
Studentska pobuna
Savindanski protesti: Od Kolarčeve preko Autokomande do Rektorata
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
Foto: Natali Bertrams
Iduće nedelje Kreni-promeni će predstaviti još jedan pravni mehanizam kojim će nametnuti temu trajne zabrane eksplaotacije litijuma i bora koju vlast hoće da gurne pod tepih i ponovo krene da “kuva žabu” nakon izbora
Lider pokreta “Kreni-promeni” nametnuo se kao vođa ekoloških protesta koji se održavaju u proteklih mesec dana. Šetnje četvrtkom uveče oko Andrićevog venca, kampovanje ispred predsedništva i najnoviji protest ispred Palate Srbije na praznik Sretenje imali su samo jedan cilj – moratorijum od dve decenije na iskopavanje litijuma i bora. Kako za sada stvari stoje, niti vlast ima nameru da ih posluša, niti je Rio Tintu iko javio da treba da se pakuje. Manojlović u intervju za Fonet kaže da će vlast pokušati da “sprovede neku vrstu mentalnog inžinjeringa nad ljudima” i eksploataciju vrati u igru.
On upozorava da će se, ako institucije zakažu, pravda naći na ulici, kao i da će tražiti da se o ovoj temi izjasne svi izborni akteri, jer kako kaže, onaj ko pobedi na izborima “više neće moći u Srbiji da radi šta hoće”. Smatra da ispunjenje pojedinih dosadašnjih zahteva jeste “neka vrsta velikog uspeha”.
Upitan o optužbama da su mu protesti samo izgovor, a pravi cilj bavljenje politikom, Manojlović kaže da vlast samo treba da ispuni zahtev o trajnoj zabrani eksploatacije i time “obesmisli” njegovo dalje političko delovanje.
Objašnjava da su ljudi zaista ogorčeni ponašanjem aktera da je taj „nipodaštavajući i šibicarski“ odnos vlasti prema građanima „nedostojan mesta premijera, predsednika ili ministra“, da je prema građanima koji su kampovali vlast imala “posprdan odnos”. Dodaje da to razvija bes, ali i da je dobro što ako su ljudi organizovani taj bes može da se kanališe, probudi ih i pokaže da mogu uticati na to šta će se dešavati u društvu.
Manojlović misli da je Rio Tinto vraćen “tri koraka unazad” i da postoji velika šansa za pobedu. Kaže da se “nada da će to biti brzo, a ne za nekoliko godina” i da veruje da će Rio Tinto napustiti Srbiju.
Sa druge strane, Rio Tinto i dalje kupuje parcele u Gornjim Nedeljicama, seče šumu i dovodi nove radnike. Sve u svemu, deluje kao da ne planira u skorije vreme nigde da ide.
Lider “Kreni-promeni” kaže da nema političke ambicije za ove izbore, niti da je dobijao “nepristojne ponude” od vlasti, ali dodaje da je imao ponude iz opozicije koje nije prihvatio.
Pozvao je i pristalice i članove vladajuće koalicije da se pridruže protestima, ali ne i visoke funkcionere, jer kako kaže oni ovo treba da rešavaju kroz institucije.
O odnosu sa Ekološkim ustankom kaže da su “apsolutno korektni”, a naročito dok su bili “aktivistička grupa, a ne politički pokret”, kako su značajno uticali na podizanje ekološke svesti građana. Dodaje da im to “priznanje svakako treba odati”.
Filip Mirilović /FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti

„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Sloboda Pajić
Nastavlja se bojkot nastave visokoškolskih ustanova u Novom Sadu, a ispred Filozofskog fakulteta biće organizovan protest „Empatija kao otpor“

Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom

Pobedom tima Mađarske vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Evropskom prvenstvu koje se igralo u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve