Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Wikipedia.org
Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata
Pre šezdeset godina, u oktobru 1962. godine, SAD i SSSR su se konfrontirale na način koji je mogao da dovede do nuklearnog rata, samim tim do kraja moderne civilizacije. Na našu sreću, to se nije dogodilo, ali pitanja kako smo dotle bili stigli i kako smo se izvukli ostaju aktuelna do današnjeg dana. Osim toga, postoje i dominantni narativi, mitovi o pojedinim akterima, opšteprihvaćene “činjenice”, faktori koji su mogli da dovedu do nuklearne apokalipse, a kojih ni glavni akteri (Kenedi, Hruščov i njihovi saradnici) nisu bili svesni.
Bilo je i drugih situacija kada smo mogli da doživimo nuklearnu katastrofu (verovatno najopasnija septembra 1983. kada nas je spasao Stanislav Petrov, sovjetski potpukovnik), ali Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata.
U glavnim crtama, opis krize i njenog razrešenja prilično je poznat zahvaljujući memoarima, istoričarima, objavljenoj dokumentaciji, dokumentarnim i igranim filmovima. Iz svega toga se iskristalisala dugo dominatna interpretacija, po kojoj je Kenedi u startu zauzeo stav da su sovjetske nuklearne rakete na Kubi neprihvatljiva promena dotadašnjeg statusa nuklearne ravnoteže između SAD i SSSR-a, te da je preduzeo pažljive korake koji su, kombinacijom čvrstine i suzdržanosti, dovele do diplomatskog kompromisa i eliminacije nuklearnih raketa sa Kube. Ujedno, u dominantnoj američkoj interpretaciji ovo je bio trijumf za Kenedija, jer je odvažnim i mudrim odlukama primorao SSSR na povlačenje.
Ovaj narativ, međutim, ne sadrži potpunu istinu o tome šta se dogodilo…
Pročitajte ceo tekst Ivana Vujačića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (27. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Posle protesta i optužnice protiv ministra Selakovića, Džared Kušner odustao od gradnje hotela u Beogradu, piše Vol strit žurnal

Posle krivičnih prijava i tvrdnji koje je o njima izneo u tabloidima, Branko Stamenković i Zagorka Dolovac najavljuju tužbe protiv Uglješe Mrdića

Naprednjački režim nastavlja pritisak na TOK. Posle optužnog predloga, ministar kulture Nikola Selaković najavljuje kraj „organizovane kriminalne grupe oko odmetnutog Tužilaštva za organizovani kriminal”

Niska produktivnost, zavisnost od uglja, slabo sofisticiran izvoz i masovan odliv radne snage ostaju ključne prepreke ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana, pokazuje nova publikacija nemačkog Aspen instituta

Protiv ministra kulture Nikola Selakovića, zajedno sa još troje osumnjičenih, podignut je optužni predlog zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve