Kad je konačno na stolu predlog statuta Zajednice srpskih opština, Beograd ga ometa na sve načine, piše Frankfurter algemajne cajtung. Teza novinara tog lista je da Srbija tako sprečava prijem Kosova u Savet Evrope
Parlamentarna skupština Saveta Evrope je sredinom aprila ubedljivom većinom izglasala prijem Kosova u članstvo. Ali, poslednju reč ipak daju ministri spoljnih poslova članica, podseća Frankfurter algemajne cajtung.
Redovni godišnji sastanak ministara održava se sredinom maja, prenosi „Dojče vele„.
„Deluje da tamo podrška za Kosovonije tako ubedljiva kao u Parlamentarnoj skupštini“, piše frankfurtski list.
„Iz više evropskih prestonica se čuje da Kosovo pre glasanja o prijemu mora najpre da dopusti osnivanje zajednice srpskih opština i enklava, kako bi obezbedilo prava srpske manjine“, navodi FAZ.
„Kako se čuje, i u Berlinu dele tu argumentaciju, između ostalog u Kancleramtu“, dodaje se.
Prema oceni autora članka, novinara Mihaela Martensa, to je kao da je Srbiji dato „pravo veta“ iako ono ne postoji u Savetu Evrope.
U tekstu se navodi da je Zajednica srpskih opština predviđena još sporazumom Beograda i Prištine iz 2013, ali da se dugo „ništa“ nije dešavalo.
Nacrt statuta
Prema Martensu, „tek 2023. je srpska strana konačno predstavila nacrt statuta“ koji pak nije ispunjavao kriterijume Saveta Evrope. Od oktobra prošle godine na stolu je, piše, „neformalni nacrt“ koji dolazi iz Brisela i Kvinte.
Diplomate sada, piše dalje FAZ, zahtevaju da kosovski premijer Aljbin Kurti taj nacrt prosledi na proveru Ustavnom sudu Kosova kako bi izglasali prijem Kosova u Savet Evrope.
U tekstu se dodaje da je Kurti, tokom posete Nemačkoj prošle sedmice, pokušavao da pojasni da se Ustavni sud ne može baviti neformalnim dokumentom.
„Upadljivo je da se do sada nijedan jedini izabrani predstavnik srpske zajednice na Kosovu nije zvanično odredio prema nacrtu zajednice opština koji su predložile zapadne države. U četiri opštine na severu Kosova gde Srbi čine veliku većinu stanovništva – trenutno i nema izabranih srpskih gradonačelnika“, piše list.
Foto: AP Photo/Darko VojinovićOtežan prijem u Savet Evrope
Vizura Aleksandra Vučića
Srbi su naime bojkotovali i izbore i referendum za smenu albanskih gradonačelnika koji je mogao biti uvod u prevremene izbore.
Kako piše Martens, i to je Kurti pokušao da istakne u Berlinu – da jedino opštine mogu da se povežu u Zajednicu opština te da im to ne treba oktroisati iz Prištine.
Prema tumačenju novinara, ne čudi što sa srpske strane sada ne dolazi podsticaj da se Zajednica što pre formira. „Jer, iz vizure srpskog predsednika Aleksandra Vučića, koji kontroliše i diriguje političarima kosovskih Srba, ovaj konflikt je savršena zamka za Kosovo“.
Martens objašnjava kako izgleda ta „zamka“: „Beograd zabranjuje srpskim političarima iz svoje nekadašnje pokrajine da prihvate izgledne inicijative za osnivanje zajednice opština ili da podrže ideje koje su podudarne sa standardima Saveta Evrope, ali se istovremeno glasno žali što nema Zajednice“.
„Tako su u Beogradu othranili zlatnu koku srpske diplomatije kako bi sprečavali zapadne integracije Kosova“. Levom rukom se Kosovu postavljaju uslovi, a desnom se obezbeđuje da se ti uslovi nikad ne mogu ispuniti“, piše dalje FAZ.
Dodaje se da je Kurti u Berlinu pričao sa nemačkom šeficom diplomatije Analenom Berbok, ali da o sadržaju razgovora ništa nije poznato. Kurti se sastao i sa drugim političarima.
FAZ kao „motor“ kosovskog prijema u Savet Evrope predstavlja socijaldemokratu Franka Švabea, vođu delegacije socijaldemokrata i zelenih u Savetu Evrope.
Kako se navodi, Švabe se snažno zalaže za to da ministri članica ne torpediraju ono što su izglasali parlamentarci Saveta Evrope. Kao jedan od mogućih izlaza pominje se da se zapadni nacrt statuta Zajednice srpskih opština, umesto kosovskom Ustavnom sudu, pošalje „izvanrednim ustavnim pravnicima“ Saveta Evrope.
„To bi mogao biti izlaz iz srpske zamke, kažu političari socijaldemokrata u Berlinu“, zaključuje Martens u tekstu za FAZ.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloletnih devojaka i vezama sa bogatim i moćnim osobama
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!