
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Formalno-pravno, Kosovo ne sprečava ništa da aplicira za status kandidata. Međutim, put do tog statusa mogao bi da bude dug i težak, zato što Kosovo ne priznaje pet država članica EU. Kosovske vlasti ne kriju da lobiraju kod te petorke i da su u tome uspešne. Međutim, proces oslobađanja od viznog režima, im je pokazao da integraciju sa EU mogu kočiti i oni koji Kosovo priznaju
Kosovo će do kraja godine aplicirati za status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. To je kosovski državni vrh ponovio u nekoliko navrata ovog meseca.
Da će aplicirati u naredne dve nedelje, odnosno do katoličkog Božića, precizirao je u petak premijer Kosova Aljbin Kurti, na okupljanju Socijaldemokrata iz Evrope i regiona u Beču.
Kurti je zatražio od evropskih lidera da „razmišljaju van trenutnih koordinata za napredak“, dodajući da su regionu u procesu proširenja potrebna konkretna podrška sa konkretnim datumima.
„Nama je potreban ubrzan proces proširenja. Do sada smo govorili o evropskoj perspektivi ili proširenju, ali nama je potrebno članstvo u EU. Ništa drugo više nije dovoljno“, rekao je premijer Kosova.
Formalno-pravno, Kosovo ne sprečava ništa da aplicira za status kandidata. Međutim, čini se da bi put do tog statusa mogao da bude dug i težak. Razlog za to leži u činjenici da Kosovo trenutno kao državu ne priznaje pet država članica EU (Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka), a odluke o dodeljivanju statusa kandidata donose se jednoglasno. Posebno tvrde i uporne u svom stavu su Španija i Kipar, zbog svojih unutrašnjih teritorijalnih problema, dok se Grčka solidariše sa Kiprom.
Predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u petak da Kosovo napreduje u lobiranju kod ovih pet zemalja i da će Priština „nastaviti da bude konstruktivna i da pravi kompromise“ u dijalogu sa Beogradom.
„Napredujemo u važnim reformama koje će našu zemlju približiti EU, i u ubeđivanju svih članica EU da podrže članstvo Kosova i daju nam status kandidata“.
Međutim, proces ukidanja viza za građane Kosova pokazao je da to što neka zemlja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu neće biti dovoljno da podrži njegovu integraciju za EU. Među državama koje su godinama skidale ovo pitanje sa dnevnog reda bile su one koje priznaju Kosovo, poput Holandije i Francuske, koje su na kraju uspele da uvežu pitanje vizne liberalizacije sa implementacijom sistema ETIAS i na taj način praktično uvedu još jedan, novi kriterijum. Tako se ne isključuje mogućnost da bi i neke druge države koje priznaju Kosovo bile protiv. Jedna od njih je i Mađarska, bliska vlastima u Srbiji.
Dok Kosovo najavljuje da će podneti kandidaturu za status kandidata u EU, na čekanju je članstvo i u drugim organizacijama.
Podsećamo, 12. maja ove godine Kosovo je uputilo zvaničnu aplikaciju za članstvo u Savetu Evrope, međutim to pitanje nije se našlo na dnevnom redu. Osim za Savet Evrope, Kosovo čeka pred vratima još nekih međunarodnih organizacija, u prvom redu UN-a, Interpola i drugih.
Kako su i ranije komentarisali eksperti sa Kosova, ukoliko nema koordinacije sa EU a aplicira se za status kandidata, male su šanse da se taj status i odobri. Od proglašenja nezavisnosti 2008. do danas Kosovo je postalo članica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svetske banke i Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve