Kad je konačno na stolu predlog statuta Zajednice srpskih opština, Beograd ga ometa na sve načine, piše Frankfurter algemajne cajtung. Teza novinara tog lista je da Srbija tako sprečava prijem Kosova u Savet Evrope
Parlamentarna skupština Saveta Evrope je sredinom aprila ubedljivom većinom izglasala prijem Kosova u članstvo. Ali, poslednju reč ipak daju ministri spoljnih poslova članica, podseća Frankfurter algemajne cajtung.
Redovni godišnji sastanak ministara održava se sredinom maja, prenosi „Dojče vele„.
„Deluje da tamo podrška za Kosovonije tako ubedljiva kao u Parlamentarnoj skupštini“, piše frankfurtski list.
„Iz više evropskih prestonica se čuje da Kosovo pre glasanja o prijemu mora najpre da dopusti osnivanje zajednice srpskih opština i enklava, kako bi obezbedilo prava srpske manjine“, navodi FAZ.
„Kako se čuje, i u Berlinu dele tu argumentaciju, između ostalog u Kancleramtu“, dodaje se.
Prema oceni autora članka, novinara Mihaela Martensa, to je kao da je Srbiji dato „pravo veta“ iako ono ne postoji u Savetu Evrope.
U tekstu se navodi da je Zajednica srpskih opština predviđena još sporazumom Beograda i Prištine iz 2013, ali da se dugo „ništa“ nije dešavalo.
Nacrt statuta
Prema Martensu, „tek 2023. je srpska strana konačno predstavila nacrt statuta“ koji pak nije ispunjavao kriterijume Saveta Evrope. Od oktobra prošle godine na stolu je, piše, „neformalni nacrt“ koji dolazi iz Brisela i Kvinte.
Diplomate sada, piše dalje FAZ, zahtevaju da kosovski premijer Aljbin Kurti taj nacrt prosledi na proveru Ustavnom sudu Kosova kako bi izglasali prijem Kosova u Savet Evrope.
U tekstu se dodaje da je Kurti, tokom posete Nemačkoj prošle sedmice, pokušavao da pojasni da se Ustavni sud ne može baviti neformalnim dokumentom.
„Upadljivo je da se do sada nijedan jedini izabrani predstavnik srpske zajednice na Kosovu nije zvanično odredio prema nacrtu zajednice opština koji su predložile zapadne države. U četiri opštine na severu Kosova gde Srbi čine veliku većinu stanovništva – trenutno i nema izabranih srpskih gradonačelnika“, piše list.
Foto: AP Photo/Darko VojinovićOtežan prijem u Savet Evrope
Vizura Aleksandra Vučića
Srbi su naime bojkotovali i izbore i referendum za smenu albanskih gradonačelnika koji je mogao biti uvod u prevremene izbore.
Kako piše Martens, i to je Kurti pokušao da istakne u Berlinu – da jedino opštine mogu da se povežu u Zajednicu opština te da im to ne treba oktroisati iz Prištine.
Prema tumačenju novinara, ne čudi što sa srpske strane sada ne dolazi podsticaj da se Zajednica što pre formira. „Jer, iz vizure srpskog predsednika Aleksandra Vučića, koji kontroliše i diriguje političarima kosovskih Srba, ovaj konflikt je savršena zamka za Kosovo“.
Martens objašnjava kako izgleda ta „zamka“: „Beograd zabranjuje srpskim političarima iz svoje nekadašnje pokrajine da prihvate izgledne inicijative za osnivanje zajednice opština ili da podrže ideje koje su podudarne sa standardima Saveta Evrope, ali se istovremeno glasno žali što nema Zajednice“.
„Tako su u Beogradu othranili zlatnu koku srpske diplomatije kako bi sprečavali zapadne integracije Kosova“. Levom rukom se Kosovu postavljaju uslovi, a desnom se obezbeđuje da se ti uslovi nikad ne mogu ispuniti“, piše dalje FAZ.
Dodaje se da je Kurti u Berlinu pričao sa nemačkom šeficom diplomatije Analenom Berbok, ali da o sadržaju razgovora ništa nije poznato. Kurti se sastao i sa drugim političarima.
FAZ kao „motor“ kosovskog prijema u Savet Evrope predstavlja socijaldemokratu Franka Švabea, vođu delegacije socijaldemokrata i zelenih u Savetu Evrope.
Kako se navodi, Švabe se snažno zalaže za to da ministri članica ne torpediraju ono što su izglasali parlamentarci Saveta Evrope. Kao jedan od mogućih izlaza pominje se da se zapadni nacrt statuta Zajednice srpskih opština, umesto kosovskom Ustavnom sudu, pošalje „izvanrednim ustavnim pravnicima“ Saveta Evrope.
„To bi mogao biti izlaz iz srpske zamke, kažu političari socijaldemokrata u Berlinu“, zaključuje Martens u tekstu za FAZ.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Praćenje vehabija će biti nastavljeno, ali teško je sprečiti pojedinačne akte, pa je Dačić naglasio da je zato potreban stalni nadzor svih pripadnika tog pokreta
Izborna kampanja Džoa Bajdena nakon atentata na Donalda Trampa mora hitno da se menja. Iz igre se izbacuju svi verbalni napadi na bivšeg predsednika jer bi to u klimi kojom dominara slika njegovog krvovog lica sa uzdignutom pesnicom bilo kontraproduktivno. Analitičari smatraju da je ionako težak put Bajdena ka reizboru postao još teži. Tramp je u ponedeljak stigao u Milvoki gde će na konvencije Republikanske biti i zvanično nominovan za predsedničkog kandidata
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!