.
Kako je rekao, povećanje minimalne cene rada od 14,3 odsto iz januara poništila je inflacija, a minimalna potrošačka korpa poskupela je 18,7 odsto.
Ristić je dodao da sindikati od 2018. godine traže da se minimalna cena rada izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe i da očekuju da vlast to omogući 2024. godine.
Kako je istakao, nema više prostora za čekanje i bitno je da se u ovoj godini pokaže spremnost da se ide ka približavanju minimalca i cene minimalne potrošačke korpe.
Dodao je i da Zakon o radu predviđa mogućnost da se zarada koriguje i dva puta godišnje u slučajevima poremećaja na tržištu, kakav je visoka inflacija.
Sad bar za 10 odsto
Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara. Sindikati predložu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu, prema zakonskoj proceduri, počinju sredinom avgusta tekuće godine i moraju da se završe do 15. septembra, a ako se ne postigne saglasnost između socijalnih partnera države, sindikata i poslodavaca, minimalnu cenu rada utvrđuje država.
Predsednik Srbije Alksandar Vučić nedavno je kao i prethodne dve godine unapred saopštio da će minimalna zarada za 2024. godinu iznositi 400 evra, ne precizirajući koliko je to u dinarima. Sindikati ukazuju da Vučić nije nadležan da određuje minimalac i ocenjuju da on time obesmišljava pregovore.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Inicijativa „Mladi Kula“ tvrdi da su njihovi aktivisti napadnuti, dok policija navodi da su meta bili članovi SNS-a


Ogromno je interesovanje za izbore u 10 lokalnih samouprava 29. marta. Samo u Kuli, koja ima 40 biračkih mesta, biće najmanje 1.600 posmatrača. I Vlast i opozicija se očigledno spremaju za borbu posle zatvaranja biračkih mesta


Izborna tišina uoči lokalnih izbora u deset gradova i opština u Srbiji počinje večeras u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju, 29. marta. Izborni proces pratiće brojni domaći i međunarodni posmatrači


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve