img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Na današnji dan: Hitler ukida nemačke sindikate

02. maj 2023, 18:45 A. I
Foto: Printscreen/Internetarchiv
Nemački front rada: Jedan vođa, jedan narod, jedan sindikat
Copied

Umesto dotadašnjih sindikta Hitler je osnovao Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront (DA) koji je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda

Prvog maja 1933. Adolf Hitler, koji je kao kancelar – predsednik vlade – na vlast došao 30. januara te godine, u otvorenom automobilu se zajedno sa predsednikom Nemačke, senilnim maršalom iz Prvog svetskog rata Paulom fon Hindenburgom, dovezao na polje Tempelhof u Berlinu, održao je govor u kome je taj dan proglasio praznikom i „Danom nacionalnog rada“. Rekao je da se 1. maja neće raditi, ali da će radnici biti plaćeni kao da su bili na poslu.

U okupljenoj masi, koja je svoje nove vođe dočekala pozdravom visoko podignute desne ruke, nalazili su se i rukovodioci nemačkog saveza sindikata ADGB koji su službeno bili objavili svoju političku neutralnost i otklon od Socijaldemokratske partije Nemačke sa kojom su sve dotle politički bili nerazdvojivi. Nije im pomoglo. Već sutradan, 2. maja, službeno je objavljeno da se i oni ukidaju kao „deo boljševičko-jevrejske svetske zavere.“ Umesto njih je nekoliko dana kasnije, 10. maja, osnovan Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront – DA.

IMG-5037
Reklama za Nemački front rada / Foto: Printscreen/Internetarchiv

 DA je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Preuzeo je svu imovinu, sve zgrade u vlasništvu sindikata. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda. Proglašena je uredba: „Cilj Nemačkog fronta rada je da bude zajednica svog naroda i stvaralaštva svih Nemaca. Njegova je briga da svaki pojedinac zauzme svoje mesto u privrednom životu nacije sa svojim duhovnim i telesnim potencijalom koji mu omogućava najveći doprinos u korist narodne zajednice.“

Predsedavajući saveza nemačke industrije Krup sutradan je potpisao odluku da se sva privatna privredna preduzeća i fabrike učlane u Nemački front rada. Poslodavci i radnici su sad bili u istoj organizaciji pod rukovodstvom Hitlerove Nacionalno socijalističke nemačke radničk partije NSDAP koju jednostavnosti radi obično nazivamo nacističkom. Do kraja Drugog svetskog rata Nemački front rada imao je 22 miliona članova. U tome se Hitlerov režim razlikovao od Musolinijevog, koji je formalno održao razliku između „mozga i trbuha“, intelektualnih rukovodilaca i manuelnih radnika.

IMG-5045
Foto: Wikipedia.org

Da bi se nadoknadilo mnogo toga što su sindikati pružali svojim članovima na polju snadbevanja raznim dobrima, u pogledu zabave i kulture, stvorena je organizacija Kraft durch Freude – „Snaga kroz radost“. Ona je organizovala posete pozorištu, igrankama, naročito popularni su bili veliki brodovi na kojima se u izabrani radnici vozili na izlete i besplatne godišnje odmore.

Pod kapom novog režima više ništa nije bilo slobodno, sve je do tančine bilo organizovano, spremno za veliki rat koji je već bio isplaniran.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

1. maj hitler hitler prvi maj hitler sindikati kako je hitler ukinuo sindikate nacisti 1. maj nacisti praznik rada nacisti sindikati nacistička nemačka sindikati nacistička partija sindikati nemački narodni front proslava prvog maja u nacističkoj nemačkoj snga kroz radost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Povezane vesti

Majn kampf 70 godina posle

02.decembar Ivan Ivanji

Viša rasa i ostale gluposti

U javnosti mnogih zemalja postavlja se pitanje kakve će posledice imati to što 1. januara 2016. ističu autorska prava za Majn kampf Adolfa Hitlera. Do sada je Nemačka pravnom smicalicom manje ili više uspešno sprečavala značajnije širenje tog političkog pamfleta. Ja mislim da su zabrane štampanja Majn kampfa besmislene, ne samo što sam principijelno protiv zabrana bilo kakvih knjiga, već što su Hitlerove nebuloze naprosto prevaziđene i dosadne

Istorijski osvrt

02.jul Ivan Ivanji

Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija

Srpski političari u verbalnim obračunima uobičavaju da nemušto i neupućeno koriste pojmove "nacisti", "nacistički", "esesovci" ili "SS odredi" uz sporadična poređenja neistomišljenika sa Hitlerom. Kako je nastala i kako je bila organizovana Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP), šta je bio SS i zbog čega je svaka sličnost sa nekom našom partijskom organizacijom slučajna

Kult ličnosti

02.avgust Andrej Ivanji

Bogovi među nama

Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure