
Opozicija
PSG i ZLF potpisali memorandum o saradnji
Pokret slobodnih građana i Zeleno-levi front potpisali su memorandum o strateškoj saradnji dve partije. Šta je cilj ovakvog memoranduma
Foto: Tanjug / Dragan Kujundžić
Milan Antonijević, nekadašnji kritičar režima, sada je kandidat vladajuće Srpske napredne stranke za poverenika za zaštitu ravnopravnosti
Vest da je pravnik Milan Antonijević kandidat Srpske napredne stranke (SNS) za funkciju poverenika za zaštitu ravnopravnosti izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama i u javnosti.
Da je to tako, potvrdio je sam Antonijević.
„Procedura je takva da političke stranke predlažu nezavisne kandidate koji nisu njihovi članovi”, rekao je Antonijević FoNetu.
On je naveo da nema nikakav problem sa time što ga predlože Srpska napredna stranka, istakavši da se hajka protiv njega vodi već nekoliko godina.
„Nikakav mi teret neće biti s obzirom na to koliko se hajka vodi, a na koju niko nije reagovao sa bilo koje strane – ni od bivših prijatelja, ni od kolega, bilo koga”, kazao je Antonijević.
A „hajka protiv njega” počela je onog trenutka kada se „preobrazio” – i od nekadašnjeg kritičara vlasti, postao branilac njenih poteza.
Nekadašnji direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), bivši izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Srbija i isto tako nekadašnji kritičar vlasti Aleksandra Vučića, u međuvremenu je „obukao novo odelo” i okrenuo retoriku pravdanju poteza koje vlast sprovodi.
Njegovo preobraženje počelo je 2020. godine, a zahuktalo se 2021. godine, kada je 9. januara 2021. čestitao Dan Republike Srpske.
Tada su počele i kritike na njegov račun.
„Svim prijateljima i komšijama iz Republike Srpske želim da proslave ovaj dan, da prikupe snagu i da se svaki dan bore za pravo da žive u miru u funkcionalnoj državi Bosni i Hercegovini, bez korupcije, mržnje i populizma. Zaslužili ste to, četvrt veka od kraja tog krvavog rata”, napisao je Antonijević na društvenoj mreži Iks (X) na ćirilici.
Četiri dana kasnije, nakon brojnih kritika koje je doživeo na mreži, objavio je izvinjenje, ovog puta na engleskom jeziku.
Napisao je, između ostalog, da njegova objava nije bila „podrška ili proslava stvaranja entiteta ratom, krvoprolićem i proterivanjem stotina hiljada ljudi”.
Još jedno izvinjenje Antonijevića došlo je nekoliko nedelja ranije, na Dan ljudskih prava 10. decembra 2020. Tadašnje izvinjenje odnosilo se na više od godinu dana ranije održani dijalog između vlasti i opozicije o izbornim uslovima u septembru 2019. na Fakultetu političkih nauka, a koji je Antonijević inicirao.
„U životu ništa ne možete da tražite, a da nešto podjednako vredno ne ponudite. Nudim izvinjenje. Izvinjenje zbog primisli da je moguće sve izmeniti jednim potezom, da je moguće u skučenom vremenu stvoriti energiju dovoljnu za promene. Izvini, Srbijo, priznajem sve greške u dijalogu koji smo uporno vodili (…)”, rekao je, između ostalog, u decembru 2020. Antonijević, tada izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Srbija.
Početkom 2021. saopštio je da se povlači sa funkcije izvršnog direktora ove Fondacije „iz privatnih razloga“.
Naredne, 2022. godine, spekulisalo se da bi mogao da postane novi ministar za evropske integracije. Tada je izjavio da, ukoliko se usaglasi s ciljevima buduće izvršne vlasti, ne bi imao ništa protiv da bude deo nove Vlade Srbije.
Nije tada postao ministar.
I sledeće, 2023. godine, bio je među kandidatima za funkciju, kada se našao među potencijalnim imenima za novog ombudsmana. Ni tu funkciju nije dobio.
U međuvremenu je nekada kritikovao vlast Aleksandra Vučića, a u poslednje vreme sve češće ju je hvalio.
Milan Antonijević je rođen 1975. u Beogradu, gde je završio Treću beogradsku gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu.
Kasnije je završio Školu ljudskih prava Beogradskog centra za ljudska prava.
Bio je stipendista britanske ambasade i na Bredford univerzitetu pohađao je master studije na odseku Mirovnih studija smer Prevencija konflikta, Korišćenje demokratije radi postizanja mira. Zatim je bio doktorand na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Od 2001. do 2018. radio je u Komitetu pravnika za ljudska prava – YUCOM, čiji je bio i direktor.
Zasad su objavljena samo dva imena. Osim Antonijevića, za poverenicu za zaštitu ravnopravnosti kandidovana je i Milena Vasić, aktuelna programska direktorka YUCOM-a.
Milenu Vasić, pravnicu i advokaticu, za novu poverenicu za zaštitu ravnopravnosti kandidovala je poslanička grupa Zeleno-levi front (ZLF). Njenu kandidaturu podržalo je 60 organizacija civilnog društva, među kojima su Fond za humanitarno pravo, CRTA, NUNS, Žene u crnom i Građanske inicijative.
YUCOM je objavio da podržava kandidaturu svoje programske direktorke Milene Vasić za poverenicu Srbije za zaštitu ravnopravnosti.
„Tokom karijere je učestvovala u više od 40 projekata fokusiranih na vladavinu prava, zaštitu žrtava diskriminacijei prava manjin, posebno prava žena i LGBT zajednice“, piše u objavi.
Sadašnjoj poverenici za zaštitu ravnopravnosti Brankici Janković drugi mandat ističe ovog meseca i ona nema pravo na još jednu kandidaturu.

Pokret slobodnih građana i Zeleno-levi front potpisali su memorandum o strateškoj saradnji dve partije. Šta je cilj ovakvog memoranduma

Maloletni sin prevoznika Milomira Jaćimovića prekinuo je štrajk glađu

Grupa od 60 Srba s Kosova je 29. oktobra krenula pešice na „veliki skup“ naprednjaka u Novom Sadu koji bi trebalo da bude održan „11, 15. ili 16. novembra“. Nakon „veličanstvenog dočeka“ u Beogradu 5. novembra i emotivnog obraćanja Ane Brnabić tim ljudima gubi se svaki trag u medijima

Šest meseci nakon što je štrajkom glađu i žeđu izborila slobodu sebi i svojim suoptuženicima, novosadska profesorka i aktivistkinja Marija Vasić kaže za „Vreme” da zbog Dijane Hrke i Jaćimovića „sve treba da stane”

Majka Stefana Hrke, koji je stradao u padu nadstrešnice, nastavlja štrajk glađu kod Skupštine. Sinoć je primila infuziju u privatnoj klinici, danas je malaksala, ali je njeno stanje stabilno
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve