
Analiza
Vidovdanski protest: Broj jeste važan
Ovo je nedelja „Vidovdanskog protesta“ na koji u subotu, 28. juna, pozivaju studenti. Da se vidi „ko je Lazar, a ko Murat“, što reče jedna studentkinja
Godišnji izveštaj Evropske komisije za Srbiju je ponovo loš, ali opet ostavlja mogućnost za različita tumačenja. Sve po principu: mi se kao pravimo da hoćemo u EU, a oni se prave da žele da nas prime
„RTS imao uvid u izveštaj Evropske komisije o Srbiji, preporučeno otvaranje novih poglavlja“, glasi naslov na portalu javnog servisa iz koga bi se moglo zaključiti da je Srbija nagrađena zbog nekih svojih reformskih napora na putu ka članstvu u Evropsku uniju.
U podnaslovu zatim piše: „Evropska komisija preporučuje otvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Srbijom u okviru klastera 3, a od Beograda očekuje da ubrza reforme u vladavini prava, uskladi se sa spoljnom politikom Unije i primeni sve sporazume postignute u dijalogu sa Prištinom“.
Tu se već vidi da nije baš sve u najboljem redu, da je potrebno neko „ubrzanje“, „usklađivanje“ i „primena“.
Sad sledi onaj dosadni deo, koji prosečanom čitaocu ništa ne znači. Klaster 3 – Konkuretntnost i inkluzivni rast pokriva osam poglavlja: pet poglavlja je otvoreno (17 — Ekonomska i monetarna politika, 20 — Preduzetništvo i industrijska politika, 25 — Nauka i istraživanje, 26 — Obrazovanje i kultura i 29 — Carinska unija, od kojih su dva privremeno zatvorena (25 i 26), a za preostala tri neotvorena poglavlja (10 — Informaciono društvo i mediji, 16 — Oporezivanje i 19 — Socijalna politika i zapošljavanje) Srbija ima definisane pregovaračke pozicije.
To je stanje od 2022. godine, a od tada se ništa pomerilo nije. Glavnu prepreku predstavljalo je neusklađivanje Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, to jest neuvođenje sankcija Rusiji podvučeno Vulinovim izlivima iskrene ljubavi i divljenja prema Putinu.
Sada je Evropska komisija preporukom da se otvore nova poglavlja iz Klastera 3 dala Srbiji šargarepicu, a da nije, makar javno, pripretila nikakvom batinom.
Ovu preporuku EK svakako moraju još da potvrde i države članice EU.
Mrtvo slovo na papiru
Godišnji izveštaj Evropske komisije za Srbiju zaista može da se čita na dva načina: sama preporuka za otvaranje novih poglavlja posle iks godina kao podrška i podstrek politici Aleksandra Vučića, a podrobniji sadržaj kao upozorenje da mnogo toga u zemlji koja ima status kandidata za pristupanje EU ama baš ništa ne valja.
Ništa novo, reklo bi se, osim što će konzumentima kontrolisanih medija ova preporuka za otvaranje nekih novih poglavlja biti servirana kao još jedna velika pobeda mudre politike predsednika Vučića i potvrda da on neustrašivo, održavajući prijateljske i savezničke veze sa Rusijom i Kinom, ne odolevajući nikakvim pritiscima, vodi Srbiju ka Briselu.
Što je besmislica. Svakim danom Srpska napredna stranka zapravo udaljava Srbiju od Evropske unije, jer naprednjaci gaze pred sobom sve na čemu počiva EU: vladavinu prava, nezavisno pravosuđe, Ustav, slobodne izbore, ljudske i medisjke slobode, slobodu mišljenja, socijalni sistem, javni interes…
Zemlja je pretvorena u igralište kartela koji je u sprezi sa partijama na vlasti malo po malo, sve brže, isisavaju podređujući interes građana interesima pred zakonom zaštićene novokomponovane političke i ekonomske elite.
To, naravno, sve znaju i u Briselu i u Strazburu i u Vašingtonu. Pitanje je prioriteta i taktike šta će sa tim saznanjima da urade.
Šta kritikuje EK
„Srbija nije postigla nikakav napredak u spoljnoj i bezbednosnoj politici jer je stepen usklađivanja ostao neizmenjen. Odnosi sa Rusijom i Kinom predstavljaju posebnu zabrinutost. Dijalog sa Kosovom, koji je ključan za napredak Srbije prema Evropskoj uniji, nije pokazao željene rezultate. U zemlji se i dalje veličaju ratni zločinci. I u slobodi izražavanja je Srbija dobila lošu ocenu“, ocenjuje Radio Slobodna Evropa (RSE) izveštaj o napretku za Srbiju koji će Evropska komisija objaviti u sredu, 30. oktobra, posle sastanka kolegijuma.
Radi se o najvažnijem dokumentu koji Komisija objavljuje jednom godišnje, gde se predstavlja stepen napretka za svaku zemlju u ključnim reformama, koje su neophodne za napredak na evropskom putu, objašnjava RSE.
Od izbora do veličanja ratnih zločinaca
Preko svih problema na Kosovu, prelazi se na demokratiju.
Evropska komisija ocenjuje da organizovanje izbora zahteva „opipljivo poboljšanje i dalju reformu“; Skupština mora da povrati autonomiju i obezbedi uslove za normalan rad poslanika; pravosuđe je izloženo „neopravdanim pristicima“ koji izazivaju „zabrinutost“; korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima i ostaje pitanje koje zabrinjava; traži se da se visoki zvaničnici uzdrže od etiketiranja ili verbalnih napada na novinare, te da se sve pretnje i slučajevi fizičkog i verbalnog nasilja brzo prate i, prema potrebi, javno osude, istraže ili krivično gone; takođe se od Srbije traži osiguranje transparentnog i pravičnog sufinansiranja medijskih sadržaja koji služe javnom interesu, te punu transparentnost u vlasništvu i oglašavanju medija…
I dalje: Organizacije civilnog društva (OCD) u Srbiji deluju u teškom okruženju, izložene su verbalnim napadima i klevetničkim kampanjama u kojima učestvuju i visoki zvaničnici, a tu je i veliki broj strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), koje su pokrenuli članovi državnih i lokalnih vlasti…
Pa se prelazi na „veličanje ratnih zločinaca“ i primećuje „da je Srbija nastavila da izbegava podizanje optužnica protiv visokorangiranih osumnjičenih, a vreme za procesuiranje slučajeva bilo je predugo.
Sve u svemu, Evroposka komisija traži od naprednjačke vlasti da razbije temelje na kojima počiva, što se neće desiti.
Detaljan izveštaj EK pročitajte na RSE
Ovo je nedelja „Vidovdanskog protesta“ na koji u subotu, 28. juna, pozivaju studenti. Da se vidi „ko je Lazar, a ko Murat“, što reče jedna studentkinja
„Više od 60 odsto građana vidi korist države od pristupanja EU, ali manje od 50 odsto građana shvata ličnu korist koju bi imali“, rekao je direktor CESID-a Bojan Klačar
U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad
Posle informacije da srpska preduzeća snabdevaju Ukrajince municijom na frontu, ruska obaveštajna služba sada javlja da su Ukrajinci veoma zahvalni na tome
Tokom blokade Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu u novembru 2024. godine opozicione poslanice Dragana Rakić, Danijela Nestorović i Jelena Milošević su otimale štit policajcu. Tokom guranja građana sa policijom jednom policajcu ispao pištolj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve