Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata
Pre šezdeset godina, u oktobru 1962. godine, SAD i SSSR su se konfrontirale na način koji je mogao da dovede do nuklearnog rata, samim tim do kraja moderne civilizacije. Na našu sreću, to se nije dogodilo, ali pitanja kako smo dotle bili stigli i kako smo se izvukli ostaju aktuelna do današnjeg dana. Osim toga, postoje i dominantni narativi, mitovi o pojedinim akterima, opšteprihvaćene “činjenice”, faktori koji su mogli da dovedu do nuklearne apokalipse, a kojih ni glavni akteri (Kenedi, Hruščov i njihovi saradnici) nisu bili svesni.
Bilo je i drugih situacija kada smo mogli da doživimo nuklearnu katastrofu (verovatno najopasnija septembra 1983. kada nas je spasao Stanislav Petrov, sovjetski potpukovnik), ali Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata.
U glavnim crtama, opis krize i njenog razrešenja prilično je poznat zahvaljujući memoarima, istoričarima, objavljenoj dokumentaciji, dokumentarnim i igranim filmovima. Iz svega toga se iskristalisala dugo dominatna interpretacija, po kojoj je Kenedi u startu zauzeo stav da su sovjetske nuklearne rakete na Kubi neprihvatljiva promena dotadašnjeg statusa nuklearne ravnoteže između SAD i SSSR-a, te da je preduzeo pažljive korake koji su, kombinacijom čvrstine i suzdržanosti, dovele do diplomatskog kompromisa i eliminacije nuklearnih raketa sa Kube. Ujedno, u dominantnoj američkoj interpretaciji ovo je bio trijumf za Kenedija, jer je odvažnim i mudrim odlukama primorao SSSR na povlačenje.
Ovaj narativ, međutim, ne sadrži potpunu istinu o tome šta se dogodilo…
Pročitajte ceo tekst Ivana Vujačića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (27. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Ovogodišnji 37. Beogradski maraton održava se danas. Start trke je u 8.00. Trče se discipline: 42.2 km; 21.1 km; štafetni polumaraton; 10 km i trka zadovoljstva. Tokom trke doći će do značajnih promena u radu linija javnog gradskog prevoza u prestonici
S obzirom da su, protivno odluci stranke, Odbori u Nišu i Novom Sadu i Povereništvo u Pančevu odlučili da izađu na izbore, isključeni su iz stranke Zajedno. Pre nedelju dana iz stranke je kolektivno istupio Beogradski odbor
„Mislim da političke partije u Srbiji ne mogu da čekaju idealne uslove da bi učestvovale na izborima, nego moraju da pokušaju da u takvim uslovima pronađu alternativne kanale da komuniciraju sa građanima i da se, malo po malo, izbore za svoje prostore i za naše institucije“. kaže za "Vreme" vanredna profesorka na FPN Jelena Lončar
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Poziv na bojkot u Beogradu ugrozio je, recimo, pobedu u Novom Sadu gde nikakvog bojkota biti neće
Delovanje Brkovića proteklih godina u svakoj demokratskoj zemlji bilo bi protumačeno kao sloboda političkog izražavanja, ali u Srbiji ono predstavlja maltene – terorizam. Protiv njega se, pored medijsko-političke, vodi i pravosudna haranga: ovaj mladić ima petnaestak krivičnih i prekršajnih prijava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve