Prema proceni organizatora u šetnji u subotu je u Beogradu učstvovalo između 10.000 i 15.000 ljudi. Pa ipak, pripadnici LGBT zajednice u Srbiji nisu ni blizu ostvarenja ljudskih prava
Kada je Parada ponosa je završena, program je bio nastavljen u parku Manjež koncertom u kome su učestvovali Filip Baloš, Bejbi Motorola, Filarri, Tam, Džipsii i Lazar Ćirković.
Foto: FoNett
Pripadnici MUP-a se nakon završetka šetnje nisu povukli sa ulica.
Osim privođenja nekoliko osoba u Ulici admirala Geprata pri kraju šetnje, razlog privođenju nije poznat, drugih razloga za intervenciju policije nije bilo.
Viđena je grupa građana sa transparentom „Neću gej paradu u Beogradu“, a mediji su zabeležili da su oni vređali i učesnike Prajda i policiju koja ih čuva. I Simo Spasić je vređao učesnike, pokušao je i da uđe u kolonu, ali su ga policajci sprečili.
U tom raspoloženju su bili i sveštenici i vernici okupljeni u Vaznesenjskoj crkvi, koji su dimom okadili šetač dok su prolazili pored crkve.
I, to bi manje-više bile sve antiprajd manifestacije.
Šetnja je bila vesela i izuzetno pozitivnog raspoloženja.
Prema proceni Gorana Miletića jednog od organizatora ovogodišnjeg Prajda, u šetnji je učestvovalo između 10.000 i 15.000 ljudi. Ocenjuju da je današnja šetnja bila najmasovnija od svih održanih u Beogradu.
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil je učestvovao na Paradi ponosa i izjavio da treba razumeti da je „ljubav prosto ljubav“ i da „svi imaju pravo da šetaju gde žele“.
Novinarka „Vremena“ Jovana Gligorijević izjavila je za N1 da ovogodišnju Paradu ponosa obeležava „potpuno ignorisanje“ vlasti.
„Malo je zbunjujuće, ako se prisetimo prošle godine, Evroprajd šetnja je bila prvo zabranjena, pa je kao održana, ove godine umesto aktivnog protivljenja Evroprajdu, imali smo apsolutno ignorisanje i tišinu, kako od vlasti, koja se tome aktivno protivi oduvek, tako i od desničarskih organizacija koje su sklone da prave problem“, rekla je Gligorijević.
Slogan ovogodišnjeg Prajda je „Nismo ni blizu“.
Foto: FoNet
„Nismo ni blizu, jer nismo slobodni da partnera ili partnerku držimo za ruku na ulici. Nismo ni blizu, jer nam država i dalje oduzima ustavno zagarantovano pravo na slobodno okupljanje. Nismo ni blizu, jer ni jedan zahtev Beograd Prajda i dalje nije ispunjen“, naveli su organizatori.
Zahtevi Beograd Prajda su isti od 2017. godine – traži se usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama, Zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba, brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBTI+ osobama.
Goran Miletić podseća da su od 2014. počeli da dobijaju signale da Zakon o istopolnim partnerstvima može da se usvoji.
„Zakon je pripremljen u ministarstvu, trans osobe su priliku da menjaju JMBG kad promene pol“ kaže Miletić, a onda se „prošle godine sve promenilo na gore“.
U toku je muzički program, takozvana žurka, u parku Manjež.
Osim organizatora i kume Prajda Ide Prester, tu su i političar i aktivista Natan Albahari, Dragana Rakić iz Demokratske stranke, profesorka Biljana Stojković, lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, kao i Milica Đurđić, partnerka premijerke Brnabić. Premijerka je službenoi odsutna van zemlje.
Foto: FoNet
Vrlo važno je reći da se na zgradi Skupštine grada danas vijorila zastava duginih boja. Naime, i pored zabrane gradonačelnika Aleksandra Šapića, odbornici Zeleno-levog bloka uspeli su da je unesu u zgradu i postave na jarbol!
S.Ć./Danas/NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!