img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Kompanija Dizni: Protiv diskriminacije LGBTQ zajednice

02. april 2022, 19:42 Sonja Ćirić
Foto: Screenshot
Skinut sa ponude Dizni+ na 80. rođendar: iz filma "Dambo"
Copied

Polovina likova u budućim filmovima kompanije „Volt Dizni biće iz LGBTQ zajednice i etničkih manjina. Nije jasno da li je ova politička korektnost posledica mode ili straha pred novim lovom na Makartijeve veštice

Kompanija „Volt Dizni“ najavila je da će do kraja godine najmanje 50 posto likova u njenim filmovima  biti pripadnici LGBTQ zajednice ili etničkih manjina, i time treći put skrenula spotlight na sebe u priči o globalno aktuelnoj temi – politička korektnost.

Juna 2020. godine platforma HBO Maks skinula  je sa svog repertoara antologijski film Prohujalo sa vihorom. zato što „prikazuje etničke i rasne predrasude.“

Ova odluka je po mnogima značila neopravdano etiketiranje filma zahvaljujući kom je prva Afroamerikanka u istoriji kinematografije nagrađena Oskarom, Hati Mekdaniel za ulogu sluškinje Mani, ali, umesto da bude opozvana, pokrenula je kontrolu podobnosti i ostalih filmova američke kinematografije.

Taj talas odneo je i nekoliko filmova kompanije „Volta Diznija“.

Oktobra 2020.  kompanija je upozorena  da su dve sijamske mačke u filmu Maza i Lunja predstavljene sa anti-azijskim stepereotipom, što isto važi i za čivavu Pedra iz Meksika i ruskog hrta Borisa u sceni u kafileriji. Da je mačka Šan Gon u filmu Mačke iz visokog društva nacrtana kao karikatura Azijata i da svira klavir sa drvenim štapićima za jelo. Grupa vrana koja pomaže Dambu u istoimenom filmu da nauči da leti stereotip su glasova crnaca. Kralj Luj u Kralju džungle prikazan je kao rasistička karikatura Afroamerikanca, kao i da se u Petru Panu o starosedelačkom stanovništvu govori kao o crvenokošcima, a i pesma Šta čini crvenog čoveka crvenim iz tog filma, proglašena je rasističkom. I, naravno, Pesma sa juga, koji se smatra najkontroverznijim Diznijevim filmom, zato što prikazuje rasistički mit po kome su robovi na poljima pamuka bili srećni.

Pantalone Mini Maus

Kompanija je prihvatila kritiku, ali je odlučila da ne menja sadržaj svojih filmova već da ih prikazuje sa upozorenjem da sadrže „negativne opise ljudi“ odnosno „stereotipe koji su bili pogrešni tada, a i sada su“. Smatrali su da je to bolji način kako da se prepoznaju negativni uticaji iz kojih treba „učiti i koji treba da podstaknu na razgovor“. Bio je to prvi spotlight.

Sledeći je bio krajem januara prošle godine, kad je platforma Dizni+  povukla iz ponude Petra Pana, Mazu i Lunju, Damba, Knjigu o džungli i Mačke iz visokog društva, zbog širenja rasističkih sadržaja i neprihvatljivih stereotipa.

Nedavna odluka „Volta Diznija“ da poveća inkluziju te da najmanje polovina likova njegovih filmova bude LGBTQ i iz etničkih manjina, je treći preokret otežavajućih okolnosti u svoju korist.

Nagovešten je decembarskim izborom Suzan Arnold za predsednicu Upravnog odbora, prve žene na toj poziciji u istoriji kompanije.

Mesec dana nakon toga modna kreatorka Stela Maraktni, povodom 30. godišnjice pariskog Diznilenda, „obukla“ je Mini Maus u plave pantalone i sako, u kosu joj je umesto crvene mašne stavila plavu, a njene žute cipele sa štiklom zamenila crnim, ravnim. Cilj je bio da se Diznijeva junakinja oslobodi stega, i da ona postane simbol napretka za nove generacije.

Poljubac Snežaninog princa

Dobrobit novih generacija je objašnjenje i odluke o inkluzivnim likovima. Prema rečima producentkinje Keri Burk, kompanija je posvećena „stvaranju iskustava koja podržavaju porodične vrednosti za svaku porodicu“ i da „neće tolerisati diskriminaciju u bilo kom obliku“.

Da li je ovaj potez bio ispravan ili ne, pokazaće premijera nove verzije filma Snežana i sedam patuljaka koja će imati neke suštinske promene u odnosu na Diznijevu, kultnu, iz 1937. godine.

Naime, nakon što je glumac Piter Dinklidž izjavio da patuljke ne bi trebalo prikazati kao zaostale osobe koje žive u pećini, i nakon primedbi sa portala SFGate da Snežana prikazuje „poljubac koji princ daje Snežani bez njenog pristanka dok ona spava, što nikako ne može biti prava ljubav ako samo jedna osoba zna šta se događa“, kompanija „Volt Dizni“ je odlučila da poradi na tim delovima i prilagodi ih aktuelnim standardima.

Svaka od pomenutih „Diznijevih“ promena izazvala je polemike. Psiholozi su govorili da su novi crtaći možda politički korektni, ali da stari kod dece razvijaju neophodne socijalne i psihološke vrednosti. Međutim, i dalje nije jasno da li se „Dizni“ odlučio na autocenzuru zbog mode ili u strahu pred novim lovom na Makartijeve veštice.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Dambo Dizni Patar Pan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure