Brže-bolje su zatvorili staru, normalnu autobusku stanicu sa svom potrebnom infrastrukturom da ne smeta Beograđanima na vodi, i privatnim investirima, pa otvorili novu - ali bez stanične zgrade. Sad se raspisuje tender. Postavlja se pitanje zašto nisu završeni svi radovi, pa tek onda otvorili novi objekat?
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda objavila je javni poziv za izgradnju stanične zgrade u okviru kompleksa nove autobuske stanice u bloku 42 na Novom Beogradu. Vrednost radova procenjena je na 5,6 milijardi dinara (oko 48 miliona evra), vidi se iz objavljenog poziva, piše Nova ekonomija.
Direkcija je na Portalu javnih nabavki objavila tender pod nazivom „izvođenje radova na izgradnji Autobuskog terminala u bloku 42 u Novom Beogradu – II faza“, a kako se može videti iz dokumentacije, druga faza zapravo podrazumeva objekat autobuske stanice.
Podsetimo, u Beogradu je 27. septembra u novobeogradskom Bloku 42 gde je nekada bila „Buvlja pijaca“, otvorena nova autobuska stanica, a u nedelju, 29. septembra organizovani su prvi polasci sa nove stanice.
Istih dana zatvorena je nekadašnja stanica u Železničkoj 4 u Savskom amfiteatru. Odlaskom autobusa za Ljubljanu 50 minuta posle ponoći 29. septembra zvanično je stavljen katanac na stanicu koja je poslovala više od pola veka.
Ipak, stanica na novoj lokaciji u bloku 42 još uvek nije skroz završena – između ostalog nije završena stanična zgrada, pa putnici koriste privremeni objekat sa osnovnim sadržajima – aneks od 1.200 metara kvadratnih koji je „osposobljen za nesmetano funkcionisanje stanice“.
Foto: Tanjug / Strahinja AćimovićNova autobuska stanica u Beogradu
Tri faze izgradnje stanice
Izgradnja kompleksa autobuske stanice BAS podeljena je na tri faze. Prva faza podrazumevala je izgradnju staničnog platoa, druga faza, za koju je sad raspisan tender odnosi se na izgradnju objekta autobuske stanice BAS, dok treća faza obuhvata stanični trg i internu saobraćajnicu.
Kako se vidi iz dokumentacije date u okviru tendera objavljenog na Portalu javnih nabavki, planirano je da objekat stanice bude pravougaonog oblika u vidu razvučenog slova „П“, da ima suteren, prizemlje, prvi sprat i povučeni sprat.
Glavni ulaz i dominantni pešački pristupi i pristupi za automobile biće iz pravca ulice Antifašističke borbe, odakle se očekuje najveći priliv putnika. Na suprotnoj strani planirano su ulazi i izlazi na stanični peronski plato.
Firme koje su zainteresovane da grade ovaj objekat mogu poslati ponude do 22. novembra.
Ugovorom o zajedničkoj izgradnji nove autobuske stanice BAS iz 2017. godine, BAS je određen za finansijera projekta, a Grad Beograd za investitora.
Ipak, gradnja perona i parkinga je počela 2020. godine, a odlaganje rokova je značilo i probijanje prvobitnog budžeta.
Ove i naredne godine Beogradu treba da bude preneto 2,4 milijardi dinara (oko 20 miliona evra) iz republičkog budžeta, za završetak stanice.
Polovina će Gradu biti isplaćena za izvođenje radova u 2024. godini, dok je ostalih 1,2 milijarde planirano za 2025. godinu. Iz ovih sredstava će se namirivati troškovi koji nastanu u okviru druge faze gradnje kompleksa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!