img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Nacija bez zuba: Srbiji treba povratak državne stomatologije

15. novembar 2023, 11:51 Z.S.
Foto: Pixabay
Copied

Svaki deseti građanin Srbije nema nijedan svoj zub u vilici, pokazuje istraživanje Instituta "Batut”. Samo 57,8 odsto stanovnika pere zube više od jednom dnevno. Loša statistika mogla bi da se promeni ako se izmeni Zakon o zdravstvenom osiguranju, kažu stomatolozi

Istraživanje Instituta „Batut“ pokazuje da više od 700.000 građana Srbije, odnosno svaki deseti, nema nijedan svoj zub u vilici.  

Prеmа pоslеdnjеm Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine, samo 57,8 odsto stanovnika pere zube više od jednom dnevno.

Kad je reč o deci, 13,4 odsto mališana uzrasta od 12-36 meseci ima jedan ili više karijesnih mlečnih zuba. To se lako dovodi u vezu sa navikama oko ishrane, budući da 52,9 odsto najmlađe dece u tom uzrastu konzumira slatkiše. Takođe, 50,9 odsto dece uzrasta  36-71 mesec ima karijes ili neku njegovu komplikaciju.

Na kraju priče o zdravlju zuba kod dece, treba reći da prema istraživanju iz 2019. godine, u uzrastu od 12 godina sve zdrave zube ima 36 odsto dece, a u uzrastu 15 godina 22 odsto dece.

Što se tiče odraslog stanovništva, 55,3 odsto Srba procenjuje stanje svojih zuba i usta kao dobro. Dvе trеćinе stаnоvniка stаriјih оd 15 gоdinа (69,5 odsto) izјаsnilо se dа imа svоg stоmаtоlоgа.

U pеriоdu оd 12 mеsеci којi su prеthоdili Istrаživаnju svакi trеći stаnоvniк (39,4 odsto) је pоsеtiо stоmаtоlоgа.

Nije tajna da mnogi Srbi iz dijaspore, pa i predstavnici drugih naroda na lečenje zuba dolaze u Srbiju. U odnosu na Zapadnu Evropu, kod nas je bilo šta u vezi sa popravkama zuba (plombiranje, vađenje, sređivanje vilica i beljenje) daleko jeftinije. Ali, da li su upravo cene te koje odbijaju ovdašnje stanovništvo da više vode računa o zubima ili nešto drugo.

Kako poboljšati statistiku?

Od 2006. godine uz knjižicu kod stomatologa mogu samo deca, studenti, trudnice i socijalno ugroženi. 

Loša statistika koju je pokazalo Batutovo istraživanje mogla bi da se promeni ako se izmeni Zakon o zdravstvenom osiguranju. Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr Aleksa Marković kaže za RTS da nigde u svetu, pa ni u regionu nije kao kod nas i da Srbiji treba povratak državne stomatologije.

U Udruženju privatnih stomatologa Srbije kažu da su spremni da prihvate da bar pet osnovnih usluga, poput vađenja i popravke zuba ili skidanja kamenca, ide na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

„Privatna praksa trenutno poseduje preko 3.000 ordinacija na teritoriji Srbije i bukvalno sutra može da počne da pruža besplatne usluge građanima samo uz dogovor sa našim Fondom. Ne tražimo veliki broj usluga koje će da nam opredeli fond, neka opredeli to što je smislio da ima para, neka to bude pet usluga u privatnim ordinacijama, deset, ali privatna praksa Republike Srbije može sutra da krene u realizaciju tog plana“, ističe dr Zoran Varga, predsednik Udruženja privatnih stomatologa Srbije.

Potrebno je da se izmeni i Zakon o zdravstvenom osiguranju. To bi omogućilo i da se zaposli više od 1.200 stomatologa, ali i da se opet otvori hitna služba za popravku zuba „Mažestik“ koja će dežurati noću.

„Sama radna mesta, oprema, stomatološki materijal nisu jeftini, ali sa nekim racionalnim pristupom, sa dobrim planom i organizacijom mislim da je to apsolutno moguće i izvodljivo“, napominje prof. dr Vojkan Lazić, prodekan za finansije Stomatološkog fakulteta za RTS.

Nigde u svetu nisu besplatne sve stomatološke usluge, pa tako nešto ne treba očekivati ni kod nas. Međutim, građanima treba omogućiti da u Domu zdravlja dobiju sve što im je potrebno da bi mogli da očuvaju zdravlje zuba.

Stomatolozima učinjena nepravda

Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr Aleksa Marković kaže za RTS da Srbiji treba povratak državne stomatologije. Podseća da je 2006. godine donet zakon da zdravstveno osiguranje pokriva stomatološke usluge do 25. godine i posle 65 godina starosti.

Tada je i veliki broj naših kolega dobio otkaz u domovima zdravlja i prema njima je učinjena velika nepravda. Danas imate u Srbiji oko 5.600 privatnih stomatologa i oko 2.400 stomatologa koji rade u državnoj službi. To je nedovoljno. Svakako da treba vratiti stomatologiju u domove zdravlja, ali treba napraviti određene pakete.

Jednostavno, stomatološke usluge su dosta skupe, ali osnovne usluge ili paket usluga kao što su popravke zuba, vađenje zuba, lečenje zuba treba omogućiti”, navodi Marković.

Ističe da nigde u svetu, pa ni u regionu nije kao što je kod nas.

Z.S/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Batut stomatolozi zubi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu Dijane Hrke

02.novembar 2025. S.Ć. / K.S.

Veterani: „Pet ćacija izazvalo nerede“; Vučić krivi „kukavice“

Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu ispred Skupštine, i veterani optužili su ljude iz Pionirskog parka za nerede. Vučić, MUP i BIA tvrde drugačije. Ćacilend je krcat, štiti ga policija

Srbija za Hrku

02.novembar 2025. S.C.

Podrška Dijani Hrki u Novom Sadu, Kuli, Sremskoj Mitrovici, Lazarevcu…

U mnogim gradovima Srbije večeras su se okupili građani kako bi dali podršku Dijani Hrki, majki mladića koji je jedan od 16 žrtava pada nadstrešnice u Novom Sadu

02.novembar 2025. S. Ć.

Poslastičarnica „Pelivan“: Dragan J. Vučićević ne govori istinu

Najstarija poslastičartnica "Pelivan", reagovala je na izjavu Dragana J. Vučićevića da je Dijana Hrka došla na štrajk glađu iz njihove poslalstičarnice. "Dijana Hrka je uvek dobrodošla u naš lokal, ima našu podršku", poručili su

Pomen u Novom Sadu

02.novembar 2025. S. Ć.

Arhiv javnih skupova: U Novom Sadu je bilo oko 110.000 ljudi

U trenutku odavanja pošte u 12 časova u Novom Sadu bilo je prisutno oko 110.000 ljudi, podaci su Arhiva javnih skupova. Prema MUP-u, bilo ih je 39.000

„Bez obzira na sve političke razlike jedinstveni smo u dostojanstvu“, istakao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o obeležavanju godišnjice pada nadstrešnice.

Pad nadstrešnice

02.novembar 2025. B. B.

Vučić ponosan „kako smo dostojanstveno obeležili“ godišnjicu pada nadstrešnice

„Bez obzira na sve političke razlike jedinstveni smo u dostojanstvu“, istakao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o obeležavanju godišnjice pada nadstrešnice

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure