
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Rade Prelić /Tanjug
Odluka dela opozicije o zajedničkom nastupu na aprilskim izborima sledeće godine ostaće u senci povlačenja Zdravka Ponoša iz rukovodstva Narodne stranke.

Opoziciona koalicija koju čine SSP, NS i DS objavila je danas, petak 26. novembra, da zajedno izlaze na izbore 2022. Tu su i PSG, Pokret za preokret, Sindikat Sloga, Pokret slobodne Srbije, koji će biti na kvotama SSP-a odnosno Narodne stranke. Pridružiće im se i Skupština slobodne Srbije.
Najlakše su se sporazumeli oko najnespornije – Marinike Tepić. Sva istraživanja Mariniku prepoznaju kao najuglednije lice opozicije. U teškim pregovorima opozicionog trojstva ova je odluka izgleda jedina prošla bez primedbi i zareza. Možda se opozicija za neki mesec pokaje zašto Mariniku Tepić nije kandidovala za gradonačelnicu Beograda. Tepić uživa veliki ugled i u Srbiji pa je verovatno procenjeno da je prvo mesto na parlamentarnoj listi – najbolje za sve.
Lideri trojne koalicije razumeli su još jednu poruku iz istraživanja javnog mnjenja: građani žele jedinstveni opozicioni front. Što nije po svaku cenu jedna kolona, ali jeste dogovor u što širem opozicionom frontu. Na konferenciji za novinare Zoran Lutovac je rekao da spisak nije završen i da bi savez trebalo da okupi što širi krug ljudi.
U ovom trenutku jasno je da će biti više kolona. Budu li racionalni, to opozicionim liderima neće smetati da se okupe oko zajedničkog predsedničkog kandidata i postizbornog koalicionog dogovora. Iz NDBG i Zajedno za Srbiju, koji će s Ekološkim ustankom nastupiti u zeleno-levoj koloni, više puta su stizale poruke da su spremni da podrže zajedničkog predsedničkog kandidata i da je postizborna koalicija s blokom koji čine SSP-NS-DS što se njih tiče gotova stvar.
Izbor zajedničkog predsedničkog kandidata za Dragana Đilasa, Vuka Jeremića i Zorana Lutovca najteža je odluka. Treba im neko sposoban da bude predsednik ali i dovoljno hrabar da prihvati poziciju gubitnika u nedemokratskim izbornim uslovima, neko ko je spreman da se žrtvuje, učvrsti opoziciono biračko telo i izađe kao opozicioni pobednik unapred izgubljene predsedničke trke. Težak zadatak.
Bilo je dovoljno vremena da se svi izjasne o Zdravku Ponošu kao mogućem kandidatu, koga su i u opozicionim i u diplomatskim krugovima mnogi videli kao čoveka dostojnog takve funkcije. Ponoš je, sad već nema sumnje, najlošije stajao kod svog šefa Jeremića, ne samo zato što je njegova kandidatura izgledala nametnuta spolja (kažu, iz Đilasovog SSP-a), nego i zbog toga što bi u slučaju Ponoševe kandidature šef narodnjaka teško mogao da se održi na kormilu stranke.
Zato je general Ponoš odlučio da napusti predsedništvo NS i da se ne kandiduje na stranačkim izborima sledećeg meseca za potpredsednika stranke.
Vuk Jeremić nije hteo da na konferenciji za novinare o ujedinjenju tzv. bojkot opozicije odgovori na pitanja o sukobu sa Zdravkom Ponošem. Rekao je da su to „lažne vesti“, da će Miroslav Aleksić odigrati ključnu ulogu na narednim izborima i da će posle stranačke skupštine biti poznata sva kadrovska rešenja. Jasno je da Ponoš neće biti među njima jer se dan pre povukao iz rukovodstva stranke.
Kad je reč o kandidatu za predsedničke izbore, spominje se tzv. kompromisno rešenje. Plan je da se odmere rejtinzi nekoliko potencijalnih kandidata koje bi predložili SSP, NS i DS. Javnosti neće biti poznata imena potencijalnih kandidata ni rezultati istraživanja, kako saznajemo u Narodnoj stranci.
„Javnost neće uskoro saznati ime kandidata opozicije za predsedničke izbore“, kaže za „Vreme“ potpredsednik NS Miroslav Aleksić, drugi na republičkoj listi i ključni igrač NS-a po rečima šefa stranke.
Paradoksalno, opozicija u ovom trenutku deluje najdalje od dogovora za beogradske izbore. Tamo gde prema istraživanjima imaju najveće šanse – još nemaju kandidata. Kako saznaje „Vreme“, poslednjih dan ili dva usaglašavali su se detalji baš o beogradskoj listi. I tu će navodno biti više kandidata „uz testiranje javnog mnjenja“.
Potredsednik SSP-a Borko Stefanović kaže da je najvažnije odbraniti pravo građana da slobodno biraju, „da se obezbede kontrolori i odbrane rezultati“.
Bilo kako bilo, konačni dogovor dela opozicije o zajedničkom nastupu na aprilskim izborima sledeće godine ostaće u senci Ponoševe odluke da se povuče iz rukovodstva Narodne stranke. Ponoš ostaje u NS, jer, kako sam kaže, ne želi da pocepa stranku pred izbore.
Što da ne, to je inače omiljeni predizborni sport opozicionih prvaka u Srba.

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve