Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Wikipedia.org
Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata
Pre šezdeset godina, u oktobru 1962. godine, SAD i SSSR su se konfrontirale na način koji je mogao da dovede do nuklearnog rata, samim tim do kraja moderne civilizacije. Na našu sreću, to se nije dogodilo, ali pitanja kako smo dotle bili stigli i kako smo se izvukli ostaju aktuelna do današnjeg dana. Osim toga, postoje i dominantni narativi, mitovi o pojedinim akterima, opšteprihvaćene “činjenice”, faktori koji su mogli da dovedu do nuklearne apokalipse, a kojih ni glavni akteri (Kenedi, Hruščov i njihovi saradnici) nisu bili svesni.
Bilo je i drugih situacija kada smo mogli da doživimo nuklearnu katastrofu (verovatno najopasnija septembra 1983. kada nas je spasao Stanislav Petrov, sovjetski potpukovnik), ali Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata.
U glavnim crtama, opis krize i njenog razrešenja prilično je poznat zahvaljujući memoarima, istoričarima, objavljenoj dokumentaciji, dokumentarnim i igranim filmovima. Iz svega toga se iskristalisala dugo dominatna interpretacija, po kojoj je Kenedi u startu zauzeo stav da su sovjetske nuklearne rakete na Kubi neprihvatljiva promena dotadašnjeg statusa nuklearne ravnoteže između SAD i SSSR-a, te da je preduzeo pažljive korake koji su, kombinacijom čvrstine i suzdržanosti, dovele do diplomatskog kompromisa i eliminacije nuklearnih raketa sa Kube. Ujedno, u dominantnoj američkoj interpretaciji ovo je bio trijumf za Kenedija, jer je odvažnim i mudrim odlukama primorao SSSR na povlačenje.
Ovaj narativ, međutim, ne sadrži potpunu istinu o tome šta se dogodilo…
Pročitajte ceo tekst Ivana Vujačića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (27. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović

Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje

U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloletnih devojaka i vezama sa bogatim i moćnim osobama
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve