img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Na današnji dan: Hitler ukida nemačke sindikate

02. maj 2023, 18:45 A. I
Foto: Printscreen/Internetarchiv
Nemački front rada: Jedan vođa, jedan narod, jedan sindikat
Copied

Umesto dotadašnjih sindikta Hitler je osnovao Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront (DA) koji je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda

Prvog maja 1933. Adolf Hitler, koji je kao kancelar – predsednik vlade – na vlast došao 30. januara te godine, u otvorenom automobilu se zajedno sa predsednikom Nemačke, senilnim maršalom iz Prvog svetskog rata Paulom fon Hindenburgom, dovezao na polje Tempelhof u Berlinu, održao je govor u kome je taj dan proglasio praznikom i „Danom nacionalnog rada“. Rekao je da se 1. maja neće raditi, ali da će radnici biti plaćeni kao da su bili na poslu.

U okupljenoj masi, koja je svoje nove vođe dočekala pozdravom visoko podignute desne ruke, nalazili su se i rukovodioci nemačkog saveza sindikata ADGB koji su službeno bili objavili svoju političku neutralnost i otklon od Socijaldemokratske partije Nemačke sa kojom su sve dotle politički bili nerazdvojivi. Nije im pomoglo. Već sutradan, 2. maja, službeno je objavljeno da se i oni ukidaju kao „deo boljševičko-jevrejske svetske zavere.“ Umesto njih je nekoliko dana kasnije, 10. maja, osnovan Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront – DA.

IMG-5037
Reklama za Nemački front rada / Foto: Printscreen/Internetarchiv

 DA je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Preuzeo je svu imovinu, sve zgrade u vlasništvu sindikata. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda. Proglašena je uredba: „Cilj Nemačkog fronta rada je da bude zajednica svog naroda i stvaralaštva svih Nemaca. Njegova je briga da svaki pojedinac zauzme svoje mesto u privrednom životu nacije sa svojim duhovnim i telesnim potencijalom koji mu omogućava najveći doprinos u korist narodne zajednice.“

Predsedavajući saveza nemačke industrije Krup sutradan je potpisao odluku da se sva privatna privredna preduzeća i fabrike učlane u Nemački front rada. Poslodavci i radnici su sad bili u istoj organizaciji pod rukovodstvom Hitlerove Nacionalno socijalističke nemačke radničk partije NSDAP koju jednostavnosti radi obično nazivamo nacističkom. Do kraja Drugog svetskog rata Nemački front rada imao je 22 miliona članova. U tome se Hitlerov režim razlikovao od Musolinijevog, koji je formalno održao razliku između „mozga i trbuha“, intelektualnih rukovodilaca i manuelnih radnika.

IMG-5045
Foto: Wikipedia.org

Da bi se nadoknadilo mnogo toga što su sindikati pružali svojim članovima na polju snadbevanja raznim dobrima, u pogledu zabave i kulture, stvorena je organizacija Kraft durch Freude – „Snaga kroz radost“. Ona je organizovala posete pozorištu, igrankama, naročito popularni su bili veliki brodovi na kojima se u izabrani radnici vozili na izlete i besplatne godišnje odmore.

Pod kapom novog režima više ništa nije bilo slobodno, sve je do tančine bilo organizovano, spremno za veliki rat koji je već bio isplaniran.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

nacisti sindikati hitler prvi maj proslava prvog maja u nacističkoj nemačkoj 1. maj hitler nacisti 1. maj nacisti praznik rada nemački narodni front snga kroz radost nacistička nemačka sindikati hitler sindikati kako je hitler ukinuo sindikate nacistička partija sindikati
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Vanredni izbori

06.maj 2026. N. R.

Đurđevdan došao, Vučić oteže sa odlukom o izborima

Predsednik Aleksandar Vučić najavljivao je Đurđevdan kao dan kada će saopštiti kada su izbori. Sad kaže – reći će za desetak dana

Hag

06.maj 2026. I.M.

Odloženo izricanje presude Tačiju i ostalim liderima Oslobodilačke vojske Kosova

Presuda Hašimu Tačiju i ostalim bivšim liderima OVK u Hagu odložena je za 20. jul 2026. godine, potvrdio advokat Luka Mišetić.

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Majn kampf 70 godina posle

02.decembar Ivan Ivanji

Viša rasa i ostale gluposti

U javnosti mnogih zemalja postavlja se pitanje kakve će posledice imati to što 1. januara 2016. ističu autorska prava za Majn kampf Adolfa Hitlera. Do sada je Nemačka pravnom smicalicom manje ili više uspešno sprečavala značajnije širenje tog političkog pamfleta. Ja mislim da su zabrane štampanja Majn kampfa besmislene, ne samo što sam principijelno protiv zabrana bilo kakvih knjiga, već što su Hitlerove nebuloze naprosto prevaziđene i dosadne

Istorijski osvrt

02.jul Ivan Ivanji

Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija

Srpski političari u verbalnim obračunima uobičavaju da nemušto i neupućeno koriste pojmove "nacisti", "nacistički", "esesovci" ili "SS odredi" uz sporadična poređenja neistomišljenika sa Hitlerom. Kako je nastala i kako je bila organizovana Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP), šta je bio SS i zbog čega je svaka sličnost sa nekom našom partijskom organizacijom slučajna

Kult ličnosti

02.avgust Andrej Ivanji

Bogovi među nama

Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure