img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Logika diktature: Put Srbije u srednji vek

31. oktobar 2022, 09:28 Ivica Dobrić
Foto: Tanjug
Braća po vladanju: Vladimir Putin i Aleksandar Vučić
Copied

S gledišta diktature sasvim je logično proganjati one koji misle sopstvenom glavom i koji se, po prirodi stvari, suprotstavljaju diktaturi i stalno nešto zanovetaju. Zbog toga je poželjno eliminisati ih iz javnog prostora, a još bolje eliminisati ih iz života.

U jednom reskom tekstu (Kulturni dodatak Politike od 29. 11. 2022) ruski pisac Viktor Jerofejev obaveštava neupućene zbog čega se Rusija, svako malo, obre u srednjem veku. Ruski diktatori, naime, nikako ne vole učene ljude koji misle sopstvenom glavom, pa ih, kad god se ukaže prilika – a za diktatore svaka je prilika dobra – šalju na robiju, u logore, ubijaju ih, ili, u najboljem slučaju, proteruju. Tako su radili carevi, tako su postupali komunisti (Jerofejev naročitu pažnju svraća na Lenjina, jer o Staljinu, valjda, nema smisla ni govoriti), tako na Rusiju gleda i najnoviji ruski diktator Vladimir Putin.

S gledišta diktatora to je sasvim logično: oni koji misle sopstvenom glavom po prirodi stvari se suprotstavljaju diktaturi, kritikuju je i stalno nešto zanovetaju, pa je poželjno eliminisati ih javnog prostora, a još bolje eliminisati ih iz života. Sa istragom slobodnih ljudi, posledično, zamrzava se čitavu zemlju u pretpolitičkom stanju, odnosno, u istorijskim relacijama, u predmodernom dobu poznatom kao srednji vek.

Putinova tehnika obračuna s učenim ruskim svetom nešto je, mora se priznati, drugačija od prakse njegovih prethodnika: pošto je napao Ukrajinu Putin nije zatvorio zemlju, što je, posle proglašenja mobilizacije, dovelo do juriša na granice (osim onih s Ukrajinom i Belorusijom). Verovatno je računao na dvostruku dobit: em se kukolj sam odvojio od „zdravog“ dela nacije, em se, izlivom mozgova, smanjuje pritisak unutar same zemlje. Iz Rusije su izbegli oni koji to mogu i oni koji misle sopstvenom glavom (i mogu da odu). Za Putina to je odlično. Za Rusiju to je katastrofa.

Sigurna ruka Aleksandra Vučića

Predvođena sigurnom rukom Aleksandra Vučića i Srbija radosno hita u srednji vek (gde bi se, verovatno, družila s Rusijom, samo da ova nije toliko daleko). Najpre kneževina, potom kraljevina, zatim koministička, pa nacionalistička diktatura, Srbija je u svojoj istoriji bila delotvorna republika (dakle slobodna zemlja) samo u periodu od pada Miloševića do dolaska Vučića na vlast. S reaktiviranjem Kosovskog mita Milošević je načinio povelik korak ka srednjem veku, ali je pogrešio pa se prva srpska republika nekako osovila na noge i pokušala Srbiju da vrati u sadašnjost.

Pošto se pravio da nije neprijatelj republike (u šta su mnogi poverovali, računajući nikad neprežaljene bele listiće) Vučić je osvojio vlast, potom zgazio republiku i nastavio tamo gde je Miloševiće stao. Nikada u Srbiji nisu bili previše cenjeni ljudi koji misle sopstvenom glavom, pa ih se valjda zbog toga nije ni satiralo kao u Rusiji, ali Vučić se dosetio da se protiv onih kojo misle slobodno bori na dva fronta: simboličkom, tako što promoviše srednji vek kao zlatno doba Srbije, čime, između ostalog, skreće pažnu s nedavne prošlosti u kojoj je radosno nanosio štetu Srbiji, da bi, s druge strane, zatvorio javni prostor za kritičare režima (te još uvek nema potrebe da ih hapsi i zatvara, ali polako…).

Zbog čega gušenje kritike vodi u srednji vek?

Zbog toga što slobodne političke zajednice počivaju ne, naprosto, na kritici, već na institucionalizovanoj kritici, dakle na zakonom zajemčenoj slobodi (pravu) da se vlast kritikuje javno, bez posledica po kritičare. Javno priznata politička opozicija jeste oblik institucionalizvane kritike.

Pametne su zemlje davno shvatile da je u savremenom svetu nužno jemčiti slobodu govora i delanja, ali Vučić i njegova ekipa najveće napore ulažu u rušenje takvog institucionalnoh aranžmana jer, znaju, u slobodnom nadmetanju oni ne bi imali nikakve šanse. Uostalom, sa slobodnim javnim prostorom ne bi mogli da Srbiju odvuku u srednji vek.

Viktor Jerofejev uveren je da će Putinova diktatura da eksplodira, a ako od Rusije tada išta bude ostalo, čekaće je dug i mukotrpan povratak u civilizaciju. Kada je o Srbiji reč teško je biti toliko optimističan. Jer, čak i kada Vučić bude pao, Srbiju je već toliko uneredio i izmrcvario, toliko je mozgova smrvio u upropastio, toliko je učenih ljudi odavde otišlo, da je pitanje hoće li Srbija imati snage i za elementarno održanje života. O povratku u civilizaciju ni da ne govorimo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Vladimir Putin put srbije u srednji vek Slobodan Milošević Vučić diktatura Srbija Rusija Viktor Jerofejev Vučić Putin sistem vlasti vučić evropski put srbije metodologija vlasti vučić kuda ide srbija sistem vladanja putin srbija i eu sistem vladanja vučić diktatura srbija srbija srednji vek kosovski mit Aleksandar Vučić alekdandar vučić vladimir putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure