img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Incident na protestu u Beogradu

Nemački mediji: Sve više dokaza o upotrebi zvučnog topa u Beogradu

18. mart 2025, 08:45 Ivan Đerković /DW
Najveći protest u istoriji Srbije Foto: FoNet
Najveći protest u istoriji Srbije
Copied

Nemački i švajcarski mediji intenzivno izveštavaju o nedavnim protestima u Beogradu, analizirajući navode o mogućoj upotrebi akustičnog oružja protiv demonstranata. Dok srpske vlasti negiraju te tvrdnje, evropski novinari ističu nejasnoće i nedoslednosti u objašnjenjima

„Odjednom se začula nekakva buka. Osetio sam kao da se nešto iznad nas prokotrljalo. Tišina je naglo prekinuta. Ljudi oko mene su se uspaničili. Mnogi su glasno vrisnuli i pobegli sa ulice. Osećao sam vrtoglavicu do kraja večeri.“

Tako je za nemački tabloid Bild jedan očevidac opisao trenutak kada je, tokom demonstracija u Beogradu, prekinuto 15 minuta ćutanja za 15 žrtava urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu prošlog novembra. S tim očevicem je, navodi list, u međuvremeno sve u redu, prenosi Dojče vele.

Nešto slično opisala je i novinarka Velta Tatjana Om, koja je bila na licu mesta. Na svom nalogu na platformi Iks, objavila je: „Posle 12 minuta odjednom buka. Nisam mogla da shvatim šta je to. Bila sam pritisnuta uz ulazna vrata (hotela, prim. ur.) sa drugima“.

Situacija je bila zbunjujuća, prenela je. „Osećala sam izuzetnu vrtoglavicu oko pola sata, s nekim čudnim unutrašnjim nemirom“, opisala je Om. U početku je, kaže, za te simptome krivila gomilu, ali to može biti i zbog upotrebe ko zna čega drugog. Jer: „Sve više ljudi prijavljuje slične simptome“, navodi novinarka Velta.

Bild prenosi da je „vojni analitičar Aleksandar Radić za kanal N1 rekao da je buku očigledno izazvalo akustičko oružje. ‘Vlasti već godinama poseduju zvučni top’, rekao je taj stručnjak.“

Nemački list dodaje i da je „predsednik Srbije Aleksandar Vučićocenio u nedelju da su tvrdnje o zvučnim topovima ‘laž’. Umesto toga, navodno je u pitanju bila anti-dron puška. Vučić je zahtevao: ‘Neko mora krivično da odgovara za širenje ovako brutalnih dezinformacija’.“

„Izveštaji o tome i dalje su nejasni i neuverljivi“, piše Frankfurter algemajne cajtung, „međutim, sve je više dokaza da je srpska policija možda zaista upotrebila to oružje protiv svog stanovništva koje je mirno demonstriralo tokom vikenda.“

„Smatra se da je izvesno da Ministarstvo unutrašnjih poslovaSrbije od 2022. poseduje takvo oružje, na engleskom poznato i kao ‘akustični uređaj velikog dometa’, ili skraćeno LRAD“, navodi frankfurtski list, dodajući da je u Srbiji zabranjena upotreba tog oružja.

„Do sada nije bilo poznato da je srpska policija ikada koristila takav uređaj, čiji izuzetno glasni zvuci ne samo da izazivaju bol u ušima, već mogu i da izazovu trajno oštećenje sluha. Ako se sumnja potvrdi u narednim danima, to bi bio novi pad u načinu na koji se režim predsednika Aleksandra Vučića nosi sa demonstracijama u Srbiji, koje su sada u petom mesecu.“

Najveći izazov za Aleksandra Vučića

„Studenti i njihove pristalice uglavnom se ponašaju veoma disciplinovano i stalno pozivaju na odricanje od nasilja“, navodi švajcarski Noje cirher cajtung i objašnjava da, „kada su se pre nekoliko nedelja u Skupštini Srbije pobunili predstavnici političke opozicije, studenti su se odmah ogradili od njih. Pokret se namerno kloni bilo kakvog prisvajanja unutrašnje ili spoljne politike“, piše list.

„Masovni protesti su najveći izazov za Aleksandra Vučića, koji trinaest godina vlada zemljom“, ocenjuje se. „Kao i na prethodne protestne pokrete, predsednik na nezadovoljstvo javnosti odgovara strategijom ustupaka i diskreditacije. Nekoliko ministara i premijer Miloš Vučević već su morali da podnesu ostavke zbog protesta, dok je Vučić istovremeno više puta govorio o pokušaju obojene revolucije u Srbiji, optužujući studente da ih kontrolišu strane sile. On, međutim, ne daje nikakve dokaze o tome“, piše švajcarski list. I dodaje:

„Vučić je nedavno dobio podršku od Donalda Trampa Mlađeg, sina američkog predsednika. U javno emitovanom razgovoru Trampa i Vučića, bilo je, između ostalog, reči i o mogućoj podršci protestnom pokretu sredstvima američke razvojne agencije USAID. Slično kao i u Rumuniji, gde se Vašington u značajnoj meri umešao u kontroverzu oko poništenja predsedničkih izbora, Srbija takođe postaje projekciona površina za debate i borbe za vlast koje imaju samo površnu vezu sa tom zemljom“, zaključuje švajcarski list.

Kao što ne veruju Vučiću, tako ne veruju ni Briselu

Cajt iz Beograda izveštava ovako: „Onaj ko se zagledao u lica tih ljudi, od kojih su neki veoma mladi, ko je video koliko se hrabro i uporno bore za svoju budućnost – i ko onda mora da je shvatio da Evropska unija za njih nema nikakvu ulogu u tome, već da samo pominjanje EU u najboljem slučaju izaziva sleganje ramenima, taj može da proceni koliko je duboko EU pala. To nije iznenađujuće“, piše autor članka Ulrih Ladurner.

„Evropska unija već godinama se udvara Aleksandru Vučiću. Gledala je dokono i ćutke kako on postepeno uspostavlja autoritarni režim u Srbiji. Srbija je, naravno, kandidat za ulazak u EU. Ali EU ipak je pustila Vučića da tera po svom. Još gore, Angela Merkel, Ursula fon der Lajen, a i drugi političari, bili su puni hvale za predsednika. Njihov argument je da se s njim može poslovati. On bi trebalo da Srbiju uvede u EU, ali uradio je suprotno, udaljio je svoju državu od EU i ne može a da se ne stekne utisak da to u priličnoj meri i odgovara raznoraznim funkcionerima u Briselu. Oni nisu u toj meri ozbiljni u pogledu širenja EU da bi se potrudili da se upuste u dijalog sa srpskim narodom i da ga podrže onda kada ih njihov autoritarni vladar tlači“, navodi Cajt.

I zaključuje: „Ako se Ukrajinci pitaju kakav je zaista osećaj biti kandidat za članstvo u EU, mogli bi da pitaju Srbe. Odgovor bi bio poražavajući. Srbija ima jedno od najvećih nalazišta litijuma u Evropi – ta sirovina ključna je za elektrifikaciju privrede. U julu 2024. godine, EU i Vlada Srbije potpisale su sporazum o vađenju sirovina. Kancelar Olaf Šolc gostovao je u Beogradu i naravno, bio pun reči hvale za predsednika. Kao što Srbi ne veruju svom predsedniku, tako ne veruju ni Briselu. A kojim argumentima bi neko i mogao da im protivreči? Ako se srpski narod bude oslobodio svog vladara, uradiće to potpuno samostalno. To je tragično, jer su vremena u kojima živimo vremena polarizacije i nasilja. A u regionu koji je doživeo užasan rat 1990-ih, stotine hiljada ljudi izlaze na ulice da se bore za suprotno: za pravedan, pošten i miran suživot. Evropa dotle zatvara oči.“

Nedostatak međunarodnog pritiska

I šta sad, pita se autor Krsto Lazarević u komentaru za berlinski Tagescajtung. „Srbija nije demokratija u kojoj bi se mogli raspisati fer i slobodni novi izbori. Vučić vlada zaobilazeći parlament, kontroliše medije i pravosuđe, a protiv opozicije se bori kriminalnim sredstvima. Prema međunarodnim posmatračima izbora, na prošlim izborima bilo je velikih nepravilnosti. Slobodni i pošteni izbori zahtevaju demokratski okvir. Za to bi bila potrebna prelazna vlada, ali Vučić to odbija.“

Istovremeno, navodi nemački komentator, „postoji nedostatak međunarodnog pritiska. Umesto kritika, evropski političari udvarali su se Vučiću: Olaf Šolc obezbedio je litijum za nemačku automobilsku industriju, Emanuel Makron prodavao je borbene avione, Ursula fon der Lajen hvalila je put Srbije ka EU, a Markus Zeder dobio orden iz Vučićevih ruku. Vučićeva Srpska napredna stranka ostaje deo političke porodice CDU i CSU. S obzirom na taj vetar u leđa Vučićevom sistemu, ne čudi što se na protestima ne vide zastave EU.“

„Nemačka s pravom na lošem glasu“

Pod naslovom „Vučić gubi državu“, novinar Florijan Hasel za Zidojče cajtung ocenjuje: „Velika je nesreća Srba što svet u ovom trenutku jedva da obraća pažnju na Beograd.“ I dodaje:

„Suprotno onome što bi Vučić želeo da verujemo, srpski protesti nemaju za cilj revoluciju, već pravu demokratiju. Međutim, da bi se to postiglo, predsednik i njemu lojalni ljudi morali bi da se odreknu svoje često nedemokratske kontrole nad državnim aparatom – policijom i tajnom službom, javnim tužiocima i sudovima, kao i nad medijima.“

„U Srbiji se često kritikuje da nema jake opozicije. Takva opozicija i ne može da postoji, jer joj se, kao i u Rusiji, ne daje šansa da se razvija. A među mnogim Srbima sve više jačaju propaganda i bajke o zaverama i ‘revolucijama’ navodno planiranim iz inostranstva. Državna televizija i tabloidna štampa rade svoj posao“, navodi nemački novinar i zaključuje:

„Vučić dakle može da vlada kako mu odgovara i zato što ga podržavaju EU i Nemačka – prvo preko Angele Merkel, pa posle preko Olafa Šolca. Srbima ostaje samo da se nadaju da će buduća savezna nemačka vlada odustati od te pogrešne politike, koja je s pravom dovela Nemačku na loš glas u očima mnogih Srba.“

Tagovi:

Nemački mediji Studentski protesti Zvučni top
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Propaganda

28.maj 2025. B. B.

Demostat: Stiče se utisak da se Srbija guši u proruskoj propagandi

Rezultati monitoringa Demostata pokazuju da na srpskim televizijama ima mnogo više priloga koji zastupaju rusku stranu, a dа је manja minutaža posvećenu Ukrajini

Srpska napredna stranka

28.maj 2025. B. B.

„Sudije beskičmenjaci“: Vučević besan zbog kućnog pritvora za aktiviste

„Nedopustivo je da huligani i nasilnici isteruju pravdu po svojim uličarskim pravilima“, napisao je predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević povodom odluke suda u Novom Sadu kojom su i preostala trojica aktivista puštena iz zatvora u kućni pritvor

Protest ispred zgrada pravosuđa u Novom Sadu

Novi Sad

28.maj 2025. B. B.

Aktivistima umesto zatvorskog određen kućni pritvor, studenti uzvikuju „pobeda“

Aktivistima Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću i Davoru Stefanoviću iz Pokreta slobodnih građana umesto zatvorskog odeređen je kućni pritvor uz elektronski nadzor

Studenti koji žele da uče u Pionirskom parku

Štrajk glađu u Ćacilendu

28.maj 2025. T. S.

Štrajk „studenata 2.0“: Oni kao hoće da gladuju, a Vučević ih kao odgovara

Dok „studenti koji žele da uče“ najavljuju štrajk glađu, predsednik SNS-a Miloš Vučević im s malih ekrana poručuje: jedite, deco. Sve deluje kao dobro poznata predstava u kojoj se znaju i režija i publika

Svetsko takmičenje Lego igara

28.maj 2025. Milica Tošić

Učenici Prve kragujevačke zbog besparice ne mogu da brane titulu na Floridi

Mladi naučnici iz Prve kragujevačke gimnazije po svemu sudeći neće moći da brane titulu prvaka na svetskom takmičenju Lego igara na Floridi – zato što nemaju novac za put i smeštaj. Vlast koja šakom i kapom deli milione za mitinge i besplatne pljeskavice, za taj problem nema sluha

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure