img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Nacija bez zuba: Srbiji treba povratak državne stomatologije

15. novembar 2023, 11:51 Z.S.
Foto: Pixabay
Copied

Svaki deseti građanin Srbije nema nijedan svoj zub u vilici, pokazuje istraživanje Instituta "Batut”. Samo 57,8 odsto stanovnika pere zube više od jednom dnevno. Loša statistika mogla bi da se promeni ako se izmeni Zakon o zdravstvenom osiguranju, kažu stomatolozi

Istraživanje Instituta „Batut“ pokazuje da više od 700.000 građana Srbije, odnosno svaki deseti, nema nijedan svoj zub u vilici.  

Prеmа pоslеdnjеm Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine, samo 57,8 odsto stanovnika pere zube više od jednom dnevno.

Kad je reč o deci, 13,4 odsto mališana uzrasta od 12-36 meseci ima jedan ili više karijesnih mlečnih zuba. To se lako dovodi u vezu sa navikama oko ishrane, budući da 52,9 odsto najmlađe dece u tom uzrastu konzumira slatkiše. Takođe, 50,9 odsto dece uzrasta  36-71 mesec ima karijes ili neku njegovu komplikaciju.

Na kraju priče o zdravlju zuba kod dece, treba reći da prema istraživanju iz 2019. godine, u uzrastu od 12 godina sve zdrave zube ima 36 odsto dece, a u uzrastu 15 godina 22 odsto dece.

Što se tiče odraslog stanovništva, 55,3 odsto Srba procenjuje stanje svojih zuba i usta kao dobro. Dvе trеćinе stаnоvniка stаriјih оd 15 gоdinа (69,5 odsto) izјаsnilо se dа imа svоg stоmаtоlоgа.

U pеriоdu оd 12 mеsеci којi su prеthоdili Istrаživаnju svакi trеći stаnоvniк (39,4 odsto) је pоsеtiо stоmаtоlоgа.

Nije tajna da mnogi Srbi iz dijaspore, pa i predstavnici drugih naroda na lečenje zuba dolaze u Srbiju. U odnosu na Zapadnu Evropu, kod nas je bilo šta u vezi sa popravkama zuba (plombiranje, vađenje, sređivanje vilica i beljenje) daleko jeftinije. Ali, da li su upravo cene te koje odbijaju ovdašnje stanovništvo da više vode računa o zubima ili nešto drugo.

Kako poboljšati statistiku?

Od 2006. godine uz knjižicu kod stomatologa mogu samo deca, studenti, trudnice i socijalno ugroženi. 

Loša statistika koju je pokazalo Batutovo istraživanje mogla bi da se promeni ako se izmeni Zakon o zdravstvenom osiguranju. Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr Aleksa Marković kaže za RTS da nigde u svetu, pa ni u regionu nije kao kod nas i da Srbiji treba povratak državne stomatologije.

U Udruženju privatnih stomatologa Srbije kažu da su spremni da prihvate da bar pet osnovnih usluga, poput vađenja i popravke zuba ili skidanja kamenca, ide na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

„Privatna praksa trenutno poseduje preko 3.000 ordinacija na teritoriji Srbije i bukvalno sutra može da počne da pruža besplatne usluge građanima samo uz dogovor sa našim Fondom. Ne tražimo veliki broj usluga koje će da nam opredeli fond, neka opredeli to što je smislio da ima para, neka to bude pet usluga u privatnim ordinacijama, deset, ali privatna praksa Republike Srbije može sutra da krene u realizaciju tog plana“, ističe dr Zoran Varga, predsednik Udruženja privatnih stomatologa Srbije.

Potrebno je da se izmeni i Zakon o zdravstvenom osiguranju. To bi omogućilo i da se zaposli više od 1.200 stomatologa, ali i da se opet otvori hitna služba za popravku zuba „Mažestik“ koja će dežurati noću.

„Sama radna mesta, oprema, stomatološki materijal nisu jeftini, ali sa nekim racionalnim pristupom, sa dobrim planom i organizacijom mislim da je to apsolutno moguće i izvodljivo“, napominje prof. dr Vojkan Lazić, prodekan za finansije Stomatološkog fakulteta za RTS.

Nigde u svetu nisu besplatne sve stomatološke usluge, pa tako nešto ne treba očekivati ni kod nas. Međutim, građanima treba omogućiti da u Domu zdravlja dobiju sve što im je potrebno da bi mogli da očuvaju zdravlje zuba.

Stomatolozima učinjena nepravda

Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr Aleksa Marković kaže za RTS da Srbiji treba povratak državne stomatologije. Podseća da je 2006. godine donet zakon da zdravstveno osiguranje pokriva stomatološke usluge do 25. godine i posle 65 godina starosti.

Tada je i veliki broj naših kolega dobio otkaz u domovima zdravlja i prema njima je učinjena velika nepravda. Danas imate u Srbiji oko 5.600 privatnih stomatologa i oko 2.400 stomatologa koji rade u državnoj službi. To je nedovoljno. Svakako da treba vratiti stomatologiju u domove zdravlja, ali treba napraviti određene pakete.

Jednostavno, stomatološke usluge su dosta skupe, ali osnovne usluge ili paket usluga kao što su popravke zuba, vađenje zuba, lečenje zuba treba omogućiti”, navodi Marković.

Ističe da nigde u svetu, pa ni u regionu nije kao što je kod nas.

Z.S/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Batut stomatolozi zubi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Iz novog broja „Vremena“

18.mart 2026. V. R.

Udariće Hrvati jedan dan od nedelje, ali mi imamo „hipersonične“ rakete

Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singulasa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure