
Jezik
„Neopoziva ostavka“ – vrag u rečima
Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Sindikati predlažu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto
Na sastanku o minimalnoj ceni zarade između sindikata, predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva za rad i Unije poslodavaca Srbije nije prihvaćen zahtev sindikata da se i u ovoj godini poveća minimalna zarada, izjavio je danas za FoNet predstavnik sindikta Nezavisnost Zoran Ristić.
On je rekao da su predstavnici sindikata zahtevali da obrazloženje za odbijanje povećanja minimalca dobiju u pisanoj formi.
Inflacija pojela povećanje
Ristić je istakao da prostora za povećanje minimalne cene rada ima, jer je povećanje profita u 2022. iznosilo 26,3 odsto.
Kako je rekao, povećanje minimalne cene rada od 14,3 odsto iz januara poništila je inflacija, a minimalna potrošačka korpa poskupela je 18,7 odsto.
Ristić je dodao da sindikati od 2018. godine traže da se minimalna cena rada izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe i da očekuju da vlast to omogući 2024. godine.
Kako je istakao, nema više prostora za čekanje i bitno je da se u ovoj godini pokaže spremnost da se ide ka približavanju minimalca i cene minimalne potrošačke korpe.
Dodao je i da Zakon o radu predviđa mogućnost da se zarada koriguje i dva puta godišnje u slučajevima poremećaja na tržištu, kakav je visoka inflacija.
Sad bar za 10 odsto
Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara. Sindikati predložu da se ove godine od septembra poveća minimalac bar za deset odsto, a zatim i za narednu za oko 20 odsto.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu, prema zakonskoj proceduri, počinju sredinom avgusta tekuće godine i moraju da se završe do 15. septembra, a ako se ne postigne saglasnost između socijalnih partnera države, sindikata i poslodavaca, minimalnu cenu rada utvrđuje država.
Predsednik Srbije Alksandar Vučić nedavno je kao i prethodne dve godine unapred saopštio da će minimalna zarada za 2024. godinu iznositi 400 evra, ne precizirajući koliko je to u dinarima. Sindikati ukazuju da Vučić nije nadležan da određuje minimalac i ocenjuju da on time obesmišljava pregovore.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“

I pored poziva predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da u novembru dođe u Brisel i položi račune o napretku Srbije na evropskom putu, do te posete nije došlo

Telefoni četvorice poljoprivrednika i ekoloških aktivista u Srbiji zaraženi NoviSpy softverom dok su bili u prostorijama BIA i policije. Kako izgleda život kada znaš da te neko stalno nadgleda, otkrivaju prisluškivani građani

Na Vračaru je zapaljen još jedan kafić, a sličnosti sa napadima koji su se ove godine dešavali češće nego ranije, ukazuju na neke pravilnosti

Dok Srbija skoro godinu dana nije rešila ništa, i još ne zna šta će sa NIS-om, srpski susedi su preuzeli ruske kompanije i tako izbegli američke sankcije. Evo kako
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve