
Lokalni izbori
Negotin: Opozicija ujedinjeno na predstojeće izbore
Više opozicionih stranaka i grupa građana formiralo je savez „Ujedinjeni za Negotin” pred lokalne izbore u tom gradu, koji se održavaju u novembru
Dok tabloidi optužuju studente u blokadi za devastaciju kulturnih i obrazovnih institucija, oni uzvraćaju tvrdnjama i fotografijama koje pokazuju sasvim drugačiju sliku
„Blokaderi ostavili haos iza sebe”, „U zgradi fakulteta i prostorijama gde su boravili studenti u blokadi potpuni je haos i potrebno je minimum četiri dana kako bi se higijenski zgrada spremila za predstojeći prijemni ispit”, „Razbijen inventar, išarani zidovi i oštećena oprema u SKC-u” – samo su neki od navoda koji su prethodnih dana mogli da se pročitaju u tabloidima.
S druge strane, stižu demantiji studenata u blokadi o tome kako izgledaju pojedine ustanove u kojima su mesecima boravili pošto su iz njih izbačeni.
Stižu i kritike profesora pojedinih fakulteta na račun kolega koje izbacuju i optužuju studente.
U opštem vihoru različitih tvrdnji i objava, tabloidi igraju omiljenu igru – optužujući studente u blokadi da su napravili haos.
Studenti u blokadi govore o tome da su zahvaljujući njima, ustanove kulture, poput Studentskog kulturnog centra (SKC) posle dugo vremena konačno postale otvorene za javnost i dobile ulogu kakva im pripada.
Slučaj SKC-a
Sredinom februara studetni u blokadi upali su u SKC u Beogradu, okupirali ga i kako su naveli – oslobodili.
U mesecima koji su usledili, održavali su brojne događaje, boravili u njemu i kako navode – omogućili javnosti da uđe iza vrata koja su godinama bila zaključana.
Ovakav upad nije se svideo predstavnicima vlasti i kritičarima studenata u blokadi, pa su stizali brojni navodi o njihovom vandalizmu.
U maju je predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila da su studenti koji blokiraju Studentski kulturni centar u Beogradu primoravali ljude da gaze zastavu Srbije da bi ušli na izložbu, navodeći da je gaženje zastave „politička poruka koja u potpunosti odražava karakter studentskih blokada”.
Ubrzo su odgovorili studenti, navodeći da je zastava Srbije pronađena izgužvana i isprljana, te je kao takva bila deo izložbe.
Dva i po meseca kasnije, 22. jula, policija je upala u SKC i rasterala studente.
Usledili su navodi tabloida da je SKC u potpunom rasulu, te da su studenti ostavili haos za sobom.
„Nakon višemesečnih blokada i upada u javne ustanove, prostorije Studentskog kulturnog centra (SKC) ostale su potpuno devastirane. Grupa studenata koja sebe naziva ‘blokaderima’ napustila je zgradu, a danas su novinarske ekipe, zajedno sa ministrom prosvete Dejanom Vukom Stankovićem, prvi put ušle u SKC i zatekle prizore potpunog haosa”, objavila je Srbija danas.
Kako su dalje naveli, „na licu mesta, zabeležene su slike razbijenog inventara, išaranih zidova i oštećene opreme. Zaposleni u SKC-u zatečeni su i u šoku, a ono što su zatekli svedoči o ogromnoj šteti nanetoj ovoj kulturnoj ustanovi”.
Usledio je demanti studenata koji su mesecima blokirali ovu kulturnu instituciju.
Oslobođeni SKC se, za razliku od v.d. direktora Slavoljuba Veselinovića i tabloidnih medija, nikad nije bojao istine i slobode, naveli su studenti oslobođenog SKC-a u saopštenju.
„Tako možete videti kako je SKC izgledao pred početak letnjeg programa, nakon pauze tokom Vidovdanskog protesta i usledelih blokada, nekoliko dana pre emitovanja filma ‘Tur de žur’, a svega par dana pre ulaska policije i otimanja ove zgrade studentima“, dodaju oni, uz objavu fotografija.
View this post on Instagram
Slučaj Filološkog fakulteta
Nekoliko dana kasnije, dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović, promenila je brave na toj visokoškolskoj ustanovi, onemogućivši ulazak studentima, ali i nastavnom veću Biološkog i Geografskog fakulteta, koji dele ovu zgradu.
Dekanka je navela da je potrebno četiri dana da se zgrada fakulteta dovede u red zbog haosa koji su studenti napravili.
Oglasili su se tim povodom i profesori Biološkog fakulteta, osudivši korak dekanke Draškić Vićanović.
Kako su naveli u saopštenju, od prvog dana blokada svedoče veoma odgovornom ponašanju studenata prema zajedničkoj imovini, zajedničkim akcijama čišćenja i pranja prostora.
Studente je dekanka odlučila da izbaci zbog održavanja prijemnog ispita.
Slučaj protesta i Ćacilenda
Svako ko je bio na makar jednom protestu studenata u blokadi i na njemu ostao do kraja, može da potvrdi da su studenti nakon celodnevnih aktivnosti, na kraju dana ostajali kako bi počistili smeće koje je posle protesta ostajalo.
To se samo nije dogodilo u Beogradu 15. marta i 28. juna. U oba slučaja, studenti su proglasili kraj njihovog protesta pre nego što se građanski protest završio i pre nego što je na ulicama nastao haos.
S druge strane, uporedo s pripremama za protest 15. marta, takozvani „studenti koji žele da uče” okupirali su Pionirski park.
Dva dana posle protesta 15. marta, delovalo je da se i njihov skup završava, a ekipa „Vremena” posetila ga je i zatekla gomile smeća, prevrnute šatore, razbacane stolice.
Smeće su zatim odneli zaposleni u Javnom komunalnom preduzeću Beograda i delimično park doveli u red.
Sličan prizor ostao je na ulicama u centru Beograda i za okupljenima posle održavanja skupa Pokreta za narod u aprilu ove godine.
Posla su i tada imali zaposleni u JKP-u.
Više opozicionih stranaka i grupa građana formiralo je savez „Ujedinjeni za Negotin” pred lokalne izbore u tom gradu, koji se održavaju u novembru
Poljoprivrednicima uhapšenim tokom protesta u Novom Sadu ukinut je kućni pritvor. U toku je postupak protiv njih, a dozvoljeno im je da se brane sa slobode
Studenti u blokadi deluju izvan političkog sistema. Opozicione partije preživljavaju unutar sistema. Samo zajednički mogu da se izbore za revolucionarne promene
Ko podržava proteste, studenske akcije ili je učestvovao u generalnom štrajku - ne može da drži baštu u Beogradu, tvrde iz pokreta „Kreni-promeni“. Ovaj scenario je već viđen u avgustu u Pančevu
„Na delu je državni udar iznutra – predsednik neprikriveno preuzima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast“, upozorava bivša predsednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero. U intervjuu za „Vreme” govori o selektivnoj pravdi, pritiscima režimskih medija i torturi nad građanima, ali i o odgovornosti koju će morati da snose i oni koji su ćutali
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve