img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Koja je to država »napadnuta spolja i iznutra«?

03. februar 2025, 11:02 Aleksandar Molnar
Aleksandar Vučić Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Aleksandar Vučić
Copied

Predsednik države Aleksandar Vučić kaže da je država napadnuta spolja i znutra. Tačno, ali koja? Napadnuta je »prerogativna« država kojoj se na vrhu, po onome što možemo da saznamo iz medija, nalazi Andrej Vučić. Šta to znači?

Petak, 31. januar 2025. predstavljla do sada najveći domet u apsurdnosti političke situacije u Srbiji.

Tri su razloga za to. Prvo, tog dana je predsednik Srbije započeo (predizbornu?) kampanju po selima i varošicama, okupljajući po malim salama po nekoliko stotina ljudi i objašnjavajući im (konkretno na skupu u Ćićevcu) kako „nam je država napadnuta spolja i iznutra«. Poručio je da  ćemo „znati da se borimo“ i „sačuvamo državu“,  ali i da će  da „traže razgovor i .dijalog“.

Tu se krije sama srž apsurda: šta će predsednik Srbije u Ćićevcu ako je Srbija napadnuta i šta znači „traženje razgovora i dijaloga“ sa napadačima ako je opstanak države u pitanju?

Drugo, u potpunom kontrastu sa ovom slikom, bio je doček beogradskih studenata u Novom Sadu, kojem je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi i koji nije služio samo da se oda počast poginulima u padu nadstrešnice na tamošnjoj železničkoj stanici nego i da se pošalje poruka da zahtev za utvrđivanjem odgovornosti za tu tragediju nema alternativu.

Ova dva događaja povezuje treći: novinari KRIK-a su objavili deo istražne dokumentacije Europola koja se jednim delom odnosi na tzv. „građevinsku mafiju“ i koja otkriva spregu između SNS-a, tajkuna i kriminalaca, kojom arbitrira Andrej Vučić, brat predsednika Srbije. Da sve bude zanimljivije, iznesena je i činjenica da je Europol još pre godinu dana ovu dokumentaciju poslao Srbiji, ali da policija i tužilaštvo ništa nisu uradili po tom pitanju.

Teorija dualne države

Kako uklopiti ova tri događaja u jednu smisaono zaokruženu celinu?

Prva na pamet pada balada kojom završava Brehtova Opera za tri groša, posvećena sprezi vlasti, biznisa i kriminala:

 “Jer su jedni u tami,

A drugi na svetlu dana,

A vide se samo oni na svetlu,

Dok one druge tama zaklanja.”

U ovom tekstu treba, ipak, poći dalje od poezije i pažnju skrenuti na samu predsednikovu izjavu da je država napadnuta spolja i iznutra. Koja država?

Predsednik je diplomirani pravnik i imao je na umu minimalističku pravnu odredbu države, koja se sastoji od vlasti, stanovništva i teritorije. Pošto ne vidimo da je na delu bilo kakav napad na teritoriju Srbije ili na njeno stanovništvo, očigledno je da predsednik mislio na vlast.

Kakva je vlast u Srbiji?

Tu nam više ne pomaže pravo i moramo da pomoć tražimo od politikologije. Kako, dakle, politikološki shvatiti vlast koja je u danas u Srbiji napadnuta spolja i iznutra (ali je voljna da “traži razgovor i dijalog” sa napadačima)?

Najbolji odgovor na to pitanje po mom mišljenju daje teorija dualne ili dvostruke države, koju je još daleke 1941. izneo nemački pravnik i politikolog Ernst Frenkel (tada već kao emigrant u Americi). Na osnovu svega onoga što je mogao da neposredno opservira i doživi u Trećem rajhu, Frenkel je izneo teoriju koja je bila primenljiva na sve totalitarne države 20. veka.

Najveća novina totalitarne države se po Frenkelu sastoji u tome što se podvaja na pravnu i “prerogativnu” i što funkcioniše po striktno različitim pravilima koja važe u jednoj i u drugoj državi. Pošto je svakoj državi potrebna pravna sigurnost – ljudi uvek i svugde moraju da se žene i udaju, prodaju i kupuju, tuže pred sudom i brane se, itd. – i partija koja uspostavlja totalitarnu državu je primorana da zadrži pravnu državu, nasleđenu iz prethodnog režima, koji je nasilno – “revolucionarno” – srušila.

Naporedo sa pravnom državom, vladajuća partija sada sistematski gradi prerogativnu državu u kojoj vlada načelo političke svrsishodnosti: u njoj se čini sve što jača i širi postojeću vlast.

Tako nastaje i najveća nevolja totalitarne države. Kao dvostruka država, ona uvek mora nekako da drži na okupu pravnu i prerogativnu državu, da revolucionarnom ideologijom opravdava njihovo postojanje, ali i da empirijskim pragmatizmom nekako popunjava razdor među njima.

Pojam prerogative

Ovde je neophodno osvrnuti se na pojam prerogative, koji pripada starorežimskoj istoriji monarhijske države. Prerogativom je bio obuhvaćen domen u kojem je kralj mogao da postupa nevezan bilo kakvim pravom i koji je bio legitimisan božanskim poreklom monarhijske vlasti. Još je Džon Lok u bibliji liberalizma, Drugoj raspravi o vladi (1690), osećao potrebu da u svojoj idealnoj državi ostavi mesto za prerogativnu vlast, utemeljujući je u opštem prirodnom pravu i ograničavajući je na slučajeve kada uopštenost zakona ne omogućava postupanje u korist opšteg dobra.

U kasnijoj koncepciji demokratske ustavne države prerogativa će, naravno, nestati i biće podignut zahtev da sve vlasti – baš kao i obični građani – postupaju u okviru jednog i jedinstvenog ustavnog poretka.

Kada je Srbija u pitanju, neophodno je otići jedan korak u prošlost i prisetiti se da je ona bila deo jedne šire totalitarne države koja je izgradila prerogativnu državu u potpunoj suprotnosti i sa slovom i sa duhom Ustava FNRJ iz 1946. Ta prerogativna država je opstala do samog kraja Druge Jugoslavije, iako se odmah mora priznati da su se njen opseg i nasilnost postepeno smanjivali.

Međutim, vrlo brzo nakon smrti neprikosnovenog vođe Josipa Broza došlo je do jedne izuzetno ozbiljne inovacije: u prerogativnu državu su počeli da se regrutuju kriminalci i da obavljaju prljave poslove zarad odbrana tekovina komunističke revolucije. To je tekovina koju je preuzeo i Slobodan Milošević, tako da su kriminalci počeli i da ratuju za državu koja se nominalno distancirala od komunističke revolucije – i ideologije.

S obzirom na političku mlakost, ideološku dezorijentisanost i, uopšte, neozbiljnost pokazanu u izgradnji demokratiske ustavne države, koju su pokazale partije udružene u DOS-u u periodu 2000-2012, prerogativna država je opstala sve do današnjih dana i informacije o njenom postojanju i funkcionisanju sve više cure u javnost poslednjih dana.

Šlag na torti predstavlja tajnost prerogativne države koja je u Srbiji građena poslednjih trinaest godina i koja je, samim tim, ostala bez ikakvih legitimacijskih mogućnosti. Božansko pravo vladanja je davno zaboravljeno, a sa njime i komunistička revolucionarna ideologija, tako da je na kraju ostao samo ogoljeni egoizam onih koji poseduju političku i ekonomsku moć u Srbiji.

I kriminalaca, naravno.

Percepcija Aleksandra Vučića

Tako dolazimo u priliku da otkrijemo istinitost u Vučićevoj izjavi da je danas u Srbiji država napadnuta spolja i iznutra. Zaista je istina: napadnuta je prerogativna država kojoj se na vrhu, po onome što možemo da saznamo iz medija, nalazi Andrej Vučić i koja je zahvatila dobar deo institucija pravne države.

I dalje, zaista je istina da je napadnuta i vlast Aleksandra Vučića, koji je svom bratu velikodušno prepustio lavovski deo pravne države.

Naposletku, istina je i da napad dolazi iznutra, pošto sada više nema nikakve sumnje da zahtevi za utvrđivanjem odgovornosti za tragediju na željezničkoj stanici u Novom Sadu pogađaju u samo srce dualne ili dvostruke države u Srbiji (o spoljnom napadu još ne znamo ništa, iako je indikativna činjenica da je Europol u posedu podataka koji upućuju na Srbiju kao važno uporište međunarodnog kriminala).

Ono što je još uvek neizvesno, to je ono što Vučići – pošto je jasno da su obojica danas u Srbiji na vlasti, svako na vrhu svoje države – imaju da ponude u „traženju razgovora i dijaloga“. Niko ko je gradio dualnu državu nije mislio na to da jednog dana može ostati bez prerogativne države i polagati račune za ono što je činio isključivo u okviru pravne države, ili, još gore, demokratske ustavne države.

U tom kontekstu napokon postaje razumljiva i Vučićeva poruka „Neće biti ni prelazne, ni ekspertske vlade, to vam garantujem svojim životom“. Ovde nam je omogućeno da zavirimo u psihu Aleksandra Vučića, koji je tokom proteklih godina u nebrojenim intervjuima i televizijskim gostovanjima pominjao mogućnost da će biti ubijen (što je već samo po sebi indikativno, pošto je, od Ksenofontovog dela Hijerofont ili o tiraniji, poznato da je najupečatljivije obeležje tiranije strah za život u vlastitoj državi, koju tiranin opservira kao punu njegovih ličnih neprijatelja).

Pošto je već odavno svoj opstanak na vlasti identifikovao sa svojim životom, potpuno je „normalno“ i da on sve ono što se danas u Srbiji dešava suštinski percipira kao napad na život Aleksandra Vučića spolja i iznutra.

Autor je redovni profesor Univerziteta u Beogradu

Tagovi:

Aleksandar Vučić Andrej Vučić Dualna država Napad na državu Prerogativna država
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Predsednik Srbije

03.septembar 2025. B. B.

Vučić ponovo u izmaštanim visinama: Leteći automobili u Srbiji od decembra 2026.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u Pekingu, prema sopstvenim tvrdnjama, imao „niz sastanaka sa zvaničnicima i predstavnicima kompanija“ tokom kojih mu je ponovo proradila mašta

Jelena Kleut

Novi broj „Vremena“

03.septembar 2025. N. S.

Jelena Kleut: Izučavaće se u udžbenicima kako studenti prave izbornu listu

Kako plenumi funkcionišu kada je reč o o sastavljanju studentske liste? O tome za novi broj „Vremena“ govori profesorka na novosadskom Filozofskom fakultetu Jelena Kleut

Zaječar

03.septembar 2025. B. B.

Naprednjaci protiv suda: Prekinuta sednica Skupštine Zaječara

I pored presude Višeg suda u Zaječaru o poništavanju prve, konstitutivne sednice Skupštine tog grada, odbornici vlasti, uz podršku privatnog obezbeđenja, pokušali su da održe i drugu sednicu. Ipak, naposletku je ona prekinuta

Evropsko prvenstvo u Rigi

02.septembar 2025. B. B.

Policija Rige potvrdila incident među navijačima Srbije zbog „pumpanja“

„Do danas je policija u Rigi zabeležila jedan incident do koga je došlo između navijača Srbije, a koji su se odnosili na navijačke povike tokom utakmice“, navedeno je u saopštenju policije Rige.

Niš

02.septembar 2025. R. V.

Opozicija: Vlasnici firme koju je promovisao gradonačelnik Niša ubijeni u obračunu narko bandi

„Pitam gradonačelnika Dragoslava Pavlovića zašto je išao da promoviše firmu koja je očigledno povezana s kriminalom? Ko ga je poslao tamo, da li ima dublje veze s ljudima koji su bili bliski s narko-kartelom“, pita poslanik Narodnog pokreta Srbije iz Niša Đorđe Stanković

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure