img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Na današnji dan: Hitler ukida nemačke sindikate

02. maj 2023, 18:45 A. I
Foto: Printscreen/Internetarchiv
Nemački front rada: Jedan vođa, jedan narod, jedan sindikat
Copied

Umesto dotadašnjih sindikta Hitler je osnovao Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront (DA) koji je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda

Prvog maja 1933. Adolf Hitler, koji je kao kancelar – predsednik vlade – na vlast došao 30. januara te godine, u otvorenom automobilu se zajedno sa predsednikom Nemačke, senilnim maršalom iz Prvog svetskog rata Paulom fon Hindenburgom, dovezao na polje Tempelhof u Berlinu, održao je govor u kome je taj dan proglasio praznikom i „Danom nacionalnog rada“. Rekao je da se 1. maja neće raditi, ali da će radnici biti plaćeni kao da su bili na poslu.

U okupljenoj masi, koja je svoje nove vođe dočekala pozdravom visoko podignute desne ruke, nalazili su se i rukovodioci nemačkog saveza sindikata ADGB koji su službeno bili objavili svoju političku neutralnost i otklon od Socijaldemokratske partije Nemačke sa kojom su sve dotle politički bili nerazdvojivi. Nije im pomoglo. Već sutradan, 2. maja, službeno je objavljeno da se i oni ukidaju kao „deo boljševičko-jevrejske svetske zavere.“ Umesto njih je nekoliko dana kasnije, 10. maja, osnovan Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront – DA.

IMG-5037
Reklama za Nemački front rada / Foto: Printscreen/Internetarchiv

 DA je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Preuzeo je svu imovinu, sve zgrade u vlasništvu sindikata. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda. Proglašena je uredba: „Cilj Nemačkog fronta rada je da bude zajednica svog naroda i stvaralaštva svih Nemaca. Njegova je briga da svaki pojedinac zauzme svoje mesto u privrednom životu nacije sa svojim duhovnim i telesnim potencijalom koji mu omogućava najveći doprinos u korist narodne zajednice.“

Predsedavajući saveza nemačke industrije Krup sutradan je potpisao odluku da se sva privatna privredna preduzeća i fabrike učlane u Nemački front rada. Poslodavci i radnici su sad bili u istoj organizaciji pod rukovodstvom Hitlerove Nacionalno socijalističke nemačke radničk partije NSDAP koju jednostavnosti radi obično nazivamo nacističkom. Do kraja Drugog svetskog rata Nemački front rada imao je 22 miliona članova. U tome se Hitlerov režim razlikovao od Musolinijevog, koji je formalno održao razliku između „mozga i trbuha“, intelektualnih rukovodilaca i manuelnih radnika.

IMG-5045
Foto: Wikipedia.org

Da bi se nadoknadilo mnogo toga što su sindikati pružali svojim članovima na polju snadbevanja raznim dobrima, u pogledu zabave i kulture, stvorena je organizacija Kraft durch Freude – „Snaga kroz radost“. Ona je organizovala posete pozorištu, igrankama, naročito popularni su bili veliki brodovi na kojima se u izabrani radnici vozili na izlete i besplatne godišnje odmore.

Pod kapom novog režima više ništa nije bilo slobodno, sve je do tančine bilo organizovano, spremno za veliki rat koji je već bio isplaniran.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

1. maj hitler nacisti 1. maj nacisti praznik rada nemački narodni front snga kroz radost nacistička nemačka sindikati hitler sindikati kako je hitler ukinuo sindikate nacistička partija sindikati nacisti sindikati hitler prvi maj proslava prvog maja u nacističkoj nemačkoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

24.oktobar 2026. I. M.

Srbija glasa: Vodič za vanredne parlamentarne izbore

Vanredni parlamentarni izbori održavaju se u nedelju, 25. oktobra. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a glasaće se na 8.392 biračka mesta. Izborna tišina traje do zatvaranja biračkih mesta u 20 časova

Teoretičar zavere

Vesti

24.oktobar 2026. R. V.

Uhapšen teoretičar zavere Dejan Lučić zbog tvrdnji o izbornom danu

Publicista Dejan Lučić uhapšen je zbog sumnje da je tvrdnjama o izbornom danu izazvao paniku i nerede, saopštilo je tužilaštvo

Vesti

24.oktobar 2026. DW

Kako glasovi postaju mandati i šta kad je lista ispod cenzusa

Može li lista sa 45 odsto glasova da dobije većinu u Skupštini? Može. Ključ je u cenzusu i raspodeli mandata. Evo kako to radi u Srbiji

Glasanje u Aranđelovcu, lokalni izbori

Vesti

24.oktobar 2026. A.P.

Mađarski aktivisti dolaze na izbore u Srbiji: Dvanaest mobilnih timova pratiće dešavanja

Oko 90 aktivista i prevodilaca iz Mađarske i Vojvodine planira da prati izbore u Srbiji. Organizacija DE! Akcióközösség oslanja se na mobilne timove, snimanje događaja na terenu i brzo objavljivanje informacija o dešavanjima

Glasanje na izborima, ilustracija

Mediji

24.oktobar 2026. I. M.

Novinari sprečeni da prate rad izbornih komisija u Pančevu i Vranju

Članice Stalne radne grupe za bezbednost novinara zahtevaju hitnu reakciju Republičke izborne komisije zbog uskraćivanja pristupa novinarima u Pančevu i Vranju i traže odgovornost onih koji ih sprečavaju da prate rad izbornih komisija

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Povezane vesti

Majn kampf 70 godina posle

02.decembar Ivan Ivanji

Viša rasa i ostale gluposti

U javnosti mnogih zemalja postavlja se pitanje kakve će posledice imati to što 1. januara 2016. ističu autorska prava za Majn kampf Adolfa Hitlera. Do sada je Nemačka pravnom smicalicom manje ili više uspešno sprečavala značajnije širenje tog političkog pamfleta. Ja mislim da su zabrane štampanja Majn kampfa besmislene, ne samo što sam principijelno protiv zabrana bilo kakvih knjiga, već što su Hitlerove nebuloze naprosto prevaziđene i dosadne

Istorijski osvrt

02.jul Ivan Ivanji

Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija

Srpski političari u verbalnim obračunima uobičavaju da nemušto i neupućeno koriste pojmove "nacisti", "nacistički", "esesovci" ili "SS odredi" uz sporadična poređenja neistomišljenika sa Hitlerom. Kako je nastala i kako je bila organizovana Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP), šta je bio SS i zbog čega je svaka sličnost sa nekom našom partijskom organizacijom slučajna

Kult ličnosti

02.avgust Andrej Ivanji

Bogovi među nama

Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure