
Ekologija
Pri evropskom dnu: U Srbiji se prečišćava manje od 20 odsto otpadnih voda
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
„Sve je više indicija da je policija u Srbiji koristila zabranjeno zvučno oružje protiv demonstranata“, javlja nemački javni servis ARD. A list Cajt donosi opširnu reportažu sa studentskih protesta
„Srpska opoziciona političarka Marinika Tepić podiže fotografiju na konferenciji za novinare. Na njoj se vidi desetak policajaca sa šlemovima ispred crnog policijskog džipa. Fotografija navodno potiče sa protesta u subotu i snimljena je pored Skupštine. Na haubi policijskog džipa vidi se sivi uređaj koji liči na veliki ekran. Zvučni top, kaže Tepić, držeći drugi dokument. Namera joj je da se pokaže da je MUP Srbije nabavio sedam zvučnih uređaja LRAD 450 KSL“, prenosi ARD.
Nemački javni servis navodi da na internetu postoje snimci od subote i trenutka kada je navodno korišćen zvučni top. „Na snimcima se vidi ulica u Beogradu prepuna ljudi. Odjednom se masa razdvaja na sredini, a ljudi panično beže u stranu“, piše Dojče vele (DW).
Upotreba zvučnog oružja protiv ljudi je zabranjena u Srbiji, piše ARD u članku na svom portalu i dodaje da je opozicioni političar Dragan Đilas najavio da će tužiti vladu.
Srpska vlada je reagovala svojom poznatom „taktikom salame“, javlja ARD, koristeći izraz koji se u Nemačkoj koristi za opis političke taktike postepenih ustupaka, što bi značilo da se u ovom slučaju do istine dolazi kroz više manjih priznanja.
„Najpre je rečeno da na demonstracijama nisu korišćena zvučna oružja, a sada ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kaže: ’Da, policija je bila opremljena zvučnim uređajem, ali on nikada nije korišćen kao zvučno oružje’“, prenosi ARD.
„Kao navodni dokaz da je sve bilo u skladu sa zakonom, Dačić je i pokazao dva zvučna uređaja iz kojeg se, preko razglasa, moglo čuti policijsko obaveštenje“, navodi nemački javni servis, ali i naglašava da „takve poruke nisu emitovane tokom demonstracija“.
I predsednik Srbije Aleksandar Vučić takođe negira da su ikada korišćena zvučna oružja protiv građana. ARD citira njegovu izjavu: „Ako su naše snage upotrebile zvučni top, Vorteks, bilo kako da se zove, ja nisam više predsednik.“
Novi identitet Srbije
U tekstu naslovljenom „Mlado, hrabro, srpsko“, list Cajt piše da nikada do sada nije bilo većih protesta u Srbiji i da zemlja bez nade uzima u ruke svoju budućnost nazad.
„Srbija je zemlja u propadanju. Natalitet je nizak, imigracije gotovo da nema, a mladi masovno napuštaju svoju domovinu. Prema procenama Svetske banke, za 25 godina u Srbiji će umesto današnjih skoro sedam miliona biti samo 5,4 miliona ljudi. Ništa ne ukazuje na to da će se taj trend promeniti. Na čelu države je predsednik Aleksandar Vučić, koji guši svakoga ko misli drugačije od njega, ko želi ili sanja drugačije od njega. Zemlja tog predsednika je zemlja bez nade i bez budućnosti – tako je bilo sve do 1. novembra 2024.“
Autor teksta, Ulrih Ladurner, piše da su protesti malo-pomalo zahvatili celu zemlju i da oni oblikuju novi identitet Srbije.
„Obrisi drugačije, bolje Srbije postaju sve vidljiviji. Pokretači promena su studenti i đaci – a niko nije računao na njih. Smatralo se da su mladi apatični i depolitizovani. (…) Ali, odjednom oni izlaze na ulice i pokreću mase. Više od 300.000 ljudi protestovalo je u subotu u Beogradu, na vrhuncu protesta. To je skoro pet odsto stanovništva Srbije.“
Autor piše i da su devedesetih godina srpske milicije sprovodile etničko čišćenje u ime „velike Srbije“, a da je početkom 2020-ih taj termin zamenjen sa „srpski svet“.
„Ali značenje je isto: ujedinjenje svih Srba u jednoj državi. Ideje iz tog vremena i dalje su žive i opasne. Imaju potencijal da destabilizuju Balkan. Sukob između Srbije i Kosova ostaje nerešen, dok u Bosni i Hercegovini, lider bosanskih Srba radi na otcepljenju svog entiteta“, piše Cajt.
„Dakle, Vučić ima niz destruktivnih karata na koje može da igra. Kada je na početku protesta pretio studentima, a provladini mediji ih osudili, mnogi Srbi su se uplašili da bi nasilje moglo da se okrene protiv vlastite mladosti, da bi rat mogao da se vrati kući i da bi sopstvena deca mogla da budu ugrožena. Instinktivno su osetili da moraju da ih zaštite od opasnosti koja dolazi od onih na vlasti – onih koji su se uzdigli na ratnim stradanjima. Zato su širom zemlje vrata počela da se otvaraju za studente i učenike.“
Vučić? Ko to beše?
„Pošto studenti nemaju vođe, Vučić nije mogao da primeni svoju uobičajenu strategiju – da blati, uništava ili potkupljuje opozicione lidere, zavisno od situacije“, navodi se dalje u tekstu. „Studenti ga jednostavno ignorišu. Vučić? Ko to beše? Na taj način oni gotovo nesvesno, postižu nešto veliko: svim građanima Srbije pokazuju kako bi mogao izgledati život bez Vučićeve sveprisutnosti.“
Na kraju, nemački list zaključuje: „Predsednik Vučić je preživeo najveće demonstracije u istoriji zemlje. Demonstranti, međutim, nisu ni tražili, ni očekivali njegov pad. On je, dakle, i dalje na funkciji, ali zemlja za koju veruje da je čvrsto drži u rukama počinje da mu izmiče. Srbija počinje da leči rane koje su tom društvu naneli rat, nacionalizam, siromaštvo i poniženje. Ništa više nije isto, kaže starija žena koja se tog dana pridružila mladima. ’Danas smo postali drugačiji!’“
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
Dan nakon što je pala Vlada Srbije, deo parlamentarne opozicije ponudio je rešenje za izlazak iz aktuelne društveno-političke krize, a to je formiranje prelazne vlade narodnog poverenja
Direktor Pinka Željko Mitrović uradio je još jednu u nizu obrada pesama EKV-a, ovog puta posvećenu rektoru Đokiću i drugim profesorima. Njih Mitrović naziva „Alibaba i njegovi razbojnici“
Hrvatska, Albanija i Kosovo sklopile su memorandum o vojnoj saradnji koji je izazvao oštru reakciju Srbije
Francuska kompanija Ežis i konzorcijum kineskih kompanija CRIC – CCCC koji predvodi China railway international company, garantovale su bezbednost putnika u delu Železničke stanice u Novom Sadu u kome se nalazi nadstrešnica, pokazuju dokumenta koje „Vreme” ekskluzivno objavljuje
Beograd, 15. mart 2025: Najveći protestni skup u istoriji Srbije
“15. za 15” Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve