Preko stotinu ljudi je poginulo u eksploziji skladišta benzina u planinskom regionu Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu. Više od 200 je povređeno, a zaštitnik građana prava Nagorno-Karabaha Gegam Stepanjan upozorava da medicinski kapaciteti Nagorno-Karabaha nisu dovoljni da ih zbrinu. Jermeni masovno napuštaju oblast
U eksploziji skladišta goriva koja je sinoć potresla planinski region Nagorno-Karabaha u Azerbejdžanu, poginulo je više od 125 ljudi, povređeno je više od 200 ljudi. Jermeni se masovno iseljavaju nakon što je azerbejdžanska vojska povratila punu kontrolu nad tom separatističkom teritorijom.
Ombudsman za ljudska prava Nagorno-Karabaha Gegam Stepanjan je na društvenoj mreži Iks podelio informaciju o nastradalima.
Većina žrtava je u „teškom ili izuzetno teškom“ stanju, rekao je Stepanjan, dodajući da će žrtve morati da budu prebačene avionom iz regiona kako bi im lekari spasili živote, jer „medicinski kapaciteti Nagorno-Karabaha nisu dovoljni“.
Nije poznato šta je izazvalo eksploziju, koja se dogodila dok su stanovnici stajali u redovima da nabave gorivo za automobile u kojima napuštaju region.
Tela poginulih u eksploziji prevezena su u Jermeniju, saopštilo je jermensko Ministarstvo zdravlja.
Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je stotine ljudi zadobilo opekotine.
Jermenska vlada je prethodno saopštila da je 13.350 izbeglica prešlo u njihovu zemlju iz enklave oko koje se decenijama spore Azerbejdžan i Jermenija. U spornom regionu Nagorno-Karabaha živi oko 120.000 etničkih Jermena koji čine većinu na tom prostoru.
Foto: AP/Vasily Krestyaninov
Azerbejdžan želi da reintegriše etničke Jermene
U saopštenju od utorka lokalni zvaničnici su rekli da je 13 neidentifikovanih tela pronađeno na licu mesta, a da je još sedam ljudi preminulo u bolnici.
Od kada je Azerbejdžan prošle nedelje zauzeo Nagorno-Karabah, hiljade ljudi je napustilo to područje pošto je jermenska vlada u Jerevanu objavila planove da preseli one koji su ostali bez krova nad glavom u borbama.
Jermenijski premijer Nikol Pašinjan optužio je Azerbejdžan da sprovodi etničko čišćenje.
„To se upravo sada dešava i to je veoma žalosna činjenica jer smo pokušavali da urgiramo kod međunarodne zajednice za to“, rekao je Pašinjan novinarima.
Azerbejdžan je rekao da želi da reintegriše etničke Jermene kao „ravnopravne građane“.
Hiljade ljudi bez skloništa i hrane
Nagorno-Karabah, planinski region na južnom Kavkazu, međunarodno je priznat kao deo Azerbejdžana, ali ga već tri decenije kontrolišu etnički Jermeni.
Enklavu je podržala Jermenija, ali i njihov saveznik Rusija, koja već godinama tamo ima stotine vojnika.
Pet ruskih mirovnjaka je ubijeno, zajedno sa najmanje 200 etničkih Jermena i desetinama azerbejdžanskih vojnika, u napadu azerbejdžanske vojske prošle nedelje.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je u nedelju saopštilo da je zaplenilo još vojne opreme, među njima i veliki broj raketa, artiljerijskih granata, mina i municije.
Uprkos javnim uveravanjima Azerbejdžana, postoji bojazan za stanovnike Nagorno-Karabaha, jer je dozvoljena samo jedna isporuka pomoći od 70 tona hrane otkako su separatisti prihvatili prekid vatre i pristali da se razoružaju.
Etnički jermenski lideri kažu da su hiljade ljudi bez hrane i skloništa i spavaju u podrumima, školskim zgradama ili napolju.
Z.S/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Slobodan Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Tri godine od završetka prethodnog vojnog sukoba između Azerbejdžana i Jermenije u autonomnoj oblasti Nagorno-Karabah ponovo vlada ratno stanje. I ovog puta postoji bojazan od širenja lokalnog konflikta
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je da je postignut sporazum o "suspenziji antiterorističkih mera u Nagorno Karabahu"
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!